Gosti našeg panela Načelnici u sridu bili su načelnici općina koji su, za razliku od većine u Hrvatskoj, u proteklih 10 godina zabilježili rast broja stanovnika – načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić, načelnik Općine Nerežišća Svemir Obilinović, načelnica Općine Orehovica Dijana Novak i načelnik Općine Poličnik Davor Lončar. Panel je, kao i uvijek, moderirala naša Lidija Kiseljak.
Poražavajući rezultati Popisa stanovništva 2021., iako očekivani, nikoga nisu ostavili ravnodušnim jer nastavi li se trend u kojemu gubimo po deset posto stanovništva u deset godina, jasno je da nam slijedi slom svih sustava. Na državi je da hitno osmisli strategiju i mjere kojima će se prekinuti negativni trendovi, a svojim mjerama na lokalnoj razini itekako mogu pomoći i same jedinice lokalne samouprave.
Upravo zato smo za temu našeg trećeg panela ‘Načelnici u sridu’ odabrali demografiju, a za sugovornike načelnike općina koji su se u proteklih deset godina uspjele othrvati negativnim trendovima i – njima unatoč – zabilježiti čak i rast broja stanovnika. Podsjetimo, prvi rezultati Popisa stanovnika pokazuju da je 37 od 428 općina u plusu i bilježi rast broja stanovnika, a najbolje stoje one u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
Koja je tajna njihovog uspjeha i kojim mjerama zadržavaju pa čak i privlače nove stanovnike pitali smo stoga načelnike općina Kostrena, Nerežišća, Orehovica i Poličnik – Dražena Vranića, Svemira Obilinovića, Dijanu Novak i Davora Lončara. Panel je, kao i uvijek, moderirala naša Lidija Kiseljak.
Kostrena: Nizom nadstandarda privlače mlade obitelji, u planu i subvencije za rješavanje stambenog pitanja
Općina Kostrena u proteklih je deset godina narasla za preko 6 posto stanovnika – sa 4.180 na 4.438 stanovnika, a načelnik Dražen Vranić ključ uspjeha vidi u dobroj geografskoj poziciji (‘dovoljno blizu i dovoljno daleko od Rijeke’) koja privlači sve više mladih obitelji, ali prvenstveno kontinuiranom trudu i ulaganju Općine u infrastrukturu, odgoj i obrazovanje i čitav niz drugih područja koje su domeni jedinica lokalne samouprave a odražavaju se na kvalitetu života.
‘Mi smo u blizini Rijeke i imamo čitav niz mjera i pogodnosti koje ljudi prepoznaju pa zato čitavo vrijeme imamo trend doseljavanja mladih obitelji, ali i povećanju broja rođene djece. Upravo zato su nam trenutno najvažniji projekti na kojima radimo proširenje škole i gradnja nove zgrade vrtića i koje planiramo prijaviti za EU financiranje.
U čitavom nizu mjera za nas je ključan dobar položaj jer ljudi u Kostreni imaju smiren i staložen život, a u blizini im je i na dohvat ruke urbani centar i sve što on nudi. Osim toga, Kostrena ima niz nadstandarda – nemamo prirez, odavno već osiguravamo besplatne udžbenike, sad i besplatne radne bilježnice, organiziran autobusni prijevoz za sve učenike, stipendije, poduzetništvo potičemo sa 11 konkretnih mjera, itd…’, ističe načelnik Vranić.
Što se vrtića tiče, lani su obnovili postojeći vrtić kojega pohađa 170 djece, te na njega postavili i solarne elektrane, no kako to nije dovoljno, svima onima koji se nisu uspjeli upisati sufinanciraju smještaj u drugim vrtićima ili u obrtima dadilja. Iduće godine kreću, pak, s gradnjom novog vrtića za stotinjak djece, te proširenje škole.
‘Mi gotovo trećinu godišnjeg proračuna, koji ove godine iznosi 71 milijuna kuna, izdvajamo za predškolski odgoj i obrazovanje, socijalne programe, sport, imamo čitav niz sportskih objekata i udruga koje se bave kulturom i drugim segmentima društva. Prva smo općina u Hrvatskoj koja je dobila certifikat za povoljno poslovno okruženje, a po analizama načelnik.hr-a smo u top 10 općina koje najviše izdvajaju za obrazovanje. Sve to privlači ljude jer omogućava ugodno i kvalitetno okruženje za život’, istaknuo je Vranić.
Zanimljiv je podatak i da su nekretnine u Kostreni skupe, no unatoč tome ljudi kupuju terene, grade i doseljavaju se.
Što se klasičnih demografskih mjera tiče, Općina Kostrena dijeli naknade za bebe – 2.000 za prvu bebu, 3.000 za drugu i 5.000 za treću bebu u obitelji, a pored toga svako dijete nakon 6.mjeseca života dobije još 1000 kuna, a roditelji imaju i bon u iznosu od 200 kuna za dječje potrepštine u ljekarni.
Stipendije dobivaju svi učenici i studenti s prosjekom iznad 4.0 i 4.5, a uz stipendije za izvrsnost dijele i stipendije za deficitarna zanimanja, i to u iznosu od 900 kuna za učenike i 1.500 za studente koji studiraju u županiji te 1.200 za učenike i 2.500 za studente koji studiraju u nekoj drugoj županiji. Uz to, dijele i stipendije za učenike i studente slabijeg imovinskog stanja.
Vrtić sufinanciraju sa 80 posto ekonomske cijene koja iznosi 2.600 kn, pa roditelji plaćaju 591 kn za prvo dijete, za drugo dijete 50 posto cijene, a za treće je vrtić besplatan. Kao što je već navedeno, sufinanciraju i smještaj dece u vrtićima drugih općina i obrtima dadilja.
Učenici imaju besplatne knjige i radne bilježnice, prvašići na početku godine dobivaju bon za školske potrepštine, a srednjoškolci bon od 600 kn za nabavku knjiga, te im je osiguran prijevoz autobusom do škole.
Što se tiče potpora za gospodarstvo, Općina Kostrena godišnje za njih izdvaja 300-400 tisuća kuna, a program se sastoji od 11 mjera – od samozapošljavanja, zapošljavanja, nabavke materijala…
‘Svake godine dorađujemo program, a trenutno pripremamo i novu mjeru, odnosno program pomoći kod stambenog zbrinjavanja – mladim ljudima koji kupuju ili uređuju prvu nekretninu ćemo financijski pomoći’, najavljuje načelnik Općine Kostrena.
Poličnik: Stvorili uvjete za kvalitetan život i gospodarski rast
Općina Poličnik od posljednjeg je popisa stanovništva 2011. narasla za preko pet posto, odnosno za 228 stanovnika. Kao i njegov kolega iz Kostrene, i načelnik Davor Lončar ovaj rezultat pripisuje dobrom pozicijom općine, u blizini Zadra, ali prije svega kontinuiranom ulaganju u razvoj gospodarstva i komunalne infrastrukture.
‘Ovi demografski pokazatelji rezultat su uvjeta koje smo stvarali punih 30 godina. Nema rezultata preko noći niti u jednom mandatu’, ističe Lončar koji je načelu Općine od ’93. godine s jednim ključnim ciljem – jačanjem gospodarstva.
‘Razvojem gospodarstva stvorili smo temelje za dolazak mladih obitelji i zato nam je ključni cilj privlačenje novih investitora u jednu od naše tri poslovne zone. Trenutno u njima imamo oko stotinjak gospodarskih subjekata i malo manje od 2.000 zaposlenih i najjače smo gospodarstvo u Zadarskoj županiji, a investitori kod nas dolaze jer smo im uvijek na usluzi’, kaže načelnik.
Uz to, kao ključnu prednost i faktor koji privlači mlade obitelji u Općinu Poličnik Lončar ističe uređenu komunalnu infrastrukturu koja pokriva čak 95 posto područja općine.
Kad je, pak, u pitanju predškolstvo i školstvo, imaju četiri vrtića koja pohađa oko 200 djece, te osam škola (jedna centralna i sedam područnih) koje su, kaže, ful opremljene, moderne i rade u jednoj smjeni, a Općina djeci pokriva i 80 posto troškove dnevnog boravka.
‘U blizini smo Zadra, osigurali smo infrastrukturu i dobre uvjete za život i mladi ljudi to prepoznaju i zato nam se doseljavaju iz čitave Hrvatske’, ističe načelnik i kaže kako se upravo zbog povećanog interesa za povratak i gradnju.
Općina Poličnik dosad je realizirala oko 100 milijuna kuna EU sredstava, a načelnik upozorava i na zakonsku regulativu kojom se razvijene općine poput njegove onemogućava u većem povlačenju sredstava i time ih se, kaže, dovodi u neravnopravan položaj.
‘Kao da se kažnjava one koji imaju zamah u razvoju i žele dalje ulagati. Trebalo bi promijeniti niz zakona koji nam stvaraju probleme i kad su gospodarska ulaganja u pitanja. Dnevno me investitori pitaju za ulaganja, no problem je što je to još uvijek državno zemljište, a nema tog investitora koji će čekati pet godina da se riješe imovinsko-pravna pitanja’, upozorava načelnik.
Što se konkretnih demografskih mjera tiče, Općina Poličnik dijeli naknade za bebe – po 2.000 kuna za prvo, 3.000 za drugo i 5.000 za treće dijete u obitelji, plaćaju prehranu učenicima slabijeg imovinskog stanja, a samo za školstvo izdvajaju oko 6 milijuna kuna.
Ove godine planiraju u komunalnu infrastrukturu uložiti oko 10 milijuna kuna.
Orehovica: Mladima pomažu i potporama za kupnju ili uređenje prve nekretnine
Samo dvije kontinentalne općine u posljednjih su deset godina zabilježile rast broja stanovnika. Općina Orehovica jedna je od njih. Dijana Novak nova je načelnica, izabrana na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Ističe kako kako je jedan od razloga pozitivnih rezultata i činjenica da je u strukturi stanovništva općine veliki udio romske nacionalne manjine, no tu je i dobar položaj Općine – u blizini Čakovca i Preloga, pa dosta mladih obitelji doseljava kod njih zbog povoljnih cijena nekretnina i dobrih uvjeta života.
‘Već početkom ove godine kupljene su još tri kuće, doseljavaju nam se tri nove mlade obitelji. Privlačna smo sredina jer smo blizu gradovima, ali uvodimo i nove mjere kojima želimo privući mlade. Imamo tako čitavu lepezu mjera kojima mlade želimo zadržati i privući nove – uveli smo potpore za uređenje prve nekretnine pa mlade obitelji mogu ostvariti do 20 tisuća kuna potpore, smanjili komunalne doprinose, učenicima smo osigurali prijevoz do škole, besplatne radne bilježnice, imamo jednosmjensku nastavu, povećali smo stipendije sa dosadašnjih 300 na 800 kuna, sufinanciramo smještaj djece u vrtiću. Vrtić nam je ustvari jedina boljka jer imamo samo privatni vrtić koji ne zadovoljava kapacitete pa smo zato pripremili projekt gradnje vrtića i čekamo prve natječaje iz Nacionalnog plana oporavka’, kaže načelnica Novak.
Puni se i Gospodarska zona, na proljeće očekuju nove investitore, a planiraju se maksimalno okrenuti EU fondovima pri čemu, ističe načelnica, ništa ne treba prepustiti slučaju nego se na vrijeme pripremiti i čekati natječe.
Nerežišća: Nemaju prirez, smanjili komunalnu naknadu, kreće gradnja novog vrtića…
Općina Nerežišća s Brača mala je općina sa 877 stanovnika, prema popisu iz 2021. godine, pa je plus od 15 stanovnika, koliko su narasli u proteklih 10 godina, povećanje od gotovo dva posto. Ipak, u konačnici će broj biti i veći za dodatnih šest osoba, s obzirom na to da nisu u popis uračunate časne sestre.
Načelnik Svemir Obilinović ističe kako je ključ u dobroj infrastrukturi i uvjetima za život. Prije 15 godina krenuli su sa dva projekta koja su generirala otvaranje novih radnih mjesta – otvorili su čak sedam kamenoloma i pokrenuli Poslovnu zonu u kojoj je danas 150 zaposlenih i mogućnosti daljnjeg razvoja.
‘Jako gospodarstvo je jedna od osnova, a briga za djecu i mlade se podrazumijeva’, kaže Obilinović.
Općina Nerežišća suosnivač je supetarskog DV Mrvica, dio djece smješten je u njega, dio je pak u vrtiću koji funkcionira u prostorima Osnovne škole u Nerežišću, četvero djece ide u vrtić u Postirama…
‘Imamo rast broja rođene djece i već sad manjak mjesta u vrtiću, što nas je ponukalo da krenemo u projekt gradnje novog vrtića, pripremamo projektnu dokumentaciju i nadamo se početku gradnje već iduće godine’, kaže načelnik. Ilustracije radi, prije 15-ak godina u Nerežišću je bilo petero djece u vrtiću, danas ih je 44.
Što se konkretnih demografskih mjera tiče, Nerežišća – kaže načelnik, razbija mit o škrtim Bračanima. Prije tri godine povećali su naknade sa dotadašnjih 7.000 kuna na 8.000 za prvo, 9.000 za drugo, 11.000 za treće i 15.000 za četvrto i svako iduće dijete u obitelji. Roditeljima sufinanciraju smještaj djece u vrtiću sa čak 85 posto, sufinanciraju i produženi boravak u školi, prijevoz učenika do škole u Supetru, do klesarske škole u Pučišću, dijele stipendije za srednjoškolce i studente, povećavamo i broj i iznos – sad su 400 za učenike 600 za studente, te nastoje na više načina pomoći mladim obiteljima. Nije zanemariva ni činjenica da nemaju prirez, smanjili su komunalni doprinos za mlade obitelji i imaju jednu od najnižih komunalnih naknada. (m.p.d.)
