Da bi to postigli svatko u svom segmentu od nacionalne razine i tijela u sustavu, pa do županija preko gradova do općina i drugih lokalnih javnih organizacija ima odgovornost raditi na jačanju vlastitih kapaciteta, ojačavanju poslovnih procesa i struktura za upravljanje i kontrolu potrošnje sredstva bez obzira iz kojih izvora dolaze. Potrebno je pripremiti zalihu dovoljno kvalitetnih projekata, a sigurno će biti potreban i optimalan odgovor tržišnih subjekata kako bi se proveli svi navedeni projekti po EU pravilima i u zadanim rokovima, poručuje državni tajnik Erlić
Hrvatskoj je u novoj financijskoj EU perspektivi na raspolaganje stavljeno ukupno više od 25 milijardi eura iz raznih fondova, više nego dvostruko u odnosu na prethodnu perspektivu. Zato su prilike za jedinice lokalne samouprave veće nego ikad prije, u svim operativnim programima one su prepoznate kao ključne ciljane skupine. Kroz Integrirani teritorijalni program osigurava se jedan poseban program koji je prvenstveno namijenjen upravo njima. Provedbom ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027., prema trenutnim projekcijama, bile bi obuhvaćene 192 jedinice lokalne samouprave u 22 urbana područja što čini oko 67,03% stanovništva RH. Novi obuhvat ITU područja pokrit će većinu općina, ali one koje budu dio ITU urbanih područja neće biti onemogućeno da se javljaju i na druge instrumente i programe. Jedinice lokalne samouprave prepoznate su kao korisnici sredstava NPOO-a za ostvarenje reformi. Jedinice lokalne samouprave prepoznate su kao korisnici sredstava NPOO-a za ostvarenje reformi. Primjerice kod reforme obrazovanja koja se realizira kroz program “škole u jednoj smjeni” cilj je izgraditi nove osnovne škole diljem Hrvatske, a upravo će jedinice lokalne samouprave biti nositelji tih projekata. Slična je situacija i s vrtićima, zelenim projektima, projektima vodnih aglomeracija itd. Fond za sufinanciranje lokalnih projekata pokazao se vrlo efikasan instrument za povećanje likvidnosti JLS-ova, no kako to nije dovoljno, pripremaju se novi financijski instrumenti koji će putem HAMAG-BICRO, HBOR-a i komercijalnih banka nuditi JLS-ovima nove povoljne instrumente za pomoć u provedbi EU projekata
U razgovoru za naš portal, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić najavljuje da će prvi natječaji iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti prvi krenuti s provedbom, dok se prvi natječaji iz programa Kohezijske politike očekuju kroz 2022. godinu. Prije natječaja potrebno je da Europska komisija odobri Programe tako da se još uvijek ne može imati indikativne planove raspisa natječaja, nego će to biti tijekom sljedeće godine. Zato je važno, kaže, da općine i gradovi iskoriste ovo prijelazno razdoblje za što kvalitetniju pripremu projekata. Važno je da nastave raditi na razvoju i obuci svojih zaposlenika, ali i da se oslone na kapacitete županijskih i gradskih razvojnih agencija koje su se specijalizirale za poslove pripreme i provedbe EU projekata. Tu su uvijek dostupni i vanjski stručnjaci, a Ministarstvo će putem svih raspoloživih instrumenata i tehničke pomoći nastaviti pomagati kapacitete korisnika.
Ulazimo u novo financijsko razdoblje u kojemu se Hrvatskoj nudi, kako ste i sami naveli u našem nedavnom panelu na Načelnik.hr-u, povijesna prilika i najviše sredstava ikada. Koliko ukupno RH ima na raspolaganju novaca u sljedećim godinama, koliko je to veća prilika za sve JLS-ove i – najvažnije – koliko smo sada spremniji i sposobniji iskoristiti sve prilike koje nam se nude?
– Da, ispred Hrvatske uistinu jeste povijesna prilika, prilika generacije da pametnim korištenjem EU fondova kroz sljedećih 7 do 9 godina napravimo tranziciju našeg gospodarstva i društva prema održivijem, otpornijem, uključivijem ali i konkurentnijem društvu. To je prilika da se približimo onim najrazvijenijim EU državama članicama i sigurno će ovo kratko razdoblje pred nama biti prepuno izazova. Hrvatskoj je stavljeno ukupno više od 25 milijardi eura iz raznih fondova. Za usporedbu, u prošloj smo perspektivi imali 10,7 milijardi eura, a svjedoci smo da se iz tih sredstava u svim dijelovima Hrvatske samo u okviru Kohezijske politike zaključilo preko 8.000 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva u vrijednosti od 9 milijardi eura. Digitalizirano je tako preko 1.200 osnovnih i srednjih škola putem kojih je obuhvaćeno preko 46.000 nastavnika te preko 100.000 učenika. Poduprto je preko 500 pružatelja primarne zdravstvene usluge, 30 bolnica ii 4 veterinarska centra, preko 780 zgrada javne namjene poboljšalo je energetsku učinkovitost čime je osigurana ušteda primarne energije od preko 200 milijuna kWh, preko 160 zgrada privatnog sektora (proizvodnog i turističkog postiglo je uštede od preko 100 milijuna kWh energije), izgrađeno je preko 370 km vodovodne i preko 2.300 km kanalizacijske mreže te je preko 570.000 osoba omogućena bolja vodno-komunalna usluga, sanirana su 32 odlagališta otpada te je izgrađeno preko 200 reciklažnih dvorišta, uloženo je u preko 80 projekata kulturne i prirodne baštine osiguravajući očuvanje baštine za naredne generacija kao i otvaranje oko 830 radnih mjesta u turističkom sektoru te su izgrađene nove ceste, modernizirane pruge, morske luke…
Sada nam je dostupno 25 milijardi eura, što je uistinu izniman iznos sredstava koji će se kroz razne oblike investicija pretočiti u naše gospodarstvo i društvo u cjelini. Važan kotačić u sustavu apsorpcije EU fondova upravo su jedince lokalne samouprave koje su kroz dosadašnju financijsku perspektivu izgrađivale svoje kapacitete. Blizu 2 milijarde kuna projekata kroz OPKK i OPULJ su ugovorile općine, a gradovi blizu 8 milijardi kuna što dovoljno govori o tome koliko su one bitne za provedbu EU sredstava.
Danas smo značajno spremniji nego na početku prošle financijske perspektive 2013./2014. godine jer smo kroz ovu perspektivu gradili sustav, uspostavljali zakonodavni okvir i provodili procedure te obučavali ljude. Danas uz sve manjkavosti sustava koje naravno postoje, taj korak je ipak iza nas i gledajući primjere drugih zemalja članica koje koriste treću punu financijsku perspektivu učinci apsorpcije fondova, u smislu aditivnosti EU sredstva se mogu vidjeti tek nakon prve pune financijske perspektive.
Naš je izazov sada dodatna izgradnja kapaciteta jer imamo više instrumenata i više sredstava nego ikad prije na raspolaganju, te navedeno možemo smatrati pozitivnim izazovom koji naš sustav i korisnike fondova EU tjeraju naprijed. Jer nema dvije iste financijske perspektive, okvir korištenja i pravila se mijenjaju i prilagođavaju, a ono što je nužno osigurati su projekti koji najviše doprinose rješavanju izazova društva u skladu s okvirom djelovanja na razini politike EU.
Kada gledamo prilike za jedinice lokalne samouprave, one su sukladno ovim podacima o ukupno dostupnim sredstvima, veće nego ikad prije. U svim operativnim programima jedinice lokalne samouprave prepoznate su kao ključne ciljane skupine, a kroz Integrirani teritorijalni program osigurava se jedan poseban program koji je prvenstveno namijenjen upravo njima i koji je tu da artikulira potrebe lokalne i regionalne razine te stvori okvire za strateško usmjeravanje EU sredstava u projekte i programe sa najvišom dodanom vrijednosti za društvo.
Koje nove prilike daje NPOO i što je ključno kako bi JLS-ovi maksimalno iskoristili ovaj program?
– Fond za oporavak i otpornost novi je instrument kojim su EU sredstva stavljena na raspolaganje Hrvatskoj s ciljem oporavka od gospodarske krize uzrokovane COVID-19 pandemijom, ali uz snažnu povezanost sa reformama, stoga je naglasak NPOO-a istovremeno na onim projektima koji su spremni i mogu se brzo realizirati ali i koji imaju reformski karakter. Unutar tih reformi raznih sustava, poput zdravstva, obrazovanja, zelene tranzicije gospodarstva, pravosuđa, itd. Jedinice lokalne samouprave prepoznate su kao korisnici sredstava NPOO-a za ostvarenje reformi. Primjerice kod reforme obrazovanja koja se realizira kroz program “škole u jednoj smjeni” cilj je izgraditi nove osnovne škole diljem Hrvatske, a upravo će jedinice lokalne samouprave biti nositelji tih projekata. Slična je situacija i sa vrtićima, zelenim projektima, projektima vodnih aglomeracija itd.
ITU je proširen na veći broj gradova, koliko sredstava i koliko više općina, koje se nadovezuju u ITU na pojedini grad, sada imaju prilike za financiranje?
– U financijskom razdoblju 2014. – 2020. za provedbu ITU mehanizma u osam hrvatskih gradova ( Zagreb, Osijek, Rijeka, Split Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) izdvojeno je 303,35 milijuna eura u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i 42 MEUR u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
Pored gradova središta, u obuhvate urbanih područja ulaze i okolne jedinice lokalne samouprave koje ispunjavaju kriterije propisane Smjernicama za uspostavu urbanih područja i izradu Strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021. – 2027. odnosno imaju minimalno 30 % dnevnih migracija zaposlenih u grad središte te ispunjavaju kriterij prostornog kontinuiteta. U iznimnim slučajevima, u obuhvat mogu ući i JLS-ovi koji ne ispunjavaju kriterij dnevnih migracija, ali čine prostorni kontinuitet te ispunjavaju neki od dodatnih kriterija definiranih od strane grada središta.
U skladu s navedenim, u financijskom razdoblju 2014. – 2020. provedbom ITU mehanizma obuhvaćeno je 107 jedinica lokalne samouprave u 8 urbanih područja što čini 50,35 % cjelokupnog stanovništva Republike Hrvatske, dok bi provedbom ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027., prema trenutnim projekcijama, bile obuhvaćene 192 jedinice lokalne samouprave u 22 urbana područja što čini oko 67,03% stanovništva Republike Hrvatske.
Tako će se ovim pristupom putem novog Integriranog teritorijalnog programa stvoriti preduvjeti za cjeloviti urbani razvoj svih krajeva Hrvatske. Novi obuhvat ITU područja pokriti će većinu općina u Hrvatskoj, ali ono što je bitno istaknuti jest, kako svim tim općinama koje budu dio ITU urbanih područja neće biti onemogućeno da se javljaju i na druge instrumente i programe. Dakle sudjelovanje u jednom programu, ne isključuje sudjelovanje u drugim programima.
Osim ITU-a kao instrumenta koji je orijentiran prema održivoj urbanoj politici, kroz novi Integrirani teritorijalni program imamo i druge instrumente kojima se predviđaju ulagački programi za potpomognuta područja, brdsko planinska područja, te otoke. Sva ova područja prepoznata su kao vrlo bitan segment provođenja regionalne politike, a koja u središte stavlja lokalnu i regionalnu razinu kao one koji su najbliži građanima i prema tome oni moraju biti kreatori razvojne politike na svojim područjima.
Gdje su najveće prilike, na koje projekte bi se načelno županije, općine i gradovi trebali fokusirati (naravno, ovisi o položaju, ali primjerice obrazovanje, turizam, poljoprivreda)?
– Kompletan naglasak ove financijske perspektive stavlja se primarno na ulaganja u “zeleno” i “digitalno”, tako da najviše dostupnih sredstava će biti dostupno za projekte koji imaju elemente zelenog i digitalnog u sebi. Od nastavka ulaganja u vodne aglomeracije, pa do ulaganja u kružno gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, obrazovanje, urbanu mobilnost, digitalizaciju javnih usluga za građane, ali i u brojna druga područja poput ulaganja u turističku infrastrukturu i kulturnu baštinu te borbu protiv klimatski promjena odnosno aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama.
Kada se očekuju prvi natječaji i zna li se već nekakav okvirni timeline, s čime će se krenuti?
– Već krajem godine najavljeni su prvi natječaji iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će prvi krenuti sa provedbom, dok se prvi natječaji iz programa Kohezijske politike očekuju kroz 2022. godinu. Prije natječaja potrebno je da Europska komisija odobri Programe tako da još uvijek ne možemo imati indikativne planove raspisa natječaja. Sve ćemo to imati kroz 2022. godinu, zato je važno da općine i gradovi iskoriste ovo prijelazno razdoblje za što kvalitetniju pripremu projekata.
Preporuke za sve je da budu spremni i na vrijeme se ekipiraju, prate natječaje, javljaju se… No mnogi, pogotovo manje općine i gradovi, imaju problem s nedostatkom (educiranih) kadrova. Koji je savjet i preporuka – kako da riješe taj problem i mogu li tu računati na neku vrstu pomoći i podrške iz Ministarstva?
– Važno je da nastave raditi na razvoju i obuci svojih zaposlenika, ali i da se oslone na kapacitete županijskih i gradskih razvojnih agencija koje su se specijalizirale za poslove pripreme i provedbe EU projekata. Tu su uvijek dostupni i vanjski stručnjaci koji su isto tako važan tržišni element za podršku pripremi i provedbi EU projekata, a ministarstvo će putem svih raspoloživih instrumenata i tehničke pomoći nastaviti pomagati kapacitete korisnika.
Poruka iz Vašeg Ministarstva je bila da će se osluškivati potrebe manjih sredina – kako to pratite i na koji način ćete odgovoriti na te potrebe?
– Posebna se pažnja vodila o najmanje razvijenima koja su kod nas sukladno Zakonu o regionalnom razvoju i Nacionalnoj razvojnoj strategiji klasificirana kao područja s razvojnim specifičnostima, odnosno potpomognuta područja, brdsko planinska područja i otoci.
Praćenjem provedbe Zakona o potpomognutim odnosno brdsko planinskim područjima dala je dobar pregled potreba navedenih specifičnih područja. Programi koji se razvijaju za navedena područja također su bila okvir koji se koristio tijekom programskog procesa. Iako znamo da svi elementi neće biti financirani iz EU fondova navedeno nam omogućava da vodimo stratešku politiku rješavanja zajedničkih izazova na navedenim područjima.
Dodatno, u procesu izrade programskih dokumenata maksimalno smo nastojali uključiti predstavnike lokalne razine putem županijskih regionalnih koordinatora, a sve sa ciljem kako bi se izradili programi koji odgovaraju potrebama lokalne razine i kako bi kreirali nove instrumente putem kojih će se gradovi i općine na još snažniji način uključiti u planiranje i provedbu planova razvoja na svojim područjima uz pomoć sredstava EU fondova i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Veliki problem, za neke i nepremostiv, je i ona domaća komponenta, vlastito sufinanciranje projekata. Hoće li tu biti nekih novosti, hoće li se povećavati sredstva kojima će država pomoći JLS-ovima?
– Za sada se Fond za sufinanciranje lokalnih projekata pokazuje kao vrlo efikasan instrument za povećanje likvidnosti JLS-ova. Međutim svjesni smo da samo to nije dovoljno. Zato se pripremaju financijski instrumenti koji će putem HAMAG-BICRO, HBOR-a i komercijalnih banka nuditi JLS-ovima nove povoljne instrumente za pomoć u provedbi EU projekata.
Puno je prigovora bilo na Program SBS zbog pojačanih ulaganja u Slavoniju, primjedbe da se primjerice zanemaruje sjever Hrvatske, Gorski kotar, Istra…Koja je vaša poruka? Hoće li šanse biti jednake za sve.. Dodatno i potpisivanjem novih Razvojnih sporazuma?
– Projekt Slavonija, Baranja i Srijem broji 27.435 pojedinačnih projekata, ugovori su dodijeljeni na temelju javnih poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u okviru postojećih operativnih programa. Sredstva iz fondova Europske unije su ograničena i upravo vođeni iskustvima prethodnog razdoblja i činjenicom da se kroz Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem dao impuls prema razvoju tih krajeva, župani iz drugih krajeva Hrvatske su pristupili Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije radi potpisa Razvojnog sporazuma i na njihovom području, a koji bi uključivao strateške razvojne projekte koje su od velike važnosti za razvoj njihovog kraja.
Ta iskustva koja smo stjecali želimo iskoristiti kako bi ponudili cjelovit model za sve nerazvijenije krajeve Hrvatske. Poanta je u tome, da se kroz nove instrumente predviđaju staviti na raspolaganje sredstva ciljano za nerazvijena područja kako bi se za sredstva mogli natjecati oni koji su u istoj razvojnoj kategoriji, a ne da primjerice snažniji i razvijeniji konkuriraju za ista sredstva sa onima nerazvijenima. Upravo temeljem iskustva Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem, RH je u narednom financijskom razdoblju EU proširila mogućnosti financiranja ravnomjernog regionalnog razvoja, ciljajući teritorije RH s razvojnim posebnostima, posebice potpomognuta područja, brdsko-planinska područja te otoke.
Nadalje, jedno od područja na koje je usmjeren Integrirani teritorijalni program je područje industrijske tranzicije regija, za koje smatram da je vrlo važno da se istakne. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započelo je proces industrijske tranzicije regija, u koji su uključene NUTS 2 regije u industrijskoj tranziciji: Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Sjeverna Hrvatska, kao regije koje imaju potencijal za jačanje regionalne konkurentnosti koristeći šanse koje nude globalni mega trendovi za oživljavanje gospodarskog rasta i povećanje produktivnosti.
Od projekata, koji su do sada bili najznačajniji za manje sredine – primjerice ZAŽELI, gradnja vrtića, vodna infrastruktura… – koji su dosad bili najuspješniji, za što je povučeno najviše sredstava?
– U operativnom programu Konkurentnost i kohezija po prioritetnim osima najviše je ugovoreno za zaštitu okoliša i održivost resursa 2,95 milijardi eura u što spadaju veliki kapitalni projekti poput vodno-komunalnih aglomeracija, zatim povezanost i mobilnost ukupne vrijednosti 1,73 milijarde eura u što spadaju projekti cesta, željeznica, lučke infrastrukture i sl., te projekti iz poslovne konkurentnost u iznosu 1,28 milijardi eura a koji se odnose na poduzetničku infrastrukturu poput inkubatora i tehnoloških parkova…
U operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali po prioritetnim osima najviše je ugovoreno za visoku zapošljivost i mobilnost radne snage 680,17 milijuna eura, socijalno uključivanje 522,39 milijuna eura te za obrazovanje i cjeloživotno učenje 449,87 milijuna eura.
Jedan od najpopularnijih projekata je projekt ZAŽELI – može li se on dodatno pouspješiti?
– Projekt Zaželi pokazao se iznimno uspješnim jer istodobno rješava dva vrlo važna društvena pitanja. S jedne strane pomaže zaposliti teško zapošljivu skupinu žena, te s druge strane stvara novu uslugu brige o starima i nemoćnima u njihovim kućanstvima, što je u skladu sa ciljevima deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi.
Kao takav imao je snažan odjek diljem Hrvatske, posebice ruralnih krajeva, i vjerujem kako će biti prostora za nastavak projekta u okviru Europskog socijalnog fonda i Programa učinkoviti ljudski potencijali.
Koliko u konačnici projekti iz EU mogu popraviti demografsku sliku u ruralnim sredinama – ulaganjem u gospodarstvo, vrtiće, škole, tržište rada..?
– Upravo sva ova sredstva služe tome da se podigne standard i kvaliteta života u ruralnim krajevima, odnosno da se dostupnost javnih usluga pruži ujednačeno u svim područjima Hrvatske. Dostupnost osnovnih javnih usluga mora biti izjednačena u gradu i ruralnim krajevima.
Samo ubrzavanjem razvoja tih krajeva i ujednačavanjem s onim razvijenijima možemo postići da ljudi iz tih područja ne odlaze. Iako smo sada kroz izlaganje prvenstveno bili usmjereni na aktivnosti koje doprinose kvaliteti života na specifičnim područjima u Hrvatskoj kroz poboljšanje određenih usluga poput vodno-komunalnih, zdravstvenih, obrazovnih i sl. , moramo biti svjesni da sve one neće dovoljno doprinijeti razvoju ovih područja, ukoliko se ne revitalizira gospodarstvo i time omoguće radna mjesta za mlade ljude. Stoga se ulaganja kroz programe osiguravaju u smjeru jačanja konkurentnosti, proširenje djelatnosti, hvatanja koraka s modernizacijom proizvodnih/poslovnih procesa uključujući zelena i digitalna ulaganja itd.
I na kraju, kakva su Vaša očekivanja od novog financijskog razdoblja i što je ključno u pripremi kako bi se što bolje iskoristila sredstva koja su nam na raspolaganju?
– Ispred nas je prilika generacije koju moramo iskoristiti kako bi pretvorili Hrvatsku u gospodarski konkurentniju, zeleniju i otporniju, te socijalno pravedniju zemlju.
Da bi to postigli svatko u svom segmentu od nacionalne razine i tijela u sustavu, pa do županija preko gradova do općina i drugih lokalnih javnih organizacija ima odgovornost raditi na jačanju vlastitih kapaciteta, ojačavanju poslovnih procesa i struktura za upravljanje i kontrolu potrošnje sredstva bez obzira iz kojih izvora dolaze. Potrebno je pripremiti zalihu dovoljno kvalitetnih projekata, a sigurno će biti potreban i optimalan odgovor tržišnih subjekata kako bi se proveli svi navedeni projekti po EU pravilima i u zadanim rokovima. (Lidija Kiseljak)
