Vir, Marija Gorica, Bale, Polača, Fažana, Sućuraj, Lumbarda, Medulin, Omišalj i Vrhovine vodećih je 10 općina koje su u protekle četiri godine najviše izdvojile za zaštitu okoliša. Rakovica, Topusko, Blato, Tar-Vabriga, Gvozd, Josipdol, Severin, Lastovo, Rešetari i Drnje deset je pak vodećih po rastu izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša u promatranom razdoblju. Pokazala je to naša nova mandatna analiza napravljena iz podataka općinskih proračuna, odnosno Ministarstva financija.
Analiza pokazuje da je u četiri godine 245 općina povećalo izdvajanja za zaštitu okoliša. Njih 44 izdvojilo je prosječno u ovome mandatu više od 10 posto iz proračuna za zaštitu okoliša, a u 12 općina po stanovniku je izdvojeno više od tisuću eura.
Zeleno i održivo moto je Europske unije posljednjih godina, a upravo se s tim ciljem i financira niz projekata u našoj zemlji. Teži se tako postupnom smanjenju emisije stakleničkih plinova, a vodeća inicijativa EU-a za klimatsku politiku, Europski zeleni plan postavlja cilj nulte neto emisije do 2050. Zato se ulaže u nove tehnologije. U istom smjeru idu i privatne investicije. Cilja se i na kružno gospodarstvo, zaštitu i obnovu biološke raznolikosti, održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena… Sve veći potencijal uočava se kod geotermalnih izvora.
U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kroz 173 projekta zaštite okoliša i održivosti resursa ugovorena su gotovo 563 milijuna eura, od čega su 393 milijuna eura bespovratna sredstva.
Vir je u protekle četiri godine imao najbolji skupni indeks*, koji obuhvaća prosjek udjela izdvajanja za zaštitu okoliša iz proračuna te izdvajanja po stanovniku. Iznosio je 159, pri čemu je Općina iz proračuna u prosjeku kroz četiri godine izdvojila 27,49 posto za zaštitu okoliša, a po stanovniku nešto više od 2 tisuće eura. Slijedi Marija Gorica u kojoj je skupni indeks 147,5 (po stanovniku je u prosjeku izdvojila 1,2 tisuće eura te prosječno 31 posto iz proračuna), nadalje Bale sa skupnim indeksom od 145,6 (1,9 tisuća eura po stanovniku i 18,20 posto udjela iz proračuna), skupni indeks za Općinu Polača je 144,8 (gotovo 1,5 tisuća eura po stanovniku te 23,32 posto iz proračuna kroz četiri godine izdvojenih za zaštitu okoliša), u Fažani je 137,7 (gotovo 1,3 tisuće po stanovniku i 19,94 posto u prosjeku kroz četiri godine izdvojeno iz proračuna), skupni indeks za Sućuraj je 137,1 ( 1,35 tisuća eura po stanovniku i 18,48 posto iz proračuna), u Lumbardi je izračunat skupni indeks u visini od 136,1 (909 eura po stanovniku i 25,76 posto udjela iz proračuna), u Medulinu 135,7 (gotovo 1,4 tisuće po stanovniku i 16,83 posto iz proračuna), Omišlju 134,8 (1,27 tisuća po stanovniku i iz proračuna u prosjeku kroz četiri godine 17,68 posto) te na kraju Vrhovine u kojemu skupni indeks za četverogodišnje razdoblje iznosi 130,7 (po stanovniku je izdvojeno za zaštitu okoliša gotovo 1,2 tisuće eura, a u prosjeku iz proračuna 15,40 posto).
Što se tiče trenda rasta izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša, prema relativnom pokazatelju najveći rast imale su: Rakovica (preko 10,1 tisuću posto u četiri godine), Topusko (gotovo 8,7 tisuća posto), Blato (više od 4,7 tisuća posto), Tar-Vabriga (blizu 2,4 tisuće posto), Josipdol i Severin (nešto više od 2 tisuće posto), Lastovo (gotovo 1,7 tisuća posto) te Rešetari i Drnje (rast od oko 1,5 tisuća posto). U apsolutnom iznosu po rastu izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša, od 2021. do zaključno s proračunom za 2024. godinu, predvode Stupnik, Medulin, Omišalj, Okrug, Vrsar, Andrijaševci, Đurđenovac, Davor, Dubrava i Topusko.
Važna stavka kada se govori o zaštiti okoliša je briga o otpadu. Posljednji podaci dostupni su za 2023. godinu, a kako smo pisali, najbolje općine po stopi odvajanja sakupljenog otpada su one međimurske. Čak je devet općina od vodećih deset iz Međimurske županije, a sve imaju stopu veću od 60 posto, pri čemu vodeća Belica čak više od 70 posto. Još četiri međimurske općine uz ovih devet ima stopu veću od 60 posto. U vodećih deset su spomenuta Belica, pa Domašinec, Sveta Marija, Dekanovec, Podturen, Donja Dubrava, Goričan, Strahoninec, Martijanec, kao jedina iz Varaždinske županije, te Šenkovec. Po stanovniku su u 2023. godini u odvajanju najbolje bile općine iz Primorsko-goranske županije – Baška, Punat, Malinska-Dubašnica, Lopar, Omišalj, Dobrinj i Vrbnik. U vodećih deset su još Funtana i Vrsar iz Istarske i Vir iz Zadarske županije.
Promotri li se pak napredak u odvajanju sakupljenog otpada od 2021. do 2023. godine, najbolje stoje općine: Pribislavec (+40,1 postotni bod), Pučišća (+36,8 postotni bod), Viškovo (+34,2 p.b.), Svetvinčenat (+33,2 p.b.), Jelenje (+30,2 p.b.), Klana (+29,1 p.b.), Milna (+28,6 p.b.), Kostrena (+28 p.b.), Podbablje (+27,3 p.b.) i Vižinada (+23,8 postotnih bodova). (L.K., P.L.)
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)…
