Zaštita okoliša i podizanje ekološki svijesti postale su posljednjih godina sve proračunski zahtjevnija stavka općina. Puno je EU projekata kojima se pomaže u raznim investicijama i aktivnostima u cilju što bolje zaštite okoliša, a upravo je i zelena EU jedna od stavki kojoj će dati prioritet u novoj financijskoj omotnici. Prije dvije godine, pokazala je naša analiza temeljena na podacima konsolidiranih proračuna općina, najviše je za zaštitu okoliša izdvojila općina Blato, a slijede općine Gradac, Zlatar Bistrica, Vir, Bale, Velika Ludina, Gvozd, Jasenovac, Sućuraj i Stari Jankovci. Po izdvojenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika, najviše su izdvojile općine Blato, Bale, Vir, Medulin, Vrbnik, Sućuraj, Lastovo, Kostrena, Jasenovac i Milna.
Posljednjih godina sve se više priča o potrebnoj sinergiji zaštite okoliša i gospodarstva kojom će se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem većeg udjela obnovljive energije, smanjivanjem količine otpada i onečišćenja te očuvanjem bioraznolikosti i usluga ekosustava. Za cijelu zemlju su utvrđene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, završetak određivanja područja mreže Natura 2000, davanje prednosti provedbi projekata u vodnom sektoru itd.
Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine, tj. koliko su općine iz konsolidiranih proračuna iz 2018. godine izdvojili za zaštitu okoliša.
Iz proračuna smo uzeli stavke – gospodarenje otpadom, gospodarenje otpadnim vodama, smanjenje zagađivanja, zaštita bioraznolikosti i krajolika, istraživanje i razvoj – zaštita okoliša te poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani.
Općina Blato je izdvojila u proračunu iz 2018. godine čak 56,27 posto za zaštitu okoliša. Općina Blato je i vodeća po izdvojenim sredstvima za zaštitu okoliša u odnosu na broj stanovnika ali i po rastu sredstava u tu svrhu u odnosu na 2017. godinu, pokazala je naša analiza.
U toj je općini naime u tom razdoblju krenuli radovi na odlagalištu otpada za što su sredstva sufinancirala i općine Blato i Vela Luka.
Projekt je završio početkom ove godine, a za koji je Hrvatska preko Svjetske Banke dobila GEFovu darovnicu od 4,33 milijuna dolara. Upravo najveći dio te darovnice preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iskorišten je za sanaciju Sitnice.
Zbrinjavanje otpada na tom odlagalištu osobito je bilo problematično tijekom ljetnih mjeseci zbog povećane količine odloženog otpada, ali i visokih temperatura koje su često znale uzrokovati požare na odlagalištu. Neadekvatno odlaganje otpada na lokaciji Sitnica predstavljalo je stalnu opasnost za kontaminaciju podzemnih voda procjednim vodama s odlagališta, u području vodonosnika koji se koristi za opskrbu vodom dijela otoka Korčule, kao i obalnog mora. Nakon što je proveden postupak javne nabave i odabran izvođač radova započelo se sa sanacijom.
Odlagalište otpada ˝Sitnica˝ se sastoji od ulazno izlazne zone (Etapa 1) te odlagališne plohe (Etapa 2 Faza 1). Radovi na sanaciji odlagališta otpada ˝Sitnica˝ odvijali su se u etapama, a sve sukladno projektnoj dokumentaciji. Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaćala je izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture. Radovi obuhvaćeni izgradnjom odlagališne plohe odnosili su se na izgradnju kazeta 1,2,3,i 4 (uključujući obodni nasip, temeljno brtvljenje, obodni kanal, sustav odvodnje procjednih voda, bazen za procjedne vode), sabirnog bazena za čiste oborinske vode, makadamsku prometnicu, uklanjanje otpada s postojećeg odlagališta i njegovo premještanje i ugradnja na novouređene kazete te uređenje površina s kojih je uklonjen otpad. Zatvaranje kazeta 1, 2 i 3 obuhvatilo je površinsko brtvljenje, sustav otplinjavanja i sustav odvodnje čiste oborinske vode s tijela odlagališta. Time je osigurana dugoročna zaštita vodonosnika od zagađenja procjednim vodama sa odlagališta, kao i zaštita kvalitete obalnog mora u turistički vrlo značajnom području.
Sa 27,17 posto po izdvojenim sredstvima za zaštitu okoliša slijedi općina Gradac. Kako stoji u dokumentu iz 2018. godine o zaštiti okoliša, otpad s područja općine Gradac prikuplja tvrtka Komunalno održavanje d.o.o. iz Ploča, koje se odlaže izvan općine Gradac točnije na odlagalištu Lovornik u mjestu Baćina. Tada je napomenuto da je tijekom 2018. nabavljeno mobilno reciklažno dvorište. Da je planirana uspostava sustava kućnog kompostiranja, a do kraja 2019. u planu nabava 50 kompostera koji bi se bez naknade ustupili mještanima s područja Općine Gradac.
Nedavno je pak donesen dokument u kojem se govori o pritisku na okoliš na području Općine, prvenstveno zbog izrazitog povećanja broja ljudi koji obitavaju na predmetnom području tijekom turističke sezone.
Zato Općina Gradac predlaže mjere, kao što je pokretanje projekata vezanih za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Drvenik i Zaostrog, uređenja neuređenih bujičnih korita na priobalnom području Općine Gradac kako bi se spriječilo plavljenje naseljenih područja tijekom velikih voda, nadalje, u skladu s predviđenim povećanjem pomorske infrastrukture i pomorskog prometa, unutar lučkog prostora planirane luke nautičkog turizma osigurati prihvat svih vrsta otpadnih voda s brodova i njihovo adekvatno pročišćavanje. Prilikom aktivnosti planiranja izgradnje nove prometne i vodnokomunalne infrastrukture, dati prednost ulaganjima u infrastrukturne mreže koje će se postavljati unutar postojećih infrastrukturnih koridora, a prilikom planiranja infrastrukture i sadržaja, njihov smještaj u prostor omogućiti na način da se vizualno uklope u okolni krajobraz.
Općina Zlatar Bistrica je prije dvije godine za zaštitu okoliša izdvojila 27,02 posto. Te je godine potpisan ugovor za projekt Izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar, ukupne vrijednosti 598 milijuna kuna, a kojim je bio obuhvaćena i općina Zlatar Bistrica.
Projekt obuhvaća sanaciju i proširenje 185 km sustava javne odvodnje. Realizacijom istoga, gotovo 52 tisuće stanovnika u gradovima i općinama koji su zahvaćeni projektima, imat će mogućnost priključka na sustav odvodnje. Time će se na području aglomeracije Zabok stupanj priključenosti povećati s 50% na 88 %, a na području aglomeracije Zlatar s 33% na 79%. Također, u okviru projekta će do 2022. godine biti osigurano odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda izgradnjom dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a time će cjelokupni sustav biti usklađen sa zahtjevima EU Direktive.
Izgradnjom i sanacijom sustava odvodnje i izgradnjom dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, od kojih je jedan u Zlatar Bistrici kapaciteta 14.690 ES (aglomeracija Zlatar), sa III. stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, postići će se usklađivanje aglomeracija s Okvirnom direktivom o vodama (2000/60/EC) i Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ).
S izdvojenih 26,20 posto iz proračuna u 2018. godini za zaštitu okoliša slijedi općina Vir, a općina Bale 26,10 posto. Ta je istarska općina prije dvije godine podnijela Zahtjev koji je i odobren za nabavu spremnika na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi za svoje mještane osigurala spremnike za plastiku, papir, karton, staklo i biootpad. Za nabavu je trebalo oko 116,5 tisuća kuna, od čega je Općina osigurala 15 posto sredstava. Nabavljen je 261 spremnik.
Po izdvojenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika, najviše su izdvojile već spomenute općine Blato (4.539,32 kune), Bale (4.097,26 kuna) i Vir (4.041,86 kuna).
Slijedi općina Medulin s izdvojenih 2.608,52 kune po stanovniku. U toj je Općini prije dvije godine započeo projekt gradnje Reciklažnog dvorišta koji je ove godine i otvoren. Vrijednost projekta bila je 3.937 905,00 kuna.
Općina Vrbnik izdvojila je po stanovniku 2.052,99 kune. Slijede općine Sućuraj, Lastovo, Kostrena, Jasenovac i Milna.
Općina Blato je i bila vodeća po rastu ukupnih sredstava za zaštitu okoliša, a slijedi općina Stari Jankovci. U toj je općini 2017. potpisan ugovor o gradnji reciklažnog dvorišta, koji je ove godine i otvoren. Projekt je bio vrijedan 2.756.967,54 kn koji je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda s ukupno 2.343.422,41 kn. Provedbu projekta je također sufinanciralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u iznosu od 330.836,10 kn. Objektom upravlja komunalno poduzeće Eko Jankovci d.o.o., a građani će ubuduće moći besplatno uz predočenje osobne iskaznice odložiti različiti otpad na reciklažno dvorište.
Slijedi spomenuta općina Bale, a potom općina Brdovec.
Lani je potpisan ugovor za projektu poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić. Projekt je vrijedan 550 milijuna kuna bez PDV-a, a za njegovu provedbu je kroz operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ osigurano gotovo 390 milijuna kuna bespovratnih europskih novaca. Oko 160 milijuna izdvojilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode, a manje od 10 posto ukupne investicije Grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća.
Slijede općine Velika Ludina, Jasenovac, Darda, Zlatar Bistrica, Plitvička Jezera i Gvozd. (L.K.)
