Republici Hrvatskoj je kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura. Taj iznos predstavlja oko 12 posto hrvatskog BDP-a, što je najviše među država članicama…
O svim natječajima na koji će se moći javiti jedinice lokalne samouprave, ali i ostali, a čiji će projekti utjecati na kvalitetu života u manjim sredinama, detaljnije su u petak na Zoom webinaru, kojeg organizira načelnik.hr, upoznali posebni savjetnik predsjednika Vlade mr. sc. Zvonimir Savić, a uz njega i voditelj odjela iz konzultantske tvrtke Apsolon Goran Momčilović koji su dali i praktične savjete za pripremu dokumentacije, te odgovorili na pitanja sudionika.
Na webinaru se moglo saznati više o projektima koji će se financirati iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kako će i koliko oni utjecati na kvalitetu ljudskog kapitala, sveukupnu kvalitetu života te tako i na demografsku revitalizaciju, ali i čuti kako projekte kvalitetno pripremiti. Velik dio sredstava usmjeren je na kvalitetu života u općinama i gradovima, naravno i županijama, koji će imati mogućnost, primjerice, povećati kapacitet predškolskih ustanova, ali i graditi nove škole i sportske školske dvorane, unaprijediti i popraviti kvalitetu javnih usluga, poboljšati prometnice i pripadajuću infrastrukturu, razvijati ruralni turizam i obiteljska poljoprivredna gospodarstava…
NPOO, dokument je koji definira kroz koje sve reforme i investicije će Republika Hrvatska ući i ulagati u razdoblju 2021.-2026. Mjere i aktivnosti Plana pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije RH. Sredstva predviđena iz Plana oporavka i otpornosti su sredstva iz EU, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost, kreiranog iz velikog Plana EU u 2020. kao potpuno novi mehanizam koji pomaže zemljama članicama Europske unije za oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva uslijed saniranja posljedica pandemije korona virusa.
-Hrvatska na raspolaganju iz EU ima predviđenih preko 24.5 milijarde eura. Ili 183 milijarde kuna. Iz kohezijske, sigurnosne i ribarstvene politike (tekuće cijene) 9,68 milijardi eura za 2021.-2027., za poljoprivrednu politiku 4,76 milijardi eura za 2021.-2027., a za Plan oporavka i otpornosti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava za financiranje naših reformi i investicija, plus 3.6 milijarde zajmova. To su veliki novci, 12 posto našeg BDP-a. Po tom iznosu mi smo praktički na vrhu EU, a po stanovniku ispred nas je samo Grčka. Imamo veliku priliku korištenja financijskih sredstava za naše investicije, reforme koje pridonose ukupnom razvoju, pa tako i naročito naših lokalnih zajednica – kazao je Savić ističući kako, da bi se ta sredstva mogla koristiti, morali smo i moramo proći nekoliko koraka. Između ostaloga je trebalo napraviti i definirati naš Plan oporavka i otpornosti, dokument koji definira u što točno, u koje investicije RH do 2026. planira uložiti europska bespovratna sredstva.
-Mi smo dokument napravili, lani je odobren kod EK i dobili smo predujam, avans. Prvi natječaj smo imali u prosincu, odnosio se na energetsku efikasnost u industriji, preko 500 milijuna kuna za 75 firmi, počeli su se ugovarati projekti u vodoopskrbi, ispunili smo sve reforme i indikatore, njih čak 34, u obvezi za ispunjenje kao preduvjet za isplatu prve rate Plana, 700 milijuna eura. Poslan je zahtjev za isplatu 1. rate, što je prije nas učinilo tek pet država. Za predfinanciranje smo dobili 818 milijuna kuna u rujnu 2021. prije mjesec i pol zatražili smo 700, a očekujemo negdje u lipnju da ih dobijemo, to je ukupno milijardu i pol eura sredstava. Prvi dan travnja raspisan je natječaj za 821 mil. kuna iz NPOO-a na polju komercijalizacije inovacija, potpore za novoosnovanim poduzećima i energetske obnove višestambenih zgrada), 21.4. i natječaji – 1,22 mlrd. kuna iz NPOO-a za Izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje vrtića- informirao je posebni savjetnik predsjednika Vlade, dodajući kako se očekuje da ćemo ispuniti sve indikatore za prvu polovicu 2022. i za drugu polovicu i zatražiti još milijardu i pol eura sredstava.
To je otprilike dinamika priljeva. U što se konkretno usmjeravaju, postoji niz mogućnosti. Primjeri nekih mogućnosti za financiranje iz NPOO-a su: 4,4 milijarde kuna za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom u Zagrebu i na Banovini, 3 milijarde kuna za javnu odvodnju otpadnih voda, milijarda kuna za razvoj javne vodoopskrbe, 1,1 milijarda kuna za smanjenje odlaganja otpada…
Nadalje, 1,6 milijardi kuna za predškolske ustanove, 2,3 milijarde kuna osnovne škole i za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, 567 milijuna kuna za srednje škole, 930 milijuna kuna za regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma, 610 milijuna kuna za logističko distributivne centre za voće i povrće, 30 milijuna kuna za nabavu vozila na alternativni pogon (javni gradski i prigradski promet), 370 milijuna kuna za centre za starije osobe (izvaninstitucijske i institucijske usluge), 300 milijuna kuna za energetsku obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra…
-Ukupno, kad zbrojite cijeli Plan oporavka i otpornosti, pokrijete 47.5 milijardi kuna. Nekoliko predstavljenih primjera unutar Plana, može itekako biti interesantno jedinicama lokalne uprave i samouprave, i stvarno bi šteta bilo to propustiti. No, normalno, morat će dobro to proučiti. Inače, sam Plan ne bih preporučio da čitaju kao knjigu, to je i doslovno teško gradivo, od korica do korica ima 1266 stranica, ali dosta dobro i pristupačno je sve unutra posloženo pa se može lako pretražiti i potražiti po cjelinama. Imate teme poput turizma, kulture, zdravstva, obnove zgrada, socijale, energetike, voda… Ono što može posebno biti zanimljivo, istaknuo je Savić, primjerice jest 1.5 milijarde kuna za smanjenje odlaganja, sortiranje i obradu odvojeno prikupljenoga otpada, za izgradnju reciklažnih dvorišta, kod Ministarstva gospodarstva.
-Također zatim i za sanaciju zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom, za što je predviđeno 150 milijuna kuna. Ciljna skupina mogu biti i lokalne samouprave i komunalne tvrtke, fondovi, a nositelj projekta, onaj koji komunicira, priprema i raspisuje natječaj i odgovora za samu provedbu, i tu je Ministarstvo gospodarstva. Postoje i mogućnosti vezane za promet, konkretno nabavku vozila i za unapređenje sustava javnog prijevoza, planirano je 1.550.000.000 kuna (300 milijuna kuna za nabavu vozila na alternativni pogon, pa za modernizaciju tramvajske infrastrukture 450 milijuna kuna… – kazao je Savić. Naglasio je i aktivnost koja se odnosi na daljnju optimalizaciju i decentralizaciju JLUS, koje vode funkcionalnom povezivanju, gradova i općina, naročito spajanju na dobrovoljnoj bazi, na način da će Ministarstvo financija naznačiti koje poticaje i koje iznose će imati za one koji se odluče to i primijeniti, što dakako iziskuje dodatna financijska sredstva za kapitalna ulaganja, potencijalni oprost svih dugova i cijeli paket pokrivanja troškova.
Ono što mnogima može biti u interesu je pak tematika izgradnje i dogradnje, predškolskih ustanova.
Uspjelo se ispregovarati s Europskom komisijom da cjelokupan iznos koji se usmjerava na znanost i obrazovanje bude 7.5 milijardi kuna. Kod toga, 5.1 milijarda se usmjerava na investicije u obrazovnom sustavu, u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Vrtićima je namijenjeno tako ukupno 1 milijardu 600 milijuna iz Plana, a nositelj je Ministarstvo znanosti RH.
-U zadnjih nekoliko mjeseci je otvoreno nekoliko natječaja koji se financiraju, neki su u provedbi iz NPOO, vrijednih preko 6 milijardi kuna. Jedan od najvećih upravo je investicija izgradnje, rekonstrukcija i opremanja predškolskih ustanova, 1.220 milijuna kuna. Bit će i drugi natječaj vrijedan oko 400 milijuna kuna. Predviđeno je otvoriti novih 22.500 mjesta u vrtićima i omogućiti da postotak djece koja sudjeluju u predškolskom odgoju bude 90 posto, to je cilj koji trebamo postići. U prvom natječaju prijavitelji su gradovi, općine i županije, poziv je objavljen prije desetak dana, start zaprimanja prijava je početak svibnja. Traje 60 dana. Prihvatljive aktivnosti su široke, tu su izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića, izgradnja i opremanje područnog dječjeg vrtića sa ili bez kuhinje, dogradnja i opremanje postojećeg dječjeg vrtića, rekonstrukcija postojeće građevine druge namjene, adaptacija postojećih prostora predškolskih ustanova… a naravno da je za to neophodna i odgovarajuća dokumentacija. Država je do sada od 2017. u blizu 500 vrtića uložila 2 milijarde kuna, a novim natječajima iz NPOO dodatno je osigurano 1. 62 milijardi kuna. Tu je bitno spomenuti da smo za ta sredstva trebali opravdati potrebu, definirati reformu i potom tek za nju dobiti sredstva. Nama je jedna od reformi poticanje i razvoj jednosmjenske nastave, a da bi imali jednosmjensku nastavu nužno nam je imati i više škola – rekao je Savić i poručio kako je još jedan veliki natječaj nedavno objavljen, u Programu razvoja javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe, vrijednosti 1 milijarda kuna.
Cilj poziva je razvoj sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a prihvatljivi prijavitelji su javni isporučitelji vodnih usluga. Struktura financiranja prihvatljivih troškova po projektu iznosi 80 posto EU sredstva, 10 posto sredstva Hrvatskih voda, 10 posto sredstva javnih isporučitelja vodnih usluga. Procijenjena ukupna vrijednost investicija: 1,25 milijardi HRK. Rokovi za prijavu projekata su od 14. travnja 2022. do iskorištenja raspoloživih EU sredstava ili krajnjeg roka za podnošenje prijava 30.9.2022. Rok za završetak radova je kraj 2025., a odobravanje i praćenje provedbe projekata vršit će se putem eNPOO IT sustava.
Voditelj odjela iz konzultantske tvrtke Apsolon, Goran Momčilović, iznio je, uz ostalo, na koji način je najbolje planirati korištenje EU sredstava, pa i NPOO-a…
-Prvi put se događa da u jednoj godini imamo izvore financija iz više europskih izvora. Imamo na raspolaganju sredstva iz EU iz prošlog, uskoro i iz novog razdoblja, imamo i Nacionalni plan oporavka i otpornosti čija su sredstva krenula. Mnogi će se i preklapati, i bitno je prepoznati na koje izvore se javiti, jer za svaki vrijede neka drugačija pravila. Novitet za novo razdoblje VFO je Integrirani teritorijalni program koju prepoznajemo kao izuzetno dobru priliku za lokalnu samoupravu, za fokusiranu aktivnost, a budući da se usmjerava na različite teritorije ima specificirana sredstva za 22 urbana područja koja obuhvaćaju nekih 190 JLS-a č kazao je Momčilović i izdvojio neke prilike iz NPOO-a. Ta sredstva osigurat će ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize, ali i održivijeg razvoja. Tu su komasacija poljoprivrednog zemljišta, projektno tehnička dokumentacija, logističko-distributivni centri, dječji vrtići, škole, kao i napose značajna tema za potporu financijskim injekcijama- turistička infrastruktura.
-Natječaj za javne turističke infrastrukture, mi vidimo velikom prilikom za jedinice koje nisu u turistički najrazvijenijim područjima. Dakle, da oplemene neki turistički sadržaj jer je turizam mnogima pri vrhu izvora prihoda. Moći će se financirati javna infrastruktura, kupališta, pozornice, posjetiteljski i informativni centri, nešto što bi moglo značajno obogatiti kulturnu i društvenu ponudu mjesta- napomenuo je Momčilović i pozvao jedinice da uspostave kvalitetan i učinkovit sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz funkcionalno povezivanje jedinica radi uspostave učinkovitog, kvalitetnog i transparentnog pružanja usluga građanima.
Fokusirajte se, dodao je također, općinama, gradovima i županijama, na ono što je najbitnije, ne libite se zatražiti pomoć u pripremi, oni koji su takvu pomoć imali u pripremi su bolje prošli, strateški se orijentirajte, što, kako i zašto zatražiti, koja sredstva, a na koncu i kako ih i gdje konkretno uložiti onda.
Ukazao i na načelo “Ne nanosi značajnu štetu” kojega se pritom treba pridržavati, a to je osigurati da investicije nemaju negativan utjecaj na okoliš, klimu, vode, bioraznokosti i ekosustav u cjelini. Put kojim se prođe od odluke o financiranju do same realizacije, istaknuo je isto tako, nije pravocrtan. Puno je krivina, zavoja, potrebno je voditi računa o više stvari, i u tom kontekstu smatra da je ključna planska pomoć, bilo lokalnih ili regionalnih koordinatora, na koncu i konzultantskih tvrtki posebno jedinica s manjim ljudstvom i proračunima…
Na webinaru je postavljeno više pitanja koja su se odnosila na upute za prijavitelje, no koje su, ipak, prilično detaljne i uputnije ih je izravno, što se naravno može, i čak je poželjno, postaviti prijaviteljima natječaja.
-I na internet stranici, odnosno sustavu putem kojega se prati provedba i vrši aplikacija prijava, https://fondovieu.gov.hr/portal/ postoji mogućnost i postavljanja pitanja, pogotovo ako nema jasnog odgovora u samim uputama, što je doduše malo vjerojatno, jer upute za prijavitelje su prošle kontrolu ministarstva znanosti i financija, kao i europske komisije što je posebno važno, baš to zna biti i razlog malog vremenskog kašnjenja – kazao je Zvonimir Savić, a odgovarajući na upit naglasio je i kako prijavu mora podnijeti, ne sam službenik, nego obvezno odgovorna osoba koja zastupa općinu ili grad.
U nizu pitanja jedno je bilo i terenske tehničke naravi, ukratko: ako je voditelj projekta službenik unutar općine (ili grada…), je li njegov trošak rada na projektu prihvatljiv trošak? Čovjek je zaposlen unutar općine i to mu je posao, tako da je to (u smislu prijave projekta) teško prihvatljiv trošak…
-Nerijetko se čuje i da sredstva idu onima koji se najbrže jave na natječaj. To nije tako, naročito kada se radi o ovakvim sredstvima. Tzv. ‘Najbrži prst’ je neslana šala, sredstva ne dobivaju, uvjetno rečeno, najbrži, nego najkvalitetniji projekti, postoji niz prvih prijava koje uopće ne zadovoljavaju kriterij kvalitete, ali su često prvi pristigli bili najspremniji, pa onda i najkvalitetniji. No, to što je netko prve sekunde poslao apsolutno ne znači ništa, jer se redoslijedom zaprimanja prijava ocjenjuje i kvaliteta projekta. Svaka se prijava detaljno analizira. I prije otvaranja natječaja može se u sustav uploadati pojedinačni dokumenti koji se traže, a zatim se automatski prihvate kada se otvori konkretan natječaj – istaknuo je Savić, poručujući da onaj tko bude imao kvalitetan projekt dobit će sredstva, a ako se neka predviđena sredstva u natječajima u potpunosti iskoriste i pokažu se nedostatna, to je samo pokazatelj da je interes veliki i daje mogućnost da se osiguraju dodatna sredstva za određene investicije u daljnjim pregovorima.
-NPOO smo kreirali i napisali tako da bude tematski jako širok, ali i jako sadržajan. Jako puno je toga. Nastojali smo da bude zadovoljeno što je moguće više nacionalnih potreba. Koliko provedba Plana doprinosi nama kao društvu, i utječe na gospodarski rast, analizirali su i MMF i Svjetska banka. Da je odgovor bio kako je to 0 zarez nešto to bi značilo da smo potpuno promašili kvalitetu investicija. Ispalo je da provedba za 2022./2023. godišnje doprinosi povećanju našeg BDP-a za 1.4 postotna boda, za usporedbu prosjek u EU kada gledate njihove Planove iznosi 0.3 boda. Vjerujem da smo NPOO uspjeli dobro pripremiti sa širokim spektrom ponuda, od privatnog sektora, pa nadalje, a sada je na svima nama, tako i općinama, gradovima, županijama… da iskoristimo sredstva kako bi spomenuti rast bio i realiziran. Moramo biti svjesni da ovakvu šansu i mogućnosti da imamo bespovratna sredstva za ulaganje u naše razvojne potrebe zasigurno nećemo možda imati u idućih 100 godina. Ovo je prilika koju trebamo iskoristiti svi skupa- zaključio je Zvonimir Savić, s kojim se složio i Goran Momčilović, naglašavajući kako su sredstva ogromna, treba samo imati ideja, znanja, kapaciteta i strpljenja.
Na našoj facebook stranici Župan.hr možete uskoro vidjeti cijelu webinar prezentaciju koju je uz nazočnost 45 sudionika iz hrvatskih gradova, općina i županija vodila naša novinarka Lidija Kiseljak. (Pero Livajić)
