Po stanovniku i kroz udjel u proračunu lani su najviše za subvencije poljoprivrednicima izdvojile Vrbanja, Molve i Kalinovac, a u top deset još su Karlobag, Zdenci, Novo Virje, Đurđenovac, Tovarnik, Sveti Petar Orehovac, Sopje… Po rastu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima na godišnjoj razini predvode Đurđenovac, Vrbanja, Kalinovac, Molve, Zdenci, Otok, Sopje, Župa dubrovačka, Cestica, Beretinec, Koprivnički Bregi, Okučani, Lovas…
U našoj novoj proračunskoj analizi usporedili smo izdvajanja kroz konto 35221 subvencije poljoprivrednicima, u konsolidiranim proračunima za 2025. godinu. Oko 230 općina nema podatak za subvencije ili ih ne primjenjuje, a kod ostalih 200-tinjak, 101 općina povećala je sredstva za subvencije poljoprivrednicima u odnosu na 2024. godinu. Ukupno su lani općine za subvencije izdvojile 2,5 milijuna ,a godinu ranije nešto više od 2 milijuna eura.
Nove poljoprivredne politike kreiraju se na europskoj i nacionalnoj razini, a polako će ih usvajati i općine. Naime, geopolitička nestabilnost sve snažnije utječe na globalne opskrbne lance, cijene energenata, transportne pravce i ukupne troškove proizvodnje hrane. Uz to, poljoprivrednike pogađaju razne štete, a i godinama je jasno da nismo samodostatni u proizvodnji…
U svibnju je Vlada usvojila Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu u iznosu od gotovo 15 milijuna eura.
No, s druge ovih su dana iz Hrvatske poljoprivredne komore poručili da im inflacija ‘pojede’ potpore, da cijene proizvoda stagniraju već desetak godina, cijena pšenice, navode, ostala je na istoj razini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dok je cijena svinja dotaknula povijesni minimum. Usporedili su cijenu svinje, pa kažu kako je ‘početkom devedesetih godina vrijednost jedne svinje iznosila otprilike trećinu prosječne plaće, a danas je njezina vrijednost svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika’
Stručnjaci se reći da država više treba voditi računa o tome kako povećati domaću proizvodnju, odnosno količinu a ne vrijednost. Ili povećati proizvodnju ali i njezinu produktivnost, odnosno odmaknuti se od jednostavnih kultura s niskim prinosima prema onima koje mogu dostići veću cijenu i osigurati bolji dohodak poljoprivrednicima.
Nedavno je Ministarstvo poljoprivrede s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak te s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije potpisalo ugovore kojima se poljoprivrednicima i prerađivačima otvara pristup novim financijskim instrumentima ukupne vrijednosti 47 milijuna eura. RH je tako prva zemlja Europske unije s osmišljenim linijama zajmova i kredita s otpisom glavnice do čak 50 % u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027.
S HAMAG-BICRO-om osigurano je 27 milijuna eura za financiranje primarne poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na osjetljive sektore poput stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrćarstva. Korisnicima će biti dostupni zajmovi od 1000 do 150 000 eura uz mogućnost otpisa do 45 % glavnice, odnosno do 50 % za mlade poljoprivrednike. S HBOR-om je osigurano dodatnih 20 milijuna eura za ulaganja u sektor prerade. Kreditima od 200 000 do 3 milijuna eura i mogućnošću otpisa do 40 % glavnice jačat će se preradbeni kapaciteti i povećavati dodana vrijednost domaće proizvodnje.
Jedna od zanimljivih potpora je i ona koja se odnosi na unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima, kroz potpore za aktivnosti kupnje, izgradnje i rekonstrukcije stambenih objekata za mlade obitelji i mlade poljoprivrednike u ruralnim područjima. Za provedbu programa osigurano je ove godine milijun eura za jedinice lokalne samouprave s manje od 6000 stanovnika koje su osigurale vlastita sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji te donijele odgovarajuće programe potpore.
A upravo je dosta politika usmjereno na mlade poljoprivrednike.
Što se tiče nove financijske perspektive, koja nastupa od 2028. godine, na području poljoprivrede očekuje se pojednostavljenje procedura odobravanja te davanje dodatnog prioriteta mladim poljoprivrednicima. Predviđena su i dodatna sredstva za istraživanja i inovacije u poljoprivredi kroz novo uvedeni Fond za konkurentnost. Hrvatskoj bi trebalo biti na raspolaganju 3,7 milijardi eura za potpore dohotku u poljoprivredi.
Po stanovniku su lani najviše za subvencije poljoprivrednicima izdvojila Vrbanja, blizu 73 eura, 54 eura izdvojile su Molve, euro manje Kalinovac, blizu 49 eura po stanovniku Karlobag, Zdenci blizu 30 eura, nešto više od 29 eura Novo Virje, Đurđenovac i Tovarnik nešto više od 24 eura, Podravske Sesvete nešto više od 23 eura i Stupnik blizu 22 eura po stanovniku. Pogleda li se udjel u proračunu predvodi također Vrbanja s izdvojenih blizu 4 posto, Molve su izdvojile nešto više od 3 posto, Kalinovac nešto više od 2,5 posto, Đurđenovac nešto manje od toga, Novo Virje, Sveti Petar Orehovac, Zdenci i Sopje nešto više od 2 posto te blizu 2 posto Podravske Sesvete i Koška.
Đurđenovac je u apsolutnom iznosu najviše povećao sredstva za subvencije poljoprivrednicima, za gotovo 120 tisuća eura, za 111 tisuća sredstva je povećala Vrbanja, Kalinovac za 63,4 tisuće, Molve za 46 tisuća, Zdenci za 41,9 tisuća, Otok za 38,9 tisuća, Sopje za 37,3 tisuće, Župa dubrovačka za 27,8 tisuća, Cestica za 18,9 tisuća i Brestovac za 17,9 tisuća eura. U postocima po rastu izdvojenih sredstava predvode Zdenci s povećanjem od preko 40 tisuća posto, Đurđenovac za nešto više od 5 tisuća posto, Kalinovac za preko 2,5 tisuće posto, Cestica za gotovo 1,5 tisuću posto, Beretinec i Koprivnički Bregi za nešto više od tisuću posto, za gotovo 900 posto Okučani, Lovas za nešto više od 700 posto, Pušća za nešto više od 600 posto i Sveti Ilija za nešto više od 400 posto. (L.K.)
