Lani je u 191 općini rođeno više beba nego godinu prije, što je porast u odnosu na 2023. godinu kada je u 172 općine zabilježen rast rođenih. No 8 je općina lani bilo manje koje su imale pozitivan prirodni prirast, ukupno 29, pri čemu je najbolji odnos rođenih i umrlih bio u Podstrani. Najveći postotni rast rođenih beba imale su općine: Lastovo, Unešić, Žumberak, Majur, Trpan, Kalnik, Sveti Lovreč, Severin, Ružić i Dubravica.
Lani je rođeno 32.069 beba, 101 manje nego 2023. godine, čime je nastavljen trend usporavanja manje rođenih beba. Podsjetimo se, u 2023. je u odnosu na 2022. bilo preko 1,7 tisuće manje rođenih. Ali, pogleda li se dalje u prošlost, lani je u odnosu na 2020. godinu broj manje rođenih čak 3.776, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U 8 županija ipak je povećan broj rođenih beba, četiri na kontinentu i 4 jadranskih, odnosno u 68 gradova i 191 općini, dok je u 36 općina bio isti broj rođenih. Najveći rast rođenih beba među županijama bilježe Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Bjelovarsko-bilogorska županija, a u plusu su još bile Istarska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka.
Ipak, prva je po relativnom rastu rođenih na godišnjoj razini Općina Lastovo iz Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je rođeno čak 300 posto više beba, 200 posto više rođeno je u općinama Unešić, Žumberak, Majur i Trpanj. U Kalniku i Svetom Lovreču broj rođenih povećan je za 167 posto, Severinu za 150 posto, Ružiću za 133 posto i Dubravici za 125 posto.
U apsolutnom iznosu, najveći rast rođenih imale su općine Maruševec, Bibinje i Proložac, s 18 više rođenih beba u 2024. u odnosu na 2023. godinu, nadalje, u Đulovcu je rođeno 16 više, 15 više u Općini Marčana, 14 više u Vidovcu, 13 više u Sibinju i po 12 više beba u općinama Virje, Rovišće i Nijemci.
U 2024. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili 0,4% manje nego u prethodnoj godini, od čega više žena. Upravo taj podatak najviše poboljšava sliku prirodnog prirasta čija je stopa i u 2024. na razini zemlje bila negativna i iznosila je -4,9 (-19 011 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8.
U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći i lani u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 043, uz vitalni indeks 45,6.
Pozitivan prirodni prirast imalo je 35 gradova/općina, a negativan 517 gradova/općina i Grad Zagreb. Odnosno, 29 općina bilo je u plusu s više rođenih nego umrlih, dok je kod dvije razlika bila jednaka kao i preklani.
Najbolji prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih, bio je u Podstrani s razlikom od 67, Viškovu od 35, Orehovici 32, Župi dubrovačkoj 23, Pribislavcu 19, općinama Đulovac i Nedelišće 16, Poličniku i Svetom Filipu i Jakovu 15 te Maloj Subotici 13 više rođenih nego umrlih.
U odnosu na 2023. godinu razlika rođenih i umrlih najviše je smanjena u Virju, za 33 osobe, u Ružiću za 32, Konavlima za 28, Maruševcu za 27, Plitvičkim Jezerima za 26, po 24 u općinama Čepin i Proložac, po 23 u Ravnoj Gori i Podstrani te za 21 u Općini Sveti Križ Začretje.
Brojčano, najveći broj rođenih beba bio je u 2024. godini u Viškovu (158), Podstrani (133), Nedelišću (120), Čepinu (93), Rugvici i Konavlima (88), Župi dubrovačkoj (85), Matuljima (84), Brdovcu 79) i Pitomači (73).
Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 13,2. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 8,3.
Na 1.000 stanovnika najviše je rođenih bilo u Orehovici, 20,2 djeteta, Đulovcu 18, Zadvarju 17,3, Pribislavcu 15,2, Dubravici 15,1, Smokvici 15, Kravarskom 13,7, Šandrovcu 13,5 te općinama Podbablje i Oprtalj 13,4 beba na 1.000 stanovnika. (L.K.)
