Za blizu 6 tisuća stanovnika je lani u općinama bilo više doseljenih nego odseljenih, a ponajprije je riječ o doseljenima iz inozemstva. Najveći ukupan saldo migracija imale su općine Podstrana, Vir, Medulin, Okrug, Župa dubrovačka, Klis… , odnosno gotovo isti poredak općina koje su i vodeće po rastu broja stanovnika u prošloj godini na godišnjoj razini. Iako je saldo ukupnih migracija u 2025. bio u općinama u plusu, ipak je za 2 tisuće bio manji nego godinu prije, što se je odrazilo i na pad broja stanovnika na godišnjoj razini.
U 2025. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 56.665 osoba, a u inozemstvo se odselilo 37.485 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 19.180, a nešto više od trećine se odnosi na saldo inozemne migracije u općinama. U 2025. iz inozemstva se doselilo 29,7% hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35% hrvatskih državljana i 65% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u RH, 17% doselilo ih se iz Njemačke, 11,1% iz Bosne i Hercegovine i 11,1% iz Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (66,3%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (73,7%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%).
Najviše doseljenih iz inozemstva
Kada je riječ o općinama, naša analiza napravljena iz podataka DZS-a o migracijama, pokazuje da je iz inozemstva lani doselilo 15.615 osoba, a odselilo 9.821 osoba. Odnosno, 5.794 osoba je više došlo u općine iz inozemstva nego iz njih odselilo preko granice. Koliko je riječ o povratnicima, a koliko o stranim radnicima nije poznato, ali vjerojatno je omjer sličan prosjeku na razini RH, što znači da ima i povratnika, o čemu uostalom i potvrđuju načelnici, pretežito ipak jadranskih općina. U čak 307 općina je bilo više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih, a u 14 općina podjednako je bilo doseljenih i odseljenih.
Najveći saldo migracija s inozemstvom (više doseljenih nego odseljenih), imale su Podstrana (207), Župa dubrovačka (201), Medulin (180), Vir (166), Okrug (134), Malinska-Dubašnica (129), Plitvička Jezera (113), Rogoznica (99), Matulji (98) i Tar-Vabriga (82). U relativnom omjeru najbolji saldo imala je Funtana s više od 5 posto, Vir, Vrhovine i Rogoznica s više od 4 posto, a između 3 i 4 posto imale su općine Okrug, Malinska-Dubašnica, Karlobag, Lumbarda, Tar-Vabriga i Dobrinj.
Domaći stanovnici povećavaju izbor općina za prebivalište
U 2025. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73.838 osoba, a više od trećine se odnosi na općine. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,3%.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2025., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine 21,5% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2025. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji. Upravo su i tri općine u top deset s najvećim saldom domaćih migracija, iz Splitsko-dalmatinske četiri općine…
Ukupno su se u hrvatske općine iz drugih gradova i općina doselilo 20.084 stanovnika, a odselilo 19.884, odnosno 200 više stanovnika se je lani odlučilo na život u općinama. U ukupno 181 općini je bilo više doseljenih nego odseljenih, a u 12 općina isti broj doseljenih i odseljenih.
Najveći saldo domaćih migracija imala je Podstrana, sa 153 više doseljenih u tu Općinu iz drugih hrvatskih gradova i općina, nego odseljenih iz Podstrane. Slijedi Brdovec sa saldom od 115 stanovnika, Bistra sa 112, Vir sa 100, Klis sa 96, Desinić s 83, Okrug s 82, Ližnjan sa 79, Stupnik sa 66 i Seget sa 64, koliko je više doseljenih nego odseljenih. Prema relativnom pokazatelju najveći saldo domaćih migracija imala je Općina Janjina s 3,53 posto, a saldo veći od 3 posto imale su još Povljana i Desinić, dok su između 2 i 3 posto saldo domaćih migracija imale: Lanišće, Vir, Svetvinčenat, Kijevo, Okrug, Strahoninec i Dobrinj.
Inozemne migracije imaju najveći udjel u ukupnim migracijama
Zbroje li se inozemne i domaće migracije, Podstrana je vodeća. U toj je Općini najveća razlika doseljenih stanovnika iz inozemstva i zemlje u odnosu na odseljene. Riječ o plusu od 360 osoba. Slijedi Vir s 266 više doseljenih nego odseljenih, Medulin s 224, Okrug s 216, Župa dubrovačka s 215, Klis sa 170, Bistra sa 150, Rogoznica sa 145, Brdovec i Seget sa 140 te Malinska-Dubašnica i Matulji sa 135 više doseljenih stanovnika nego odseljenih. Prema relativnom pokazatelju, Vir stoji najbolje sa saldom ukupnih migracija od preko 7 posto, više od 6 posto imale su Okrug, Rogoznica i Povljana, više od 5 posto Funtana i Dobrinj, više od 4 posto Tar-Vabriga, Janjina i Baška Voda te iznad 3 posto Lumbarda.
Ukupno je u 243 općine lani bilo više doseljenih iz inozemstva i drugih krajeva zemlje, nego odseljenih. U 7 općina broj doseljenih i odseljenih bio je isti, a u preostalima veći broj odseljenih.
Broj stanovnika raste zbog doseljenog stanovništva
Usporede li se podaci o migracijama i oni o procjeni stanovnika, jasno je da na porast broja stanovnika najviše utječe broj doseljenih stanovnika iz inozemstva, a trenutačno se to ponajprije odnosi na strane radnike.
Prema procjeni za 2024. godinu u općinama je živjelo 1.084.055 stanovnika, a lani 1.083.728. Odnosno broj stanovnika smanjen je u općinama za 0,03 posto na godišnjoj razini, ali njih 166 imale su porast broja stanovnika. Naime, smanjen je i ukupan saldo migracija. Lani je broj doseljenih osoba bio za blizu 6 tisuća veći od odseljenih, a godinu prije razlika je bila 8 tisuća.
Kao što je imala i najveći saldo ukupnih migracija u 2025. godini Podstrana je zabilježila i najveći rast broja stanovnika. Po rastu broja stanovnika u top deset su još Župa dubrovačka, Vir, Okrug, Medulin, Klis, Bistra, Rogoznica, Seget, Rugvica, dakle gotovo sve koje su i u top deset općina po saldu ukupnih migracija. Ipak, Podstrana, Župa dubrovačka i Brdovec su i u top deset po visini broja rođenih beba u 2025., što je dijelom također plus u broju stanovnika. (L.Kiseljak)
