Kako povući što više bespovratnih EU sredstava za razvoj općina u narednih sedam godina tema je prvog u nizu zoom-panela Načelnik.hr-a koji je održan u srijedu uz izravan prijenos na društvenim mrežama. Snimku panela možete pogledati na FB-u Župan.hr 

O svojim iskustvima u pripremi projekata i povlačenju EU sredstava u dosadašnjem razdoblju govorili su načelnici najuspješnijih općina u korištenju EU sredstava u 2020. godiniMarija Mačković iz Općine Jasenovac, Vjekoslav Belajević iz Općine Nijemci i Ranko Blažević iz Općine Sutivan, te državni tajnik iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić. Panel je moderirala naša Lidija Kiseljak.

Ključna poruka koju je općinama uputio državni tajnik bila je – dobro se pripremite, iskoristite prijelazno razdoblje za ekipiranje i edukaciju te pripremu projekata kako bi nove natječaje dočekali spremni.

‘Pred nama je povijesna prilika i nikad veća sredstva koja će nam biti na raspolaganju. U prethodnom razdoblju to je bilo 10,7 milijardi, u narednih 6-7 godina imat ćemo priliku iskoristiti 25 milijardi. Pitanje je – jesu li općine spremne za povlačenje toliko sredstava i toliku razinu administracije? Upravo zato ključno je upravo u ovom prijelaznom periodu, dok još nema natječaja, generirati prednost, pripremiti se, formirati stručne timove, educirati se, rješavati imovinsko-pravne odnose, ishoditi građevinske dozvole…, kako bi spremno dočekali natječaje’, istaknuo je državni tajnik Erlić.

Naglasio je kako su općine u proteklom razdoblju samo kroz Operativni program koherentnost i kohezija ugovorile preko 2 milijarde kuna projekata, a kroz program Učinkoviti ljudski potencijali još 800 milijuna kuna. U narednom razdoblju pozicija općina bit će još bolja i to zahvaljujući novom, Integriranom teritorijalnom programu, kroz kojega će se osigurati više sredstava za općine i gradove te će im se omogućiti veća autonomija u raspolaganju i odlučivanju što sa sredstvima.

U novom financijskom razdoblju težit će se, kazao je, smanjenju birokracije i povećanju kapaciteta, a zahvaljujući iskustvu i već ustrojenom sustavu i prethodnog razdoblja više se neće gubiti vrijeme na uspostavu sustava pa bi i korištenje fondova trebalo biti puno bolje.

‘Općine na početku cijele priče s EU fondovima nisu imale ni timove, nisu znale kome se i kako prijaviti. Sve se to učilo u hodu, a sada imamo stečeno znanje na razini kompletnog sustava, samo trebamo raditi na kapacitetima da budemo jači i da se projekti brže provode u djelo, da građani brže i osjete dobrobiti koje oni donose’, zaključio je Erlić.

Osvrčući se na proteklo razdoblje, načelnica Općine Jasenovac Marija Mačković navela je najvažnije projekte za koje su osigurali EU sredstva – od prvog i najzahtjevnijeg, 7 milijuna kuna vrijednog projekta poslovne infrastrukture, projekta ZAŽELI za kojega su u prvoj fazi osigurali 4,3 milijuna kuna, a u drugoj fazi još 2,7 milijuna kuna, projekta reciklažnog dvorišta vrijednog 2,2 milijuna kuna, 6,8 milijuna kuna vrijednog projekta izgradnje prometnice koja poslovnu zonu povezuje s autoputom čije je rasterećen promet kroz samo naselje i tako podignuta kvaliteta života. U svim tim projektima nisu, kazala je, imali nikakvih korekcija.

Također, niz je i manjih projekata, od e-računa do wifi-a, kojima su omogućili kvalitetniji život svojih građana. Za naredno razdoblje pripremaju već 6 novih projekata, a u pripremi im pomažu županijska agencijska razvojna agencija SIMOR-a, te NORA-a iz Novske. Najveći izazov upravo je, kaže, kadrovsko ekpiranje kako bi se što bolje pripremili, te pratili natječaje.

‘U općini nas je 6 zaposlenih, radimo zajedno, educirali smo se za EU fondove, ali uz sav ostali posao ne stignemo sve pratiti i zato nam je sad najvažnije pronaći još dvije osobe koje će se baviti isključivo projektima. Želimo osnovati vlastitu agenciju jer je najvažnije imati stručnjake pored sebe, ljude koji će biti educirani i u svakom trenutku pratiti natječaje i biti nam na usluzi’, kazala je načelnica.

Općina Nijemci od 2017. do sad je, naveo je načelnik Vjekoslav Belajević, provela i provodi 29 projekata vrijednost 73 milijuna kuna, sa vlastitim udjelom od oko 15 milijuna kuna.

‘Svi su projekti dragi i pomogli su u razvoju općine i poboljšanju života to je sigurno projekt ZAŽELI kojim smo pomogli korisnicima i stanovnicima, i zato željno iščekujemo sličan projekt’, kazao je Belajević. Uz to, ističe i projekt gradnje novog vrtića, koji do tada nije ni postojao na području Općine.

Što se novog financijskog razdoblja tiče, ključan projekt za Općinu Nijemci je projekt Autoparka Lipovac, zaštićenog parkirališta za teretna vozila na autoputu, vrijednog oko 50 milijuna kuna. Trenutno je u tijeku izrada projektno-tehničke dokumentacije.

Najvažniji projekt kojega su EU sredstvima financirali u Općini Sutivan je gradnja novog vrtića s jaslicama vrijednog 17 milijuna kuna, što je iznos veći od čitavog godišnjeg proračuna Općine. Tu su, nadalje, projekti knjižnice, novog turističko-informativnog centra, multimedijalne sale i zgrade općine.

‘Ne radimo razliku između EU i nacionalnih sredstava, sve nastojimo maksimalno iskoristiti’, kazao je načelnik Ranko Blažević i naveo kako trenutno pripremaju 10 novih projekata, među njima projekte nove sportske dvorane, valorizacije pomorske i turističke baštine, pa će, zahvaljujući EU sredstvima, imati pokrivene troškove hrane i muzike za manifestacije u Općini kroz čitavo ljeto.

Kako bi, pak, što bolje iskoristili novu financijsku perspektivu i bili spremni za sve natječaje, izradili su posebnu studiju kojom prate kojim redom će ići programi i natječaji, te ih spremno dočekati. Prvo, kazao je, kreću natječaji iz turizma i gospodarenja otpadom, kroz koje bi mogli povući oko 30 milijuna kuna. Imaju, kazao je Blažević, spremne projekte kanalizacije, oborinskih voda, vodovoda, za naredne dvije godine.

Na kraju panela državni tajnik Erlić ponovio je ključnu poruku općinama ali i ostalim jedinicama lokalne samouprave – ‘Pred nama je povijesna prilika da u narednih 10 godina napravimo iskorak i uhvatimo korak s razvijenijima te postignemo veći standard, ali za to moramo biti spremni, raditi na edukaciji ljudi, planiranju i pripremi projekata. S optimizmom trebamo gledati naprijed i što bolje iskoristiti sve prilike koje se nude kako bi građanima osigurali bolji život’. (m.p.d.)