Po stanovniku su za poljoprivredu u 2024. godini najviše izdvojile općine Karlobag, Vrbanja, Šolta, Stupnik, Molve, Tovarnik…., prema udjelu iz proračuna, najviše su izdvojili Krašić, Sveti Petar Orehovec, Koška, Novo Virje, Otok, Vrbanja, Rovišće… Punat je bio vodeći po relativnom rastu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima u odnosu na 2023. godinu, a slijede Klenovnik, Severin, Sveti Ilija, Dubravica, Kloštar Ivanić, Hum na Sutli, Kumrovec… U apsolutnom iznosu, najveći rast imali su Stupnik, Kloštar Ivanić, Čepin, Gola… Pokazuju to naši novi analizirani proračunski podaci napravljeni iz podataka o prihodima i rashodima te primicima i izdacima županija za 2024. godinu.
Europska komisija je u veljači predstavila Viziju za poljoprivredu i hranu Europske unije, kojom se postavljaju temelji za privlačan, konkurentan, otporan i pravedan poljoprivredno-prehrambeni sustav. Daljnje pojednostavnjenje politika i povećanje primjene inovacija i digitalizacije preduvjeti su za sve mjere navedene u Viziji.
Buduća zajednička poljoprivredna politika, kao dio predstojećeg prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira, bit će jednostavnija i usmjerenija, a potpore će biti usmjerenije na poljoprivrednike koji se aktivno bave proizvodnjom hrane, s posebnim naglaskom na mlade poljoprivrednike i one koji se bave poljoprivredom u područjima s prirodnim ograničenjima.
Prije neki dan većina eurozastupnika pozdravila je namjeru da se u idućem proračunskom razdoblju za poljoprivrednike pojednostave procedure pristupa europskim sredstvima te ponovili stav da programe poljoprivredne politike EU treba zadržati kao zaseban dio proračuna.
“Želimo ZPP koji će se temeljiti više na poticajima nego na obvezama za poljoprivrednike. Poljoprivreda nije trošak, nego strateška investicija u održivu budućnost Europe. Hrana, tlo i voda postaju geopolitika. Vrijeme je da se prema njima tako i odnosimo”, poručila je u raspravi naša eurozastupnica Sunčana Glavak, protiveći se ideji spajanja izdvajanja za poljoprivredu s drugim politikama u jedinstveni fond.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je gotovo 505 milijuna eura potpora za 2024. godinu. Najveći dio, 366 milijuna eura, odnosi se na izravne potpore, uključujući osnovnu potporu dohotku za održivost, dodatne potpore za mlade poljoprivrednike, eko sheme i proizvodno vezana plaćanja. Za mjere ruralnog razvoja kroz IAKS odobreno je 124 milijuna eura, dok je za osjetljive sektore izdvojeno 14 milijuna eura.
Kako bi se unaprijedila prilagodba poljoprivrednih sustava klimatskim i okolišnim uvjetima te osigurala stabilna poljoprivredna proizvodnja, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. predviđa potporu za nove sustave javnog navodnjavanja. Nedavno je ugovoreno novih 62,8 milijuna eura za izgradnju novih sustava javnog navodnjavanja, u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županija. Za pet ugovorenih projekata predviđa se priključenje 146 krajnjih korisnika na sustave javnog navodnjavanja. Sustavi će obuhvatiti ukupnu poljoprivrednu površinu od 1.331 hektara.
Ova investicijska intervencija nastavak je uspješne inicijative iz prethodnog razdoblja – Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za 2014. – 2020. godinu, kojim su već omogućena značajna ulaganja u sustave javnog navodnjavanja. Ugovoreni sustavi obuhvaćaju poljoprivrednu površinu od 7.418,70 hektara. Ukupno, svi ugovoreni sustavi javnog navodnjavanja obuhvatit će površinu od 8.749,70 hektara.
Europska komisija krajem 2024 godine omogućila je povećanje ukupnih subvencija, pa maksimalan iznos potpora koje jedno obiteljsko gospodarstvo može ostvariti u razdoblju od tri fiskalne godine je povećan s dosadašnjih 20.000 na 50.000 eura. Upravo je to rezultiralo znatnom povećanju potpora u ovoj godini, a koje općine najviše znat će se nakon proračunskih izvješća za ovu godinu.
Mi smo napravili poredak najboljih za 2024. godinu. Podaci pokazuju da ih je blizu 200 davalo lani potpore, da ih najviše izdvaja do 1 posto proračuna, ali njih 25 i više od toga te da ih je 106 povećalo izdvajanja za potpore poljoprivrednicima na godišnjoj razini.
Po stanovniku je za poljoprivredu najviše izdvojila mala općina Karlobag, 37,5 eura per capita, Vrbanja je izdvojila blizu 30 eura, a vrlo blizu po iznosima su i Šolta, Stupnik i Molve, Tovarnik je izdvojio 23 eura, Kolan blizu 21 euro, a nešto manje od 20 eura Koška, Promina i Novo Virje. Prema udjelu iz proračuna, najviše je izdvojio Krašić, 4,20 posto, Sveti Petar Orehovec 2,61 posto, a između 2 i 2,5 posto Koška, Novo Virje i Otok. Između 1,5 i 20 posto proračunskog udjela Izdvojile su Vrbanja, Rovišće, Molve, Stupnik i Tovarnik.
Punat je vodeći po relativnom rastu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima u odnosu na 2023. godinu s rastom od preko tisuću posto, Klenovnik je sredstva povećao za oko 900 posto, Severin za 600 posto, nešto manje Sveti Ilija, Dubravica nešto više od 300 posto, nešto više od 200 posto Kloštar Ivanić, Hum na Sutli i Kumrovec, a nešto manje od 200 posto Matulji i Trnovec Bartolovečki. U apsolutnom iznosu, najveći rast sredstava za subvencije poljoprivrednicima na godišnjoj razini imao je Stupnik, za nešto više od 54 tisuće eura, Kloštar Ivanić za 40,6 tisuće, Čepin za 33,9 tisuća, Gola za 33,7, Đurmanec za 29,2 tisuće, Pićan za 25,1 tisuću, Šolta za 22 tisuće, Hum na Sutli za 20,2 tisuće, Promina za 18,5 i Sveta Nedelja za 18,1 tisuću eura. (L.K.)
