U prvom krugu lokalnih izbora 2025. načelnici su izabrani u 367 općina, dok će se u preostalih 61 odluka donijeti u drugom krugu, 1. lipnja. Izabrano je 47 novih načelnika, među kojima je i 12 žena, a HDZ je s osvojene 183 općine potvrdio uvjerljivu dominaciju.
Od ukupno 428 općina u Hrvatskoj, gotovo 86 posto dobilo je načelnika već u prvom krugu, ponajviše zahvaljujući uvjerljivoj natpolovičnoj podršci koju su pojedini kandidati ostvarili. U preostaloj 61 općini, gdje nitko nije prešao prag od 50 posto, izborna utrka seli se u drugi krug. Poseban kuriozitet zabilježen je u općini Netretić u Karlovačkoj županiji, gdje su dva kandidata dobila potpuno isti broj glasova, po 561, što znači da će se izbori ondje ponoviti. Riječ je o iznimno rijetkoj situaciji koja najbolje ilustrira koliko jedan glas uistinu može biti presudan u malim sredinama.
Značajka ovih izbora je i velik broj općina u kojima su birači na glasačkom listiću imali samo jedno ime. Takvih “izbora bez izbora” bilo je u 112 općina, što čini više od četvrtine svih općina. U tih 112 slučajeva jedini kandidati automatski su postali načelnici, a čak 71 od 112 tih sigurnih načelničkih mandata pripalo je kandidatima vladajućeg HDZ-a. Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji čak 17 općina imalo je po jednog kandidata za načelnika pri čemu 15 HDZ-ovih i 2 SDSS-ova. Slična je situacija bila i drugdje: u Splitsko-dalmatinskoj županiji 11 općina imalo je samo jednog kandidata za načelnika (8 HDZ-ovih, 2 nezavisna i 1 SDP-ov), u Zadarskoj njih 10 (7 HDZ, 2 nezavisna, 1 HSS), a npr. u Istarskoj županiji također 11 općina, od čega prednjači IDS sa šest načelničkih kandidata bez protukandidata.
Politička raspodjela: HDZ dominira, nezavisni stabilni
Stranačka slika lokalne vlasti u općinama nakon prvog kruga prilično se plavi, odnosno, jasno pokazuje dominaciju HDZ-a. Prema službenim podacima i izjavama iz stranke, HDZ je osvojio vlast u 226 jedinica lokalne samouprave (gradova i općina), od čega se 183 odnose na općine. Time je osigurana prisutnost HDZ-a u približno polovici svih općina u Hrvatskoj. Očekuje se da će taj broj dodatno rasti nakon drugog kruga, s obzirom na to da HDZ-ovi kandidati u mnogim sredinama ulaze u završne dvoboje kao favoriti.
HDZ je u ovom krugu preuzeo vlast u 21 novoj općini, dok je istovremeno izgubio devet: Vojnić, Rasinju, Podgorač, Proložac, Ružić, Breznicu, Crnac, Stupnik i Krašić. Bilanca uključuje i sredine u kojima je HDZ bio dio koalicije, a vidljiv je i porast njihove prisutnosti u sjevernim krajevima zemlje, gdje ranije nisu imali značajniju snagu.
S druge strane, SDP je ostvario skromnije rezultate. Uglavnom su zadržali postojeće pozicije, pa nakon prvog kruga, samostalno ili u partnerstvu, imaju 38 načelničkih mjesta. Najzastupljeniji su u Primorsko-goranskoj (7), Krapinsko-zagorskoj (6) i Međimurskoj (5) županiji. U odnosu na 2021., stranka je izgubila pet općina (Kalnik, Gornja Rijeka, Donja Dubrava, Tisno i Lokve), a osvojila dvije nove – Rasinju i Hum na Sutli.
Nezavisni kandidati i liste i dalje su značajan politički faktor na lokalnoj razini. Nakon prvog kruga osvojili su ukupno 90 načelničkih pozicija, s posebno jakom prisutnošću u Istarskoj, Koprivničko-križevačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, po devet u svakoj. Novi nezavisni načelnici izabrani su, između ostalog, u Lupoglavu, Kalniku, Gornjoj Rijeci, Molvama, Gornjoj Stubici, Podgoraču, Lokvama, Tisnom, Breznici, Crncu, Stupniku i Krašiću.
Dodatno, u još 13 općina dosadašnji su načelnici zadržali mandate, ali su promijenili političku pripadnost. To su općine: Sibinj, Funtana, Vojnić, Krnjak, Koprivnički Ivanec, Donja Voća, Trnovec Bartolovečki, Dragalić, Oriovac, Vrbje, Selca, Škabrnja i Polača.
Značajan broj općina politički ovisi o lokalnim koalicijama, grupama birača i manjinskim strankama. SDSS je tako zadržao vodeću ulogu u sredinama s većinskim srpskim stanovništvom, primjerice u Biskupiji i Negoslavcima, gdje nisu imali protukandidate. IDS je u Istri očuvao većinu svojih pozicija, u šest općina njihovi su kandidati bili jedini na listiću, a u ostalima su ili pobijedili ili ušli u drugi krug s prednošću. Zasad je jedina potvrđena izgubljena općina za IDS – Lupoglav.
Promjene na čelu općina: 47 novih načelnika
Iako su mnogi načelnici uspjeli obraniti svoje pozicije, prvi krug donio je i značajan broj novih lica, ukupno 47. Od toga ih je 20 iz redova HDZ-a, a još četiri dolaze iz HDZ-ovih koalicija s HSLS-om, HSU-om, HSP-om i DP-om. Nezavisnih je 17, dvoje novih načelnika dolazi iz SDP-a, a po jedan iz IDS-a, koalicije SDP-HSS-HSU, koalicije HSLS-HSP-DP te Mosta i DP-a.
Među najupečatljivijim primjerima političkih preokreta je Općina Krašić, gdje je nakon niza mandata HDZ-ov načelnik Josip Petković Fajnik poražen od nezavisne kandidatkinje Maje Štajcer, čime je to tradicionalno HDZ-ovo uporište prvi put prešlo u druge ruke. U Gornjoj Stubici, nakon tri mandata HNS-ovog Jasmina Krizmanića, pobijedio je nezavisni Matija Lešković. U Višnjanu (Istarska županija), nakon četiri mandata načelnika Angela Matticha (NLV), mještani su izabrali novog čelnika, Zorana Deklevu, kandidata grupe birača.
Sličan preokret dogodio se i u Klenovniku (Varaždinska županija), gdje je HDZ-ov Martin Pintarić pobijedio dosadašnjeg HNS-ovog načelnika Mladena Blaška s tijesnih 459 prema 445 glasova. Ova općina prvi put ima HDZ-ova načelnika, što upućuje na jačanje stranke i u dijelovima zemlje gdje ranije nije uzimala značajniji dio kolača.
U Prološcu kraj Imotskog, HDZ-ov Mate Lasić poražen je s 928 glasova, dok je njegov protivnik Toni Grbavac-Garac, kandidat koalicije HSLS-HSP-DP, osvojio 976. Iako je izgubio čelnu funkciju, HDZ je zadržao većinu u općinskom vijeću, što otvara prostor za izazovnu kohabitaciju u sljedeće četiri godine.
Rekordne pobjede: Načelnici s preko 70 ili 80 posto glasova
Lokalni izbori obično donesu i ponekog “šampiona“, odnosno, kandidate koji osvajaju iznimno visok postotak glasova po čemu ni 2025. nije izuzetak budući da se više načelnika može pohvaliti uvjerljivim pobjedama u svojim općinama. Već u prvom krugu nekoliko kandidata premašilo je 70 posto osvojenih glasova, a ponegdje se rezultat približio i apsolutnoj dominaciji.
Najuspješniji pojedinci ovih izbora dolaze iz dvije manje općine. Rekorderka je Brankica Benc, načelnica općine Rakovec u Zagrebačkoj županiji, koja je dobila čak 90,53 posto potpore. Benc, ispred Nezavisne Liste Stjepana Kožića (SKNL) ovim rezultatom postala je kandidatkinja s najvećim postotkom osvojenih glasova u zemlji. Impresivnih 90,13 posto glasova osvojio je i Mihovil Bičanić, HDZ-ov načelnik općine Rakovica u Karlovačkoj županiji.
Iznad 80 posto glasova birača dobilo je ukupno devet HDZ-ovih kandidata (općine Zrinski Topolovac, Šandrovac, Donji Andrijevci, Lobor, Udbina, Čaglin, Stari Jankovci, Tordinci i Starigrad), dva nezavisna (Ivanska i Bale) i jedan koalicije HSS, SDP, HSU (Lipovljani).
Podršku iznad 70 posto glasova birača osvojila su 33 HDZ-ova kandidata, 13 SDP-ovih, dva HSLS-ova, dva HNS-ova te po jedan stranaka SDSS, HSS i NPS.
Rangiramo li ih prema visini biračke podrške, 20 najuspješnijih načelnika/načelnica izabrani su u općinama Rakovec ZŽ (90,53) – Brankica Benc, Rakovica KŽ (90,13) – Mihovil Bićanić, Donji Andrijevci BPŽ (89,05) – Vedran Gavran, Lipovljani SMŽ (87,76) – Nikola Horvat, Zrinski Topolovac BBŽ (86,79) – Jasna Mikleš-Horvat, Starigrad ZŽ (86,26) – Marin Čavić, Šandrovac BBŽ (85,13) – Dario Haluš, Stari Jankovci VSŽ (84,29) – Dragan Sudarević, Ivanska BBŽ (83,07) – Željko Mavrin, Čaglin PSŽ (82,28) – Dalibor Bardač, Lobor KZŽ (82,15) – Ljubica Jembrih, Udbina LSŽ (80,60) – Josip Seuček, Bale IŽ (80,06) – Andrea Modrušan, Plaški KŽ (79,97) – Pero Damjanović, Stara Gradiška BPŽ (79,02) – Velimir Paušić, Marijanci OBŽ (78,90) – Darko Dorkić, Jesenje KZŽ (78,86) – Dario Cvrtila, Kaptol PSŽ (78,78) – Dario Lončarević, Kraljevec na Sutli KZŽ (78,76) – Blanka Stipčić-Berić i Peteranec KKŽ (78,37) – Ivan Derdić.
Žene na čelu općina i dalje rijetka pojava
Unatoč blagom napretku po pitanju rodne ravnopravnosti u politici, žene su i dalje izrazito malobrojne među općinskim načelnicima. Nakon prvog kruga lokalnih izbora imamo ukupno 43 načelnice od kojih je 31 doživjela reizbor, a 12 je novih. Dakle, oko 10 posto žena nalazi se na čelnim pozicijama općina što potvrđuje kako je načelnička funkcija u Hrvatskoj i dalje primarno rezervirana za „muški klub“.
Nove načelnice, dakle njih 12, preuzele su općinske uprave u Lupoglavu, Balama, Virju, Dražu, Jasenovcu, Jelsi, Rogoznici, Civljanima, Privlaci, Štitaru, Galovcu i Krašiću.
Nakon ranije spomenute Brankice Benc s podrškom birača od 90,53 posto, najveći broj glasova dobile su reizabrane Jasna Mikleš-Horvat, načelnica Zrinskog Topolovca (86,79) i Ljubica Jembrih iz Lobora (82,15) te nova načelnica Općine Bale, Andrea Modrušan, koja je zaradila 80,60 posto podrške. Načelnice koje na ovim izborima nisu imale konkurenciju, odnosno, bile su jedini izbor biračima su Maja Vrnoga (Zažablje), Lara Samošćanec (Đelekovec), Ksenija Krivec-Jurak (Zagorska Sela), Marijana Junušić (Ernestinovo), Jagoda Mlinarević (Jagodnjak), Jasna Matković (Punitovci), Lucija Matuzović (Donji Kukuruzari), Ružica Karagić (Hrvatska Dubica), Sanja Kočet (Donja Voća) i Marica Jančić (Marija Gorica). (V.H.)
