Anketiranje mještana Punta odnosilo se je na prikupljanje ocjena i stavova o stanju, potrebama i mogućnostima razvoja naselja Punat putem ispunjavanja Anketnog upitnika – UPU 3 građevinsko područje naselja N1 – centralno naselje Punat. Kako se ističe, važnost ovakvoga oblika učešća javnosti proizlazi iz potrebe da se stručna saznanja i pogledi na stanje i probleme u prostoru, te procjena u pogledu mogućnosti razvoja, prioriteta i vrste potencijalnih zahvata i projekata usporede s viđenjem istih tema od strane mještana, pri čemu će vjerodostojnost njihove ocjene proizaći iz svakodnevnoga iskustva života i rada u stvarnom prostoru – Puntu.
Anketni upitnik bio je anoniman i sadržavao je 37 pitanja. A evo i što kažu mještani.
Životom u Puntu izrijekom je zadovoljno 41% anketiranih, izrijekom je nezadovoljno samo 8%, dok je čak 51% sudionika ankete izrazilo djelomično zadovoljstvo što znači da je istovremeno iskazali i svoje nezadovoljstva u jednakom omjeru, pa se osobno formulirani razlozi za iskazanu ocjenu ove i skupine izrijekom nezadovoljnih trebaju veoma ozbiljno uzeti u obzir.
Ocjena kvalitete života izravno se izvodi iz osobina naselja (mirno, bez gužvi, sadržaji), ambijenta (priroda, šetnice uz more), modela života (povezanost zajednice, zdraviji život, obiteljski fokusirano) ali i blizine Punta većim središtima otoka (Krk) i Županije (Rijeka).
Ipak, odgovora o nedostacima koji umanjuju kvalitetu života ima više, a kao najčešći ističu se: ljetne gužve, nedostatak trgovine/trgovina i prihvatljivih cijena (radi monopolskoga ponašanja postojećega opskrbnoga centra), nedostatak banke i loše funkcioniranje pojedinih usluga (pošta, liječnik, i sl.).
Osobine društvenoga života gotovo u cijelosti ocijenjene su negativno. Najčešće istican jest nedostatak kulturne ponude i osmišljenih programa za stanovnike svih uzrasta tijekom zimskih mjeseci, a mjestimično i zanemarivanje tradicije i nedostatak infrastrukture (prostori za rad udruga i bavljenje sportom).
U segmentu opremljenosti komunalnom i javnom infrastrukturom, najčešći prigovori odnose se na nedostatak parkirališnih kapaciteta, regulaciju prometa, toleriranje prekršaja zabrane korištenja šetnica i drugih površina za vožnju i sl.
Iz stavova o razvoju Punta razvidno je nezadovoljstvo u rasponu od paušalne ocjene do konkretnih primjedaba na cijene nekretnina koje onemogućavaju rješavanje stanovanja kao egzistencijalnoga i osnovnog pitanja, preizgrađenost i dominaciju turističke djelatnosti. Dio odgovora i sociološki je intrigantan jer se dio vlasnika nekretnina (stranci) „prepoznaje“ ne samo kao ugroza već i kao društveni sloj kojemu lokalna samouprava izlazi u susret više nego li domaćem stanovništvu.
U pogledu potreba djece i perspektive mladih jasno su izraženi stavovi o manjku sadržaja, te manjku posla i nekretnina koje bi zadržale mlade u naselju.
Konačno, stavovi o turizmu, iako zastupljeni u mjeri koja nam se ne čini proporcionalnom u odnosu na okrenutost Punta prema turizmu, vrlo su precizni te izravno dijagnosticiraju preveliku ovisnost o turizmu, izraženu sezonalnost i masovni turizam, izrazito veliki broj sezonski korištenih stanova i kuća (za turizam), lošu hotelsku i kamp ponudu.
Čak 93% anketiranih drži da postoje bitne razlike u načinu i uvjetima života u Puntu tijekom sezone i izvan nje.
U odnosu na uopćenu ocjenu, ocjena života naselja i u naselju Punat tijekom zime jasno je fokusirana na nedostatke. Čak 35% odgovora naglašava nedostatke u opskrbi, trgovački monopol i skupoću mjesne trgovine, izrazito suženu ugostiteljsku ponudi i sl. a dodatnih 33% odgovora ukazuje na izostanak društvenih, zabavnih, kulturnih, sportskih i rekreacijskih sadržaja i sl. i to za sve slojeve stanovništva. Drugim riječima, odlaskom turista prestaje s radom većina trgovačkih i uslužnih sadržaja kao i organizacija bilo kakvih oblika zabave (osim Andrinje, Adventa i maškara!). U tom smislu, isticanje prednosti kvalitete života svodi se jedino na mir i prestanak gužvi radi odlaska turista, ali takva ocjena zastupljena je u polovičnom udjelu. Iz skupine odgovora koju smo nazvali Razvoj mjesta, budući da se razdoblje između turističkih sezona koristi za realizaciju „razvojnih projekata“ , čini se da se „mrtvilo“ izvan sezone prelijeva i na gospodarski segment jer se ističe manjak poslova, kadrova (doduše u završnim radovima u graditeljstvu), manjih plaća i sl.
S druge strane, razinu kvalitete života tijekom turističke sezone u naselju u bitnom određuju turisti. Budući da se na pitanje o problemima života u Puntu tijekom turističke sezone moglo ponuditi više odgovora, anketirani su dali 521 odgovor, a ukoliko se uzmu problemi s udjelom od ≥ 5,0%, kao najveći ističu se sljedeći problemi: Nedostatak mjesta na javnim parkiralištima, prometna gužva, gužva na plažama, prekomjeran broj turista, odvijanje prometa u jezgri, gužva u trgovinama, šetnici…
Nedostatak tržnice vidno je istaknulo čak 25% mještana. Svakako je važno istaknuti kako tržnicu dio anketiranih vidi kao mjesto povećane vidljivosti lokalnih OPG-ovi i ponude lokalnih proizvoda.
Jačanje i obogaćenje trgovačke ponude ističe ˃ 30% anketiranih. Pritom njih 17,5% primarno ističe potrebu gradnje konkurente trgovine odnosno trgovine konkurentskog trgovačkog lanca kako bi se obesnažila monopolska pozicija postojećega supermarketa. S druge strane, 13,5% anketiranih ističe potrebu za različitim trgovinama specijalizirane ponude, budući da se takva trgovačka ponuda izvan sezone izrazito suzuje. Unatoč otvorenim pitanjima praktične naravi, struktura iskazanih potreba svakako je indikativna za potencijalnoga investitora radi izbora tipologije trgovačke građevine, npr. galerija, koja bi mogla sadržavati supermarket, kao oslanjajući sadržaj i više specijaliziranih trgovina,
kao prateću cjelogodišnju ponudu.
U pogledu nedostajućih sadržaja javne i društvene namjene, anketirani su se opredijelili za dvije skupine rješenja: sadržaje (klubovi, igraonice i sl.) i namjenske građevine između kojih se posebno ističe zahtjev za zatvorenim sportsko-rekreacijskim centrom i kinom. Oko 20% anketiranih istaknulo je potrebu rješavanja skrbi o starijim osobama, a odmah potom zatvorenoga sportsko-rekreacijskoga centra (13,4%) te natkrivenoga
javnoga prostora za priredbe i manifestacije (10,2%).
93% anketiranih drži kako je potrebno poboljšati i unaprijediti prometne površine i promet u Puntu. Najzastupljeniji prijedlozi rješenja u dobroj mjeri koreliraju s prethodno istaknutim problemima te su usmjereni na dvije skupine zahvata. Prvu skupinu čine prijedlozi konkretnih zahvata: gradnja odnosno uređenja parkirališta, biciklističkih staza i nogostupa s udjelom svakoga prijedloga na razini od oko 15%. Drugu skupinu čine prijedlozi konkretnih mjera (sadnja drvoreda, promjenjivi režimi odvijanja prometa i uklanjanje prometa iz jezgre), s ujednačenim udjelom pojedinačnih prijedloga na razini od oko 10%.
U pogleda iskazivanja opredjeljenja glede (naj)primjerenijih oblika turističkoga smještaja, anketirani su mogli dati do 3 odgovora i to odabirom između ponuđenih i/ili oblikovanjem vlastitoga prijedloga.
Dobiveni odgovori izrazito potvrđuju nezadovoljstvo postojećim stanjem na više načina. Izrazito visoko opredjeljenje prema obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (28,5% ), u usporedbi sa stvarnim brojem i snagom poljoprivredne djelatnosti na razini Općine i naselja, pokazuje utopijski karakter izbora, ali razumljiv u korelaciji s ranije iskazanim stavovima prema turizmu i turističkom razvoju. Gotovo 20% anketiranih drži da je, nakon OPG-a, optimalni oblik ponude hotel do 80 ležaja, a potom kamp (10,7%).
Kamp Pila jedna je od najstarijih lokacija za smještaj turista u Puntu, na kojoj, međutim, turistička ponuda nije pratila jedinstvene lokacijske prednosti i razvoj naselja i novih sadržaja. Recentne studije prostornoga i turističkoga razvoja Općine i naselja Punat naglašavale su potrebu temeljite preobrazbe predmetne lokacije, a do jednakoga zaključka došlo se i prilikom izrade ove Urbanističke programske analize.
