Đelekovec u Koprivničko-križevačkoj županiji apsolutni je pobjednik po sveukupnom indeksu koji kombinira udio izdvajanja iz lokalnih proračuna i ‘per capita’ ulaganja u obrazovanje kroz protekle četiri godine, pokazala je naša najnovija analiza temeljena na podacima Ministarstva financija RH. Nedelišće i Martinska Ves načinili su pak najveći skok prema porastu izdvajanja u obrazovni sustav u odnosu na početak mandata…
Uoči skorih lokalnih izbora, zanimljivo je i korisno promotriti kako su općine tijekom aktualnog mandata tretirale obrazovanje i koliko su u protekle četiri godine na svom području uložile sredstava u obrazovni sustav kroz svoja proračunska izdvajanja.
U razdoblju od 2021. do 2024., lokalne jedinice – posebice općine – bilježile su vidljiv porast izdvajanja u obrazovni sektor, osobito u osnovnoškolsko obrazovanje koje je u njihovoj nadležnosti. Tako je 428 općina u 2021. zajedno u sustav obrazovanje uložilo 119.645.783 eura, otprilike kao i 2022. (119.638.814 eura), u 2023. nešto više novca (144.696.453 eura), da bi lani ulaganje naraslo na čak 221.543.954 eura. Ukupno su u 4 godine izdvojile 605.498.125 eura.
Promjene u izdvajanjima pratile su širi nacionalni i europski kontekst, obilježen pokretanjem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, digitalnom tranzicijom i posljedicama pandemije COVID-19. Najveći investicijski ciklus u hrvatsko obrazovanje do sada, vrijedan 2,7 milijardi eura, realizira se upravo kroz NPOO, s naglaskom na infrastrukturna ulaganja, uvođenje jednosmjenske nastave, izgradnju sportskih dvorana modernizaciju i digitalizaciju obrazovnog sustava. Do danas je samo za osnovne škole osigurano 1,3 milijarde eura, dok su u segmentu predškolskog odgoja izgrađeni, dograđeni ili opremljeni već stotine vrtića, uz najavljenu izgradnju dodatnih 45.000 mjesta do kraja 2025.
Na razini lokalne samouprave, općine su svoja sredstva u većoj mjeri usmjerile na svakodnevne potrebe učenika i studenata: subvencije prijevoza, stipendije, nabavu udžbenika i radnih materijala, pomoćnike u nastavi, prehranu u školama, uz podršku školskim i izvannastavnim aktivnostima. Pandemija COVID-19 utjecala je zasigurno kao bitan otežavajući faktor na organizaciju i financiranje obrazovnog sustava tijekom 2021. i 2022. U kratkom roku provedena je tranzicija na online nastavu, što je zahtijevalo ulaganja u digitalnu infrastrukturu, nabavu opreme i prilagodbu nastavnog procesa. Lokalne jedinice su u tom razdoblju preusmjeravale sredstva u krizne mjere – zaštitnu opremu, dezinfekciju, digitalnu opremu i podršku učenicama i učenicima bez adekvatnih uvjeta za učenje na daljinu ili opremanje učionica po epidemiološkim standardima. Pa, ipak, iako je dio razvojnih planova bio privremeno usporen, pandemija je ubrzala modernizaciju školstva i pripremila teren za kasnija ulaganja iz EU fondova.
U promatranom četverogodišnjem razdoblju ulaganja u obrazovanje bilježe uzlazni trend, s izraženim osloncem na europske izvore financiranja. Lokalna razina u tom procesu preuzima sve aktivniju ulogu, osobito u dijelu neposredne podrške učenicima i roditeljima, dok kapitalne investicije uglavnom dolaze iz nacionalnog proračuna i europskih fondova. Uz očite razlike u fiskalnim mogućnostima u razdoblju od 2021. do 2024. godine, hrvatske općine znatno su povećale svoja izdvajanja, s naglaskom na osnovnoškolski sustav. Premda iznosi variraju ovisno o broju stanovnika, razini razvijenosti i lokalnim prioritetima, podaci pokazuju jasan trend – ulaganja rastu, s njima i svijest o obrazovanju kao strateškom pravcu lokalnog razvoja.
U protekle četiri godine, a naročito u zadnjih dvanaest mjeseci, s gotovo svih strana stizale su i stižu konkretne vijesti: o općinskim potporama za vrtićku i školsku djecu, stipendijama, sufinanciranju prijevoza učenika i studenata, besplatnim obrocima, nabavci udžbenika i radnih materijala, ali i opremanju škola, energetskoj obnovi i gradnji novih objekata. Uz to, podržavaju se i nestandardne aktivnosti poput robotike, sportskih i kulturnih događanja, nagrada za izvrsnost i rada s djecom s teškoćama.
Za temeljitu analizu koliko su lokalne samouprave u tome uistinu bile uspješne i učinkovite i koje su se na tom izrazito važnom životnom polju naročito istaknule i pokazale najboljima i najizdašnijima kada se konkretno radi o općinama po izdvajanju za obrazovanje u aktualnom mandatu općinskih uprava uzeli smo metodologiju skupnog ili kompozitnog indeksa napravljenoga temeljem dva pokazatelja –’per capita’ i udjela izdvajanja sredstava iz Proračuna za razdoblje 2021.-2024.
Općina Đelekovec iz Koprivničko-križevačke županije, pokazala se tu uz kompozitni indeks 167,5 ‘najjača’, zauzimajući lidersku poziciju kao relativno mala općina s nešto preko 1.200 stanovnika. Iz svog je proračuna u četiri godine prosječno izdvojila za obrazovanje 66,91 proračunskog udjela, ukupno gotovo 5 milijuna eura. To je, preračunato, iznad 3.800 eura po stanovniku, čime prednjači među općinama po glavi stanovnika. Iznosi su u tom razdoblju gotovo utrostručeni, s početnih 622 tisuće eura u 2021. na više od 2,5 milijuna u 2024. godini. Visoku poziciju s indeksom 148,9 bilježi i Primorski Dolac, koji je sa 686 stanovnika uložio ukupno blizu 2 milijuna eura, pri čemu se izdvajanja po stanovniku kreću oko 2.900 eura, uz postotni udio izdvajanja iz Proračuna – 53,57.Treća je još jedna općina iz Splitsko-dalmatinske županije, i to otočna, Sutivan s kompozitnim indeksom 135,2, uz 3.198 eura ulaganja po glavi stanovnika i 28,55 posto prosječnog godišnjeg izdvajanja iz općinskog budžeta. Iza su se smjestile čak tri istarske općine: Sveti Lovreč s indeksom na 127,6, uz 37,35 posto udjelskog proračunskog izdvajanja i 1.913,70 eura ‘per capita’, Žminj sa skupnim indeksom 125,9, uz 40,47 posto udjela izdvajanja iz Proračuna i 1.528,41 ulaganja po ‘glavi stanovnika’ i –Vrsar, uz 123,1 indeksnih bodova, 22,42 posto udjela izdvajanja i po stanovniku 2.141,85 eura.
U prestižnih mandatnih Top 10 na području obrazovanja su se smjestili i: Gola– indeks 122,8, udio izdvajanja 127,2 posto i 1.673,31 ‘per capita’, Šenkovec– kompozitni indeks- 121,8, postotni prosječni proračunski udio-45,08, izdvajanja po stanovniku- 1.045,24 eura, Jesenje- uz indeks na 121,3, udio izdvajanja 36,29 posto, 1.334,28 PC eura, i Netretić– 956,35 eura izdvajanja po glavi stanovnika, 45,66 posto proračunskog udjela i konačan skupni indeks- 120,8. Među najboljih 20 su: Vratišanec, Čađavica, Gračišće, Kalinovac, Tar-Vabriga, Vinodolska općina, Orehovica, Privlaka zadarska, Pićan i Kostrena.
Uspoređujući udio izdvajanja za obrazovanje u ukupnim rashodima, prosjeci se kreću između 0,03 i 66,91 posto (Đelekovec), ovisno o lokalnim okolnostima i prioritetima. Prosjek prvih deset iznosi 40,79 posto, pri čemu su spomenuti Đelekovec i Primorski Dolac u obrazovni sustav ulagali preko polovice sredstava iz svojih Proračuna. Iznad 40 posto udjela u izdvajanju iz blagajne imalo je 6 općina (uz navedene i Žminj, Šenkovec, Netretić i Orehovica). Top 10 prema udjelu čine i:Gračišće, Vratišanec, Jesenje i Belica (36,1-37,01 posto izdvajanja).
‘Per capita’ ulaganje u obrazovanje kretalo se od 1,81 do 3.896,25 eura (opet Đelekovec), prosječno 478,82 eura po ‘glavi stanovnika’. Preko 3.000 eura PC izdvajanja imali su Đelekovec i Sutivan, iznad 2.000 i- Primorski Dolac i Vrsar, dok je 36 općina ulagalo u obrazovanje 1.000 i više eura ‘per capita’. Prvih 10 PC ulaganja zaključuju: Sveti Loreč, Tar-abriga, Kostrena, Gola, Privlaka zadarska i Kalinovac (1.596,42-1.913,70 eura)…
Promatramo li trendove u izdvajanjima između 2021. i 2024. godine, najznačajniji postotni rast bilježi općina Martinska Ves u Sisačko-moslavačkoj županiji. Izdvajanja su naglo porasla s tek nešto više od 6 tisuća eura u 2021. na gotovo 789 tisuća eura u 2024., što čini spektakularan skok s preko 12.800 posto – daleko najveći relativni porast u promatranom razdoblju aktualnog mandata. Sličan intenzivan rast, premda nešto niži, bilježi i općina Štefanje, čija su izdvajanja porasla s 32.960 eura na više od 1,09 milijuna, što predstavlja 3.200 posto povećanja. Značajan rast vidljiv je u općinama Zrinski Topolovac, Rasinja i Civljane, gdje su izdvajanja u 2024. godini višestruko za iznad 2.000 posto nadmašila one iz 2021. Povećanje ulaganja u obrazovni susta preko 1.000 posto knjižilo je 15 općina, u Top 10- Vratišanec, Gornja Rijeka, Tkon, Orehovica, Sveti Loreč, a blizu su bili i: Bošnjaci, rpolje, Kapela, Maruševec, Velika Kopanica… Iznad 500 posto porasta imalo je 27 općina, rano ili preko 100 posto- njih 160, pozitivan trend- 369, negativan- 55 općina.
Najveći nominalni rast izdvajanja u obrazovanje bilježi Nedelišće, sa 633.596 eura u 2021. na 4.472.236 eura u 2024. (+3.838.236 eura), ispred Kostrene koja je ulaganje u obrazovni sustav podigla u 4 godine s 1.075.960 eura na 3.890.923 eura, ili +2.814.963 eura. U Top 10 su tu: Brckovljani (+2.318.261 euro), Viškovo (+2.184.263 eura), Bibinje (+1.917.685 eura), Đelekovec (+1.878.380 eura), Ivankovo (+1.863.030 eura), Orehovica (+1.851.007 eura), Vratišanec (+1.652.182 eura) i Medulin (+1.633.898 eura). ‘Plus’ 1.000.000 eura i više numeriralo je točno 30 općina, između +500.000 i +1 milijun eura- 36 općina, od +100.000 do +500.000 eura- 158 hrvatskih općina. Prosječan porast izdvajanja za četverogodišnji mandatni period po općini iznosio je 310.930 eura…
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)… (P.Livajić)
