Početkom mjeseca Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao nositelj politike regionalnog razvoja pokrenulo je Program gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore.
Pored sredstava iz Europskih fondova potrebno je osigurati i nacionalna sredstva putem kojih bi se potaklo ulaganje u infrastrukturu na ovim područjima. Cilj Programa je poticanje gospodarske i društvene revitalizacije područja Dalmatinske zagore kroz ulaganja u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i nove društvene i poduzetničke infrastrukture te time postizanje održivog gospodarskog razvoja, povećanja atraktivnost prostora, poboljšanje kvalitete života i sprječavanje daljnjeg iseljavanja.
Program je namijenjen jedinicama lokalne samouprave s područja Dalmatinske zagore koje su nositelji prihvatljivih aktivnosti na projektu, a koncipiran je kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i namijenjen je projektima koji će imati utjecaj na širu zajednicu.
Sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u državnom proračunu u ukupnom iznosu od 10.053.368,00 eura kroz tri godine.
Zahtjevi se podnose do najkasnije 30. travnja 2023. godine.
Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva su jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije koje se svojim cijelim dijelom nalaze na području Dalmatinske zagore, a među njima su uz gradove Imotski, Trilj, Vrlika, Vrgorac, Sinj, Drniš i Knin i niz općina: Općina Cista Provo, Općina Lovreć, Općina Proložac, Općina Lokvičići, Općina Runovići, Općina Zmijavci, Općina Zagvozd,, Općina Podbablje, Općina Dicmo, Općina Otok, Općina Dugopolje, Općina Šestanovac, Općina Runovići, Općina Lećevica, Općina Muć, Općina Prgomet, Općina Primorski Dolac, Općina Hrvace, Općina Ervenik, Općina Kistanje, Općina Kijevo, Općina Biskupija, Općina Civljane, Općina Promina, Općina Ružić i Općina Unešić.
Kako piše Slobodna Dalmacija neki načelnici imotskih općina već imaju pripremljene, a neki su u izradi projekti za koje smatraju da će poboljšali kako gospodarsku, tako i opću društvenu sliku njegovih općina.
Bože Ćubić, načelnik općine Cista Provo:
– Aplicirat ćemo sigurno za proširenje našega Dječjeg vrtića u Cisti Provo. Raduje nas upravo ta činjenica jer se polako, ali sigurno poboljšava ta demografska slika.Stvoriti uvjete za djecu naš je primarni zadatak:
Petar Petričević, načelnik općine Lovreć:
– Sigurno ćemo prijaviti projekt za izgradnju multifunkcionalne dvorane za potrebe naših stanovnika, posebno mladih u kojemu će mjesta naći i turistički informativni centar. Povećanje broja kuća za odmor, okretanje naših ljudi turizmu, sigurno da će s ovim projektom itekako općina puno dobiti.
Branko Knezović, načelnik općine Lokvičići:
– Idemo s projektom uređenja biciklističke staze oko naših poznatih jezera, u sklopu poboljšanja turističke infrastrukture, jer baš u turizmu vidimo ubrzani razvoj općine.
– Naš projekt je lociran na izgradnju dječjeg vrtića, to nam je sada primarni posao.
Ivan Karin, načelnik općine Podbablje:
– Planiramo uputiti projekte izgradnje i uređenja parkirališta u krugu sadašnje zgrada naše općine, crkve sv. Luke i tamošnjeg groblja, te uređenje tematske staze našeg Križnog puta od Kamenmosta do Druma.
Mijo Šuto, načelnik općine Zmijavci:
– Dječji vrtić na Mečiljevu u Zmijavcima naš je primarni cilj bar u ovoj prvoj prijavi na javni poziv ministarstva Regionalnog razvoja i EU fondova. Svakako da ćemo se s novim projektima prijavljivati i ubuduće.
– Aplicirat ćemo s dva projekta. Jedan je itekako važan za sve daljnje radnje, a to je sređivanje naših katastarskih čestica i katastarskih knjiga, a drugi je izgradnja dječjeg vrtića.
Miroslav Gaće, načelnik općine Zagvozd:
– Imamo dva projekta. Jedan je izgradnja Planinarskog doma na Kaocima, s obzirom na razvoj turizma u našoj općini, osiguranje turistima i planinarima uvjeta za posjet planini Biokovo i drugi projekt je uređenje Doma kulture u središtu Zagvozda. (Slobodna Dalmacija, L.K.)
