Vlada je prošli tjedan usvojila konačni nacrt Zakona o priuštivom stanovanju koji zamjenjuje dosadašnji Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji. Uz povoljniju kupnju ili najam uvodi se i plansko uvođenje mjera za pojedine dijelove zemlje, za što će podloga biti programi priuštivog stanovanja koje će izraditi gradovi i općine, a ulogu u cijelom procesu će imati i županije. Ekonomski institut već je izradio procjenu stambenog jaza koji je pokazao da su uz neke gradove i četiri općine u vrhu po izraženom stambenom jazu – Nedelišće, Brdovac, Podstrana i Viškovo. Pojedine općine već su aktivno uključenje u programe stambenog zbrinjavanja, a neke su ga i pojačale, samostalno ili u suradnji sa županijama.
Kroz nacionalni plan stambene politike za razdoblje 2025. – 2030. za priuštivo stanovanje bit će na raspolaganju 1,5 milijardi eura, a kroz Višegodišnji financijski okvir 2028. – 2034. dodatnih 3,5 milijardi eura.
U sljedećem razdoblju, nakon što Zakon bude usvojen u Saboru, gradonačelnici i načelnici će morati što prije donijeti program priuštivog stanovanja koji je uvjet za korištenje sredstava, a potom će program donijeti i županije. Programom će se definirati potrebe, razmotriti ustupanje zemljišta ili osnivanje prava građenja za gradnju zgrada namijenjenih priuštivom stanovanju, sufinanciranje gradnje, oslobađanje od komunalnog doprinosa i sl.
Po prvi puta se naime u ovaj proces uključuju županije, a posebno općine i gradovi.
‘One će trebati donositi godišnje Programe stanovanja, koji će poslužiti kao temelj za donošenje nacionalnog Programa priuštivog stanovanja’, objasnio je ministar Branko Bačić prilikom predstavljanja zakona.
Kako stoji u nacrtu zakona, lokalnim programom priuštivog stanovanja planira se gradnja zgrada namijenjenih priuštivom stanovanju na području jedinice lokalne samouprave, dok se regionalnim programima priuštivog stanovanja uzimaju u obzir potrebe na području županije te se planira gradnja zgrada namijenjenih priuštivom stanovanju na području gradova ili općina koje su dale suglasnost za takvo planiranje. Uz suglasnost predstavničkog tijela gradova ili općina, regionalni program priuštivog stanovanja može u cijelosti zamijeniti lokalni program priuštivog stanovanja.
Lokalni i regionalni programi priuštivog stanovanja izrađuju se nakon provedene sociodemografske analize, analize prostornih mogućnosti, analize broja stanova za koje su izdane građevinske i uporabne dozvole prethodne godine i u prvoj polovici tekuće godine, analize stambenog jaza, analize praznih stambenih jedinica te procjene raspoloživih zemljišnih i financijskih resursa. Uz navedene podatke, programi moraju imati temelj i u podacima o broju stanovnika, migracijama, iskazu dugoročnih i kratkoročnih potreba za gradnjom stambenih jedinica za priuštivo stanovanje, prijedloge mjera za smanjenje broja praznih stambenih jedinica itd.
Neke od predradnji već su napravljene, pa je tako analiza Ekonomskog instituta lani pokazala da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 236,7 tisuća stambenih jedinica za priuštivo stanovanje. Istodobno, velik broj postojećih stanova ne koristi se za stalno stanovanje. Čak 958 tisuća ne služi za stanovanje – 595,3 tisuće stanova je prazno, a 363 tisuće se koristi za kratkoročni najam.
Najveći stambeni jaz ima Splitsko-dalmatinska županija (30 915 stambenih jedinica), zatim Grad Zagreb (30 033 jedinice), Zagrebačka županija (28 199 jedinica), Varaždinska županija (16 087 jedinica), Krapinsko-zagorska županija (13 015 jedinica) i Osječko-baranjska (12.267 jedinica). Među gradovima, najveći je u Splitu, Velikoj Gorici, Rijeci, Zadru, Samoboru, Kaštelima, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Sinju i Solinu. Na popisu su i četiri općine – Nedelišće, Brdovac, Viškovo i Podstrana. Do 2023. predviđa se da će se samo u Podstrani smanjiti stambeni jaz.
Ciljane skupine koje će biti obuhvaćene kroz program priuštvog stanovanja su mladi do 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i u posebnim oblicima rada te ranjive skupine odnosno osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i obitelji djece s teškoćama u razvoju te bivši zaštićeni najmoprimci. Priuštivo stanovanje omogućava gradnju i rekonstrukciju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima u kojima su stanovi namijenjeni za: prodaju ciljnim skupinama građana uz obročnu otplatu pod priuštivim uvjetima u smislu cijene, kamata i rokova otplate, davanje u najam ciljnim skupinama građana pod priuštivim uvjetima, davanjem potpora za stjecanje prve stambene nekretnine kupovinom stana ili jednoobiteljske kuće, davanjem potpora za gradnju ili rekonstrukciju jednoobiteljske kuće, davanjem potpore za rekonstrukciju zgrade i najmom stanova na tržištu i njihovim davanjem u podnajam pod priuštivim uvjetima.
Sve zgrade koje budu građene u okviru programa priuštivog stanovanja sadržavat će 50 % stambenih jedinica za prodaju, a 50 % za najam. U zgradama s manje od 10 stanova, svi stanovi bili bi namijenjeni za dugoročni najam, dok bi u većim zgradama najviše polovica stambenih jedinica bila za prodaju. Specifičnost novog zakona je da cijena najma ili rate kredita za stan odgovarajuće površine, uvećan za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 % neto prihoda uže obitelji. Uz program potpora za stjecanje prve stambene nekretnine, zakonom je propisana i aktivacija praznih stambenih jedinica.
Za kupce se propisuje se zabrana otuđenja stanova na 35 godine. U tom periodu stan nije moguće prodati, dati u najam niti prenamijeniti, osim u iznimnim slučajevima predviđenim zakonom. Zakon definira ciljne skupine, a uređuje i pojam neprofitnih stambenih zadruga – modela kojim se građani samostalno organiziraju u zadruge radi gradnje priuštivih stanova za svoje članove.
Uvode se i mikro stambene jedinice, veličine od 18 do 26 četvornih metara, koje bi služile kao privremeno rješenje za stanovanje mladih, u pravilu do četiri godine, a u iznimnim okolnostima do šest godina.
Nadalje, što se tiče lokalnih jedinica, za gradnju i stjecanje stanova za osiguranje priuštivog stanovanja na svom području, gradovi i općine mogu osnovati javnu ustanovu za priuštivo stanovanje ili to može učiniti više jedinica lokalne samouprave, a Ustanova će, u skladu s lokalnim ili regionalnim programom priuštivog stanovanja, pribavljati financijska i druga sredstva potrebna za njegovu provedbu, a u skladu s predvidivim javnim sredstvima i s potrebama za priuštivim stanovanjem, planirat će gradnju zgrada i obavljanje drugih poslova te izrađivati nacrt lokalnog, odnosno regionalnog programa priuštivog stanovanja.
A evo koje mjere već poduzimaju pojedine općine.
Općina Popovac planira izgraditi stambene objekte u Kneževu kroz državni model priuštivog stanovanja, a u mjestima Popovcu i Branjine kroz model poticanje stanogradnje kojeg provodi Osječko-baranjska županija. rekao nam je nedavno načelnik Zoran Kontak. Na taj bi način, uzme li se u obzir da će se moći koristiti i poticaji od strane općine, mlade obitelji vrlo povoljno mogle doći do nekretnine. U naselju Kneževo država je vlasnik velikog dijela čestica pa bi se na tom prostoru gradile obiteljske kuće. Oni koji bi uselili, mogli bi istodobno i koristiti potpore koje daje Općina. Podsjetimo se, u tijeku je Javni poziv i za ovu godinu za mjeru izgradnje novih stambenih objekata te kupnju stambenih nekretnina na području općine, s ciljem rješavanja stambenog pitanja i poticanja trajnog naseljavanja. Sufinanciranje iznosi 3.318,07 eura po objektu. Općina Popovac sudjeluje u projektu Osječko-baranjske županije “Naša Slavonija i Baranja – naš dom”. Plan je Općine, kaže nam načelnik, staviti na raspolaganje općinsko zemljište u naseljima Popovac i Branjina gdje bi županija onda izgradila kuće za najam.
Na jednom od nedavnih razgovora s ministrom Bačićem, interes su za novi model priuštivog stanovanja iskazale i općine Darda i Petlovac.
U Općini Lobor najavili su da bi ove godine u suradnji s Ministarstvom graditeljstva trebala krenuti realizacija izgradnje prve stambene zgrade za mlade obitelji. Općina sudjeluje i u programu poticane stanogradnje kroz četiri mjere – sufinanciranje gradnje obiteljske kuće, sufinanciranje kupnje obiteljske kuće ili stana, sufinanciranje kamata na stambene kredite do 50 posto iznosa kamate te sufinanciranje rekonstrukcije stambenih objekata.
U Općini Marija Bistrica ove godine dodijelit će se bespovratne potpore mladim obiteljima kao pomoć u rješavanja stambenog pitanja. Uz sredstva koje će osigurati Općina, mlade obitelji koje ostvare to pravo, dobit će i dodatna bespovratna sredstva iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koje provodi program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji u ruralnim područjima. Potpore koje Općina dodjeljuje mladim obiteljima kreću se od 2500 do 3500 eura, ovisno o kojoj je mjeri riječ; kupnji, dogradnji ili rekonstrukciji kuće. Uz ta sredstva, dodijelit će im se i potpore iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Za kupnju i izgradnju dodatnih 1274 eura, a za rekonstrukciju dodatnih 850 eura.
Zadržavanje mladih obitelji i stvaranje uvjeta za njihov dugoročni ostanak jedan je od ključnih prioriteta Općine Virje, koja kontinuirano pomaže mladim obiteljima pri kupnji, gradnji ili obnovi kuće, a u prošloj godini odobreno je 19 potpora i dodijeljeno ukupno 115,6 tisuća eura iz Proračuna Općine, kao i dodatnih 39 tisuća eura iz državnog proračuna temeljem uspješne prijave na natječaj Ministarstva poljoprivrede iz programa potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima za 2025. U 2026. godini Općina nastavlja s programom potpore kojim se za kupnju ili gradnju odobrava potpora do 20 posto troškova, a maksimalno 10.000 eura, za obnovu do 50 posto troškova, a najviše 5.000 eura, te 100 posto stvarnih troškova za priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje.
Općina Dubrava osigurala je ove godine novih 112.000 eura za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, a sredstva su namijenjena potporama za adaptaciju postojećih nekretnina i kupnju stambenog prostora. Ukupno je dodijeljeno 20 potpora, pri čemu je maksimalni iznos potpore za adaptaciju do 5.000 eura, dok je za kupnju nekretnine moguće ostvariti do 10.000 eura. Riječ je o nastavku višegodišnje mjere kojom Općina Dubrava podupire rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji. U razdoblju od pet godina, za tu je namjenu ukupno izdvojeno 203.000 eura, a potpore su dodijeljene za ukupno 81 obitelj.
Općina Čepin kroz program daje mogućnost sufinanciranja kupnje zemljišta ili kuće, izgradnje novog stambenog objekta i adaptacije postojećeg doma. Iznos potpore ovisi o vrsti mjere i broju djece u obitelji. Primjerice, za kupnju građevinskog zemljišta moguće je ostvariti potporu do 1.990 eura, a za kupnju stambenog objekta do 3.981 euro. Kod izgradnje novog objekta potpora može iznositi do 3.318 eura, dok se za adaptaciju doma može dobiti do 2.654 eura. Sve potpore se dodjeljuju u postotku od 40 do 60 posto troška, ovisno o broju djece.
Općina Donja Voća već nekoliko godina aktivno potiče ostanak i doseljavanje mladih na svoje područje kroz subvencije i financijske potpore za uređenje i opremanje stambenih objekata.
Strizivojna daje financijsku pomoć pri kupnji prve nekretnine – građevinskog zemljišta ili stambenog objekta na području Općine. Za tu svrhu predviđeno je lani bilo ukupno 16.000 eura, dok pojedini korisnik je mogao ostvariti najviše 4.000 eura. Za pomoć pri izgradnji novog stambenog objekta predviđeno je 14.000 eura iz proračuna, a maksimalna pomoć iznosi 4.000 eura po korisniku.
Kroz program potpore unapređenja uvjeta stanovanja mladih obitelji i mladih poljoprivrednika, Općina Mače je lani dodijelila za 7 mladih obitelji s područja Općine ukupno 23.000 eura, od čega je Općina Mače osigurala 13.600 eura, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 9.400 eura.
Rovišće je lani osiguralo 40.000 eura. Program uključuje tri mjere – pomoć pri kupnji građevinskog zemljišta ili stambenog objekta, potporu za izgradnju novog doma, kao i sufinanciranje adaptacije postojećih objekata. Mladima koji se odluče za kupnju zemljišta ili kuće potpore iznose do 3.000 eura, isto kao i za gradnju novog objekta i pripadajuću dokumentaciju. Za adaptacije je predviđen iznos do 1.000 eura. Samci mogu dobiti do 30 posto vrijednosti ulaganja, obitelji bez djece do 40 posto, s jednim djetetom do 45 posto, s dvoje djece do 50 posto, a obitelji s troje i više djece do 60 posto. Isplata se u pravilu odvija u nekoliko obroka tijekom više godina.
