Čaglin je lani imao najveći relativni rast izdvajanja za turizam u proračunu, a Vrhovine najveći apsolutni rast te ujedno i predvode po udjelu izdvojenih sredstava za turizam. Slijedi Zadvarje koje su ujedno vodeće po udjelu izdvojenih sredstava u odnosu na broj stanovnika. U top deset još su Cestica, Lanišće, Brinje, Klis, Ravna Gora, Rakovica…
Prema podacima HNB-a, ukupni doprinos turizma BDP-u (izravni i neizravni) nastavio trend rasta te se i u 2025. godini zadržao na razini iznad 20%.
Posljednjih godina kontinentalni turizam dobiva sve veći zamah. A takav trend dosta je povezan s klimatskim promjenama. Kako stoji u nedavno objavljenom priručniku ‘Jačanje otpornosti turizma na klimatske promjene’, klimatske promjene u Hrvatskoj dovode do specifičnih rizika koji direktno utječu na konkurentnost turističkog sektora, pri čemu porast temperature i pad broja dana ugodne klime smanjuju atraktivnost ljetnih mjeseci, što može utjecati na sezonalnost i potražnju.
Uz to, ekstremni događaji poput učestalosti toplinskih valova, manjka vode, šumskih požara, poplava i porasta razine mora predstavljaju izravne prijetnje turističkoj infrastrukturi i sigurnosti gostiju.
Podosta zbog spomenutih razloga, turisti traže ugodniju klimu. Velik broj takvih destinacija je i po svega pola sata udaljenih od obale, pa se kombinira ugodno spavanje i odlazak na more, ili se pak turisti u sve većem broju odlučuju u potpunosti na ruralni turizam. I tu, kako stoji u priručniku, postoje klimatski rizici, jer u kontinentalnim regijama, kao što su Slavonija, Baranja i Podravina, postoji učestalost suša, koje utječu na poljoprivredu i seoski turizam, te poplave uz rijeke Savu, Dravu i Dunav, što zahtijeva prilagodbu poljoprivredne ponude ključne za ruralni turizam. Gorski i planinski prostori suočavaju se s kritičnim gubitkom snježnog pokrivača, što dovodi u pitanje ekonomsku isplativost zimskog turizma, uz stalno prisutan rizik od šumskih požara. Rješavanje tog problema uključuje integraciju zelene i plave infrastrukture.
Stavi li se na stranu klimatski rizici, važno je za ruralni turizam razviti dobru ponudu i povećati smještajne kapacitete. Upravo se i na tom planu posljednjih godina pokazuju veliki iskoraci pojedinih općina. Puno u tome pomažu europska i nacionalna sredstva, a u slučaju općina i sredstva županija, a kojima se sufinancira gradnja centara za posjetitelje, razvoj cikloturizma, obnova zastarjelih objekata koji se prenamijenjuju u turističke objekte…
Našu smo analizu napravili na temelju podataka konsolidiranih izvještaja o rashodima prema funkciji (RAS) i stavci turizam. Podaci su dostupni za oko 160 općina, jer ostale su knjižile 0. Spomenute su povećale izdvajanja za turizam u 2025. u odnosu na 2024. s 9,1 na 10,7 milijuna eura. Treba spomenuti da u slučaju općina mnoge su povezane u zajedničke turističke zajednice, pa tako imamo TZP Zlatni isto Zagorja koji obuhvaća četiri zagorske općine i jedan grad, TZP Južna Bilogora koji obuhvaća tri općine, TZP Kupa pokriva četiri općine, TZP Središnja Podravina 6 općina itd. No ima i manjih općina koje nemaju svoje turističke zajednice niti su udružene u neku od skupnih.
Podaci koje smo analizirali pokazuju da je najveći relativni rast izdvajanja u 2025. u odnosu na godinu prije imala Općina Čaglin, za preko 5 tisuća posto! Tu se gradi Centar za posjetitelje Sovski dol. Slijedi Cestica koja je sredstva povećala za gotovo tisuću posto, za oko 800 posto Vrhovine, za nešto više od 500 posto Lanišće, Brinje nešto više od 300 posto, između 200 i 300 posto Donja Dubrava, Skrad i Velika, a nešto manje od 200 posto Vratišinec i Kamanje. U apsolutnom iznosu najveći rast izdvojenih sredstava za turizam imale su Vrhovine, za 511,5 tisuća eura, Zadvarje za 170,3 tisuće, Klis za 151,4 tisuće, Privlaka Zadarska i Cestica za blizu 130 tisuća te između 80 i 90 tisuća Skrad, Velika, Pitomača, Donja Dubrava i Čaglin.
Što se tiče izdvajanja za turizam, predvodi s 31,35% Vrhovine, nešto manje od 30 posto izdvojilo je Zadvarje, Ravna Gora blizu 15 posto, Rakovica 14 posto, Gračišće 10 posto, Klenovnik 8,5 posto, nešto manje Gornji Mihaljevec, a Primorski Dolac, Skrad i Postira blizu 7 posto. Po stanovniku je najviše izdvojilo Zadvarje, 1,1 tisuću eura, Vrhovine 680 eura, Ravna Gora i Rakovica nešto više od 200 eura, a između 100 i 200 eura po stanovniku slijede općine: Primorski Dolac, Bol, Skrad, Kolan, Privlaka Zadarska i Dobrinj. (L.K.)
