Hrvatske su općine kroz posljednje četiri godine, uz potporu nacionalnih i europskih programa udvostručile su ukupna izdvajanja za subvencije poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, pokazala je naša najnovija analiza temeljena na podacima Ministarstva financija RH. Rogoznica u Šibensko-kninskoj županiji apsolutni je pobjednik po sveukupnom indeksu koji kombinira udio izdvajanja iz općinskih proračuna i ‘per capita’ ulaganja, ali i najbolja po prosječnom udjelu izdvajanja ‘po glavi stanovnika’, Trnovec Bartolovečki imao je najveći prosječni udio proračunskih ulaganja, Podstrana i Plitvička Jezera su pak načinili najkrupniji skok prema porastu izdvajanja za poduzetništvo, obrtništvo i poljoprivredu na svom području u odnosu na početak aktualnog mandata…
Inflacija, poremećaji u opskrbnim lancima, a prije toga i pandemija – iako su okolnosti poslovanja posljednjih godina bile sve samo ne jednostavne, općine širom Hrvatske nisu posustale u podršci lokalnom poduzetništvu, obrtništvu i poljoprivrednim proizvođačima. Štoviše, na svom području, u aktualnom četverogodišnjem mandatu, od 2021. do 2024., nastavile su, a često i dodatno pojačale mjere i poticaje za očuvanje i razvoj tih temeljnih oblika poslovanja. Pokazala je to naša najnovija mandatna analiza izvršenja proračuna temeljem stavke subvencija trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora, obrtništvu i poljoprivredi – dakle, novca koji je iz općinskih proračuna izravno otišao privatnim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima.
Općine su i u najtežim mjesecima pandemije brzo reagirale – oslobađale su poduzetnike, obrtnike i OPG-ove lokalnih davanja, sufinancirale troškove poslovanja, pomagale pri zadržavanju radnih mjesta. Nakon toga, u razdoblju oporavka, fokus se prebacio na modernizaciju, digitalizaciju, investicije i stručna usavršavanja. Domaćim su tvrtkama i gospodarstvima pomagale i kroz subvencioniranje kamata, sufinanciranje poslovnih prostora i najma, kao i kroz olakšano sudjelovanje u EU projektima, što je bilo osobito važno u vrijeme poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U mnogim slučajevima bile su ključan partner za apliciranje na bespovratna sredstva, poput onih iz programa „Komercijalizacija inovacija“ ili „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća“…
Kao i gradovi, i općine su sve više ulagale i u gospodarsku infrastrukturu – uređivale su poslovne zone, sufinancirale sajmove i manifestacije radi jačanja vidljivosti malih poduzetnika i obrtnika, a nerijetko osiguravale i povoljne uvjete poslovanja kroz zakup prostora i pristupačna zemljišta. Lokalna samouprava je tako, unatoč svim okolnostima, ostala među ne toliko brojnima, ali na terenu stabilnim osloncima malim proizvođačima Mala i srednja poduzeća, uključujući brojne obrte i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ove), okosnica su lokalnog gospodarstva – kako u Hrvatskoj, tako i na razini EU. Njihovo poticanje i razvoj ključni su za održivi gospodarski rast i stvaranje prosperitetnih lokalnih zajednica. Obrti predstavljaju važan izvor radnih mjesta, a uz to, osobito tradicionalni obrti, važan su dio kulturne baštine, pa ulaganja u njihovu revitalizaciju često postaju i pokretač lokalnog turizma i identitetskog brendiranja zajednica.
Posebno važnu ulogu u općinskim politikama posljednjih godina ima i poljoprivreda, čiji je značaj dodatno naglašen tijekom pandemije korone, kada je kriza osvijestila ranjivost globalnih lanaca opskrbe i istaknula važnost samodostatnosti u proizvodnji prehrambenih artikala. Povećana potražnja za domaćim i lokalnim proizvodima, razvoj novih modela distribucije, rast interesa za OPG-ove i ubrzanje digitalizacije dodatno su učvrstili stav da ulaganje u lokalnu poljoprivredu nije samo gospodarski, nego i strateški interes lokalnih samouprava. Pandemija je, unatoč svojim negativnim posljedicama, potaknula mnoga kućanstva i pojedince da se okrenu vlastitoj proizvodnji, a općine su tu priliku iskoristile za dodatno jačanje ruralnog gospodarstva kroz potpore poljoprivrednicima, obrtnicima i malim poduzetnicima.
U tom kontekstu, podaci o izdvajanjima općina za subvencije u poduzetništvu, poljoprivredi i obrtništvu u razdoblju od 2021. do 2024. otkrivaju izniman njihov rast. U 2021. ukupno su za 428 općina, odnosno 282 s evidentiranim podacima u stavci subvencija iznosile 5.561.860 eura, u 2022.- 7.642.138, u 2023.- 9.556.364, u 2024.- 11.300.483 eura. Zajedno su u četiri godine aktualnog mandata za tri polja lokalnog gospodarstva izdvojili- 34.060.845 eura. Brojne su općine učinile radikalan iskorak u financiranju gospodarskih aktivnosti – kako u postotnom, tako i u nominalnom iznosu – a osobito je zanimljivo da su najveći porasti zabilježeni upravo u sredinama s manjim brojem stanovnika. Time se potvrđuje da i najmanje sredine prepoznaju važnost gospodarskog osnaživanja kao temelja lokalnog razvoja.
Prema kompozitnom indeksu ulaganja u poduzetništvo u razdoblju od 2021. do 2024. , vodeću poziciju među općinama zauzela je Rogoznica iz Šibensko-kninske županije, s indeksom 154,7. Izdvaja se s čak 438,67 eura po stanovniku, dok subvencije sudjeluju s prosječnih 6,51 posto udjela općinskog proračuna. Na drugom mjestu nalazi se Podstrana iz ST-dalmatinske županije, koja je ostvarila impresivan indeks 151,2. Ova brzorastuća općina u prigradskom pojasu Splita bilježi 290,39 eura izdvajanja po stanovniku, uz visoki prosječni proračunski udio za poduzetnike -8,92 posto, što je među najvišima u RH. Treća pozicija pripala je Trnovcu Bartolovečkom iz Varaždinske županije, s kompozitnim indeksom 148,9 i 211,52 eura ‘per capita’, poticaji su u prosjeku činili značajnih 10,98 posto godišnjih proračuna – što je i najviši udio među Top deset općina. Vrlo blizu, na četvrtom mjestu, je još jedna općina iz iste županije – Petrijanec, s indeksom 148,3. Ona je poduzetnicima osigurala prosječnih 237,26 eura po stanovniku i čak 9,72 posto proračunskih sredstava. Peto mjesto zauzima Draganić iz Karlovačke županije, koji se istaknuo indeksom 144,0. Općina s nešto iznad 2.500 stanovnika poduzetnicima je u prosjeku isplaćivala 216,71 euro po glavi, a subvencije su činile 9,00 posto godišnjih proračuna.
U gornji dio ljestvice smjestilo se i Jakovlje iz Zagrebačke županije, koje s indeksom 141,3 bilježi prosječnih 231,46 eura izdvajanja po stanovniku i udjel od 7,57 posto u općinskom proračunu, dok susjedna općina Dubravica zauzima sedmo mjesto s indeksom 139,3, zahvaljujući 270,38 eura ‘per capita’ i 5,95 posto udjela. Osma pozicija pripala je Antunovcu iz Osječko-baranjske županije, koji je ostvario indeks 137,4, uz 211,42 eura po stanovniku i prosječnih 6,97 posto proračunskih subvencijski izdvajanja. Na devetom mjestu našla se Štrigova iz Međimurske županije, čiji je kompozitni indeks iznosio 135,1. Općina je poduzetnicima osiguravala 211,23 eura po stanovniku i 6,26 posto prosječnog udjela u proračunu, dok Top 10 zaključuje Mikleuš iz Virovitičko-podravske županije, s indeksom 134,3, koji je u promatranom razdoblju bilježio 187,31 euro ‘per capita’ i 6,72 posto proračunskog udjela za subvencije poljodjelcima, poduzetnicima i obrtnicima.
Po pitanju za izdvajanja za potporu tim gospodarskim poljima po stanovniku, lidersku poziciju u mandatnom izvještaju drži Rogoznica s 438,67 eura, ispred Sutivana-331,66, Podstrane, Dubravice, Kostrene, Petrijaneca, Jakovlja, Molva, Draganića i Stupnika s podrškom obrtu, poduzetništvu i poljoprivredi 2021-2024. od 290,39 do 211,61 eura po glavi stanovnika. Trnovec Bartolovečki s 10,98 posto prvak je po prosječnom udjelu proračunskih izdvajanja na svom području- a zatim su u redoslijedu pri tronu tablice posloženi: Petrijanec, Draganić, Podrstrana, Jakovlje, Antunovac, Mikleuš, Donja Voća, Rogoznica i Štrigova, između 9,72 posto i 6,26 posto udjela.
Kada je riječ o postotnim porastima izdvajanja za poduzetnike, poljoprivrednike i obrtnike u razdoblju od 2021. do 2024., najimpresivniji skok zabilježila je općina Plitvička Jezera iz Ličko-senjske županije, s gotovo simboličnih 10 eura izdvajanja u 2021., ova općina je u 2024. godini poduzetnicima namijenila čak 18.000 eura, što predstavlja nevjerojatnih 171.572 posto povećanja. Na drugom mjestu po postotnom rastu izdvajanja nalazi se Lobor iz Krapinsko-zagorske županije, čija su ulaganja skočila s tek 5 eura u 2021. na 5.284 eura u 2024., što znači povećanje 96.999 posto, iako su iznosi relativno skromni, postotna dinamika pokazuje naglu promjenu prioriteta prema podršci lokalnim gospodarstvenicima.Treća pozicija pripada Jakovlju iz Zagrebačke županije, gdje su izdvajanja narasla s 659 eura na 392.379 eura, što čini 59.480 posto, a prati ih i Podstrana iz Splitsko-dalmatinske županije s 29.800 posto rasta, zahvaljujući prijelazu s 3.942 eura na čak 1.178.640 eura. Visoke postotne skokove bilježe i Barilović u Karlovačkoj županiji, koji je sa svega 345 eura u 2021. skočio na 57.409 eura u 2024., što predstavlja 16.536 posto povećanja kao i Beretinec u Varaždinskoj županiji sa 7.927 posto rasta. Izdvajamo još i Pisarovinu, Goričan, Sveti Juraj na Bregu i Kotoribu, koje su zabilježile preko 3.800 posto povećanja.
‘Bacimo li oko’ na apsolutni, nominalni porast izdvajanja, uvjerljivo prvo mjesto drži Podstrana iz Splitsko-dalmatinske županije, u 2021. ta je općina za subvencije izdvojila tek 3.942 eura, dok je 2024. iznos eksplodirao na čak 1.178.640 eura – uz 1.174.699 eura porasta. Slijedi Stupnik iz Zagrebačke županije, koji je s 40.530 eura u 2021. narastao na 659.608 eura, što znači da je u 2024. izdvojio 619.078 eura više, dok treću poziciju zauzima Trnovec Bartolovečki u Varaždinskoj županiji, s 510.538 eura povećanja– iznos je narastao s 21.415 eura na 531.953 eura. Velike nominalne skokove zabilježili su i: Jakovlje (+391.721 eura), Kravarsko, koje je s 0 u 2021. doseglo 254.679 eura u 2024., Sveti Juraj na Bregu (+236.931 eura), ali i Štrigova i Rasinja, koje su također krenule s nule i završile na preko 200.000 eura. Pozitivan trend upisala je 191 općina, negativan- 97. Pet su imale povećanje iznad 10.000 posto, 22 preko 1.000 posto, a +100 ili više posto – glavnina njih, konkretno 122. Zanimljivo je i tu primijetiti da se među općinama s najvećim porastima nalaze i one koje su prije nekoliko godina imale minimalna ili nikakva izdvajanja na tri analizirana polja, naročito poduzetništva, što dodatno naglašava snažan zaokret ka razvoju lokalnog gospodarstva i veću institucionalnu podršku malim poslovnim inicijativama. (P.Livajić)
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)…
