Općina Viškovo imala je lani u odnosu na 2019. godinu najveći porast broja stanovnika, a slijede općine Ston, Stubičke Toplice, Krnjak, Župa dubrovačka… Ston je vodeći po rastu broja stanovnika u relativnom pokazatelju, a slijede Krnjak, Zadvarje, Stubičke Toplice… U odnosu na 2011. najveći rast broja stanovnika imale su općine Podstrana, Viškovo, Vir, Lažnjan, Župa dubrovačka… U postocima po rastu predvode Vir, Šolta, Podstrana, Lažnjan… Najveći migracijski saldo u apsolutnim brojevima lani su imala općine Ston, Viškovo, Stubičke Toplice, Krnjak, Rugvica.., a u relativnom predvodi opet Ston, pa pa Stubičke Toplice i Krnjak. Ston je vodeći i po inozemnom migracijskom saldu, a nakon njega u apsolutnim brojevima slijedi Stubičke, TOplice, Krnjak, Pribislavec, Stubičke Toplice.. 

Iako se tek čekaju službeni podaci popisa stanovništva, procjena DZS-a pokazuje da smo izgubili 237.000 stanovnika od posljednjeg popisa stanovnika u 2011. godini. Prema procjeni, lani je u RH bilo oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, a prema preliminarnim podacima, popis iz ove godine govori da nas nema niti 4 milijuna, odnosno oko 3,9 milijuna.

Općine su u odnosu na službene podatke iz 2011. godine izgubili gotovo 125 tisuća stanovnika. Prije devet godina bilo je u općinama 1.256.847 stanovnika, a prema procjeni taj je broj lani pao na 1.131.936 stanovnika. I u odnosu na 2019. broj je pao, pa smo u godinu dana tako izgubili oko 9,5 tisuća stanovnika. U odnosu na 2019. godinu, 91 općina je imala porast broja stanovnika, a u odnosu na 2011. godinu njih 83.

Manji broj stanovnika razlog je sve većeg iseljavanja stanovnika, ponajprije mladih, a onda je to i vezano za manji prirodni prirast. No, ima i općina gdje raste broj stanovnika, a gdje je i više rođenih beba nego umrlog stanovništva. Naša je analiza pokazala da su lani 168 općina imale pozitivan migracijski saldo, kod 10 je bio isti, a migracijski saldo s inozemstvom imale su 152 općine, a kod njih 19 je ostao isti.

U odnosu na 2019. godinu lani je najveći porast broja stanovnika imala Općina Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji, 246 stanovnika više, Ston 215 više, Stubičke Toplice 138 više, Krnjak 98 više, Župa dubrovačka 96, Rugvica 90, Podstrana 85, Pribislavec 80 te općine Vir i Marčana 68 stanovnika više.

U postotnom rastu, predvodi Ston, općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s rastom od 8,51 posto, Krnjak 7,06 posto, Zadvarje 4,95 posto, Stubičke toplice 4,86 posto, Civljane 3,88 posto, Sveti Petar u Šumi 3,66 posto, Vižinada 2,94 posto, Pribislavec 2,54 posto, Kaštelir-Labinci 1,98 posto i Općina Bale porast od 1,83 posto.

U odnosu na 2011. godinu najveći porast stanovnika bilježi Podstrana s rastom stanovnika od visokih 2.783 stanovnika, Viškovo 2.527, Vir 1.052, Ližnjan 859, Župa dubrovačka 847 stanovnika više, Medulin 710, Klis 620, Šolta 561, Malinska-Dubašnica 460 i Dugopolje 445. U relativnom iznosu, najveći je rast imala Općina Vir, za 35,07 posto, Šolta za 33 posto, Podstrana 30,49 posto, Ližnjan 21,66 posto, Tar-Vabriga 20,45 posto, Sutivan 19,59 posto, Dobrinj 17,66 posto, Viškovo 17,49 posto, Sali 16,08 posto i Milna 16,05 posto.

Na povećanje broja stanovnika velikim dijelom utječe broj doseljenog stanovništva, ali u nekim općinama i veći broj rođenih beba.

Kako smo već ranije analizirali na temelju službenih podataka, po prirodnom prirastu najbolja je situacija lani bila u Podstrani, u Splitsko-dalmatinskoj županiji – imali su čak 44 više rođenih nego umrlih. Na drugom mjestu je bila Općina Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj je rođeno 37 beba više nego što je umrlih, a treće mjesto dijele Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Nedelišće iz Međimurske županije u kojima su rođene 32 bebe više nego što je umrlih. Dvoznamenkasti plus imaju još općine Pribislavec, Omišalj, Konavle, Bibinje, Dugi Rat, Mala Subotica i Orehovica.

Najviše rođenih beba na tisuću stanovnika imala je  splitsko-dalmatinska općina – Zadvarje u kojemu je rođeno 8 beba, no s obzirom da imaju samo 289 stanovnika to je stopa nataliteta od zavidnih 27,7,  trostruko veća od RH prosjeka. U svih vodećih deset županija stope nataliteta su veće od prosjeka u zemlji, a nakon Zadvarja slijedi Općina Pribislavec, sa stopom od 21,7, pa Orehovica 17,9, Lanišće 15,2, Omišalj 14,4, Nerežišća 13,9, pa 13,5 u Konavlama i Zrinskom Topolovcu, 13,2 u Lumbardi te stopa nataliteta od 13 posto u općinama Podstrana i Stankovci.
Gledajući u apsolutnim brojkama, najviše je beba lani rođeno u općinama Nedelišće (Međimurska županija) i Viškovo (Primorsko-goranska županija), 154 i 153, a na trećem je mjestu Podstrana sa 119 rođenih beba. Slijede Konavle sa 116 rođenih beba, Župa dubrovačka 98, Brdovec 90, Pitomača 86, Čepin 81, Dugi Rat 74 i Matulji 73 rođenih beba.

Što se tiče migracija, tj. doseljenog stanovništva najbolji su trendovi u Općini Ston u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ta je općina lani imala najbolji migracijski saldo, tj. veći broj doseljenog stanovništva u odnosu na iseljene, a predvodila je i u inozemnom migracijskom saldu, odnosnu broju stranaca koji su doselili u tu Općinu, u odnosu na one koji su iselili. Migracijski saldo u Stonu je lani bio 228, u postocima 9,47 posto, inozemni migracijski saldo 239, u postocima 9,93 posto. Gleda li se migracijski saldo u apsolutnom iznosu, nakon Stona slijedi Općina Viškovo sa 209 više doseljenih nego iseljenih stanovnika, Stubičke Toplice 169, Krnjak 116, Rugvica 102, Matulji 98, Marčana 87, Marina 78, Vir 76 i Čavle 74 više doseljenih, nego iseljenih. U relativnom pokazatelju, najbolje stoji nakon Općine Ston, Stubičke Toplice s migracijskim saldom od 6,02 posto, Krnjak 5,84 posto, Vižinada 4,32 posto, Civljane 4,18 posto, Sveti Petar u Šumi 3,47 posto, Vrbnik 3,41 posto, Zadvarje 3,11 posto, Šolta 2,82 posto i Vir 2,53 posto.

Iz inozemstva je pak više doselilo stanovnika, nego iselilo, nakon Stona u Općinu Stubičke Toplice, 126, u Krnjak 94, Pribislavec 72, Župu dubrovačku 68, Matulje 60, Hum na Sutli 58, Mariju Bistricu 55, Lasinje 49 i Rugvicu 47 stranaca. U postocima, nakon Stona, najveći migracijski saldo s inozemstvom imale su općine Krnjak, 4,74 posto, Stubičke Toplice 4,49 posto, Civljane 4,18 posto, Sveti Petar u Šumi 3,29 posto, Lasinja 3,02 posto, Vižinada 2,68 posto, Pribislavec 2,30 posto, Kaštelir-Labinci 2,19 posto i Vrbnik 1,83 posto.

Općina Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji povećala je broj stanovnika za 246 u 2020. godini u odnosu na godinu prije, 2.527 više nego 2011. godine kada je bio zadnji službeni popis stanovnika, a danas ima skoro 17.000 stanovnika, što ju svrstava i u općinu  s najvećim brojem stanovnika. Druga je općina po prirodnom prirastu, kao i broju rođenih beba, kojih je lani bilo 153. Lani je i 209 više stanovnika više doselilo u tu Općinu, što ju također svrstava u vrh među općinama.

Godišnje se u toj Općini rađa od 150 do 180 djece koja će, koja zbog ulaganja, imaju mogućnosti i nastavka života u Općini. Općina ima oko 1.100 gospodarskih subjekata. Roditelji vrtićanaca imaju izdašne subvencije za smještaj djeteta u vrtiću, Općina  financira i smještaj u produženom boravku, smještaj u obrtima koji obavljaju djelatnost dadilja, odnosno četvrtina proračuna odlazi na djecu i mlade. Realiziran je projekt izgradnje dječjeg vrtića u Marčeljima, projekt sufinciran europskim sredstvima s 3,8 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja. Najmlađi imaju na raspolaganju gotovo 20 dječjih igrališta i tri sportsko-rekreacijske površine. Učenicima su osigurane besplatne radne bilježnice te nadstandard u mnogim pitanjima odgoja i obrazovanja. Svake godine se dijele stipendije. U Općini su izračunali da u dijete od rođenja do punoljetnosti na ovaj ili onaj način ulože 100-tinjak tisuća kuna. Za ostanak stanovnika, važno je ulaganje u gospodarstvo, a i tu postoje mjere potpora i subvencija. Osim Radne zone Marinići, a za realizaciju projekta “Radna zona Marišćina K-2 u Općini Viškovo” osigurano je 12 milijuna kuna putem mehanizma ITU Urbane aglomeracije Rijeka.

U planu je gradnja nove osnovne škole, za što se novac planira povući kroz NPOO, iako je već dogovoreno, a zbog neophodnosti nove škole, da će zajednički sudjelovati u financiranju Općina i PGŽ.

S rastom broja stanovnika za 8,51 posto, odnosno njih 215 na sam vrh svrstala se je Općina Ston u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sa 228 više doseljenih nego iseljenih, odnosno migracijskim saldom od  9,47 posto vodeća je općina, isto kao i po inozemnom migracijskom saldu koje je iznosio 239, u postocima 9,93 posto.

Pelješki most promijenio je posljednjih godina vizuru neretvanskog priobalja, pa se je promijenila i demografska slika. Osim glavnih djelatnosti u toj Općini, turizam i školjarstvo, vodi se briga i o najmlađima. Isplaćuju se naknade za bebe i to jednokratno, pet tisuća za prvo, deset tisuća za drugo, te 20 tisuća za treće i svako sljedeće dijete. Općina je blizu Dubrovnika, što joj isto daje prednost. Imaju jaslice, vrtić…

Za uspješne i darovite studente isplaćuju se stipendije, za starije od 65 godina daje se jednokratna novčana pomoć…

Još jedna općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – Župa dubrovačka, imala je porast broja stanovnika, za 96, 847 više nego 2011. godine. Ta je općina bila i treća po prirodnom prirastu, odnosno broju rođenih u odnosu na umrle. Naša je nedavna analiza pokazala da su i među vodećima po broju školaraca i vrtićanaca.

Kako stoji u popisu demografskih mjera, koje je izradio Središnji državni ured za demografiju, pravo na novčanu pomoć za kupnju udžbenika i ostalog školskog pribora imaju obitelji s područja Župe dubrovačke čiji iznos ukupnih mjesečnih primanja ne prelazi 2.000 kuna po članu obitelji. Tako se za učenike od 1. do 4. razreda daje iznos od 300 kuna, a za one od 5. do 8. 400 kuna. Svim osnovnoškolcima s područja Župe dubrovačke koji školu pohađaju u Gradu Dubrovniku omogućena je kupnja povoljnije mjesečne pokazne karte u iznosu od 50 posto ukupne cijene, odnosno 100 kuna mjesečno.

Naknada za novorođene bebe je 1.000 kuna za prvo dijete, 1.500 za drugo, 3.000 za treće te 5.000 za četvrto i svako sljedeće.

U Župi dubrovačkoj se svake godine rodi više od 100 djece.

Sufinancira se boravak djece u vrtiću, a za četvrto i svako sljedeće dijete cijena vrtića je u potpunosti besplatna.

Općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Podstrana, od 2011. godine povećala je broj stanovnika za 2.783, 85 u odnosu na 2019. godinu. Lani je općina imala 44 više rođenih nego umrlih te je vodeća bila po prirodnom prirastu, a i među vodećim općinama po broju rođene djece kojih je bilo lani 119.

Jedna je od razvijenih općina u SDŽ.  Uz 75 posto koliko pokriva RH, Općina pokriva preostalih 25 posto troškova javnoga prijevoza srednjoškolcima tako da svi srednjoškolci iz Podstraneimaju pravo na besplatne pokazne karte.

Ove godine, iz općinskog proračuna, se financiraju i radni materijali za sve izborne predmete, što je novost u odnosu na prethodnu godinu. Ove je godine povećano i sufinanciranje smještaja u vrtićima. Nakon što je od veljače 2021. povećan iznos sufinanciranja po djetetu za 100 kuna mjesečno, od rujna 2021. se taj iznos dodatno povećao za još 100 kuna tako da ukupni iznos kojim će općina sufinancirati cijenu vrtića u Podstrani od rujna 2021. godine iznosi 1.100 kuna po djetetu.

Općina Podstrana, također,  sufinancira i kupnju udžbenika srednjoškolcima iznosom od 1.000 kuna. Općina je uključena u EU projekt Zaželi, pa 15 žena brine o oko 90 korisnika.

Općina Vir povećala je u odnosu na 2011. godinu broj stanovnika za 1.052, u odnosu na 2019. za 68.

Općina Vir za prvo dijete daje 12.000 kuna, a za svako sljedeće dvostruko više. Tako za peto dijete virska obitelj dobije 192 tisuće kuna, pa obitelj s petero djece ukupno dobije 372.000 kuna. Dječji vrtić Smješko je besplatan, a svim virskim osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima Općina sufinancira nabavku udžbenika i školskog materijala  te školski prijevoz, svake su godine osigurani su i božićno-novogodišnji darovi za osnovnoškolace i vrtićance. Virski studenti dobivaju stipendiju od 1500 kuna i dodatnih 500 kuna za studente koji godine završavaju s odličnim uspjehom.

Medulin je u odnosu na 2011. godinu povećao broj stanovnika za 710. I ove je godine Općina sufinancirala  troškove nabavke školskih materijala i potrepština za učenike. Sufinancirala se je  kupnja radnih bilježnica ili školskog pribora, u iznosu od 600 kuna za sve učenike 1. razreda osnovne škole, trošak kupnje radnih bilježnica ili školskog pribora, u iznosu od 350,00 kn za sve učenike od 2. do 8. razreda osnovne škole, te  trošak kupnje radnih bilježnica ili školskog pribora, u iznosu od 350 kn za sve učenike svih razreda srednje škole.

Svi korisnici socijalne pomoći lani su dobili božićnice od 500 kuna, pola milijuna kuna bilo je osigurano za stipendije, a za ovogodišnje je raspisan natječaj…

Klis je od 2011. povećao broj stanovnika za 620.

‘Od mjera ističemo status roditelja odgajatelja i pomoć mladim obiteljima da po povoljnim uvjetima osiguraju zemljište za izgradnju obiteljske kuće na području naše općine, kao demografske mjere koje su bitno utjecale na poboljšanje kvalitete života naših mladih obitelji. Naknada za novorođeno dijete isplaćuje se kao jednokratna pomoć u iznosima od 2000 do 5000 kuna. Uz to, svake godine Općina osigurava besplatne radne bilježnice za sve učenike, kao i besplatan upis u knjižnicu za sve prvašiće te obiteljsko knjižnično članstvo. U prilog činjenici da radimo pozitivne pomake ide nam i podatak da je Općina Klis, već dvije godine za redom, među rijetkim općinama u Hrvatskoj s pozitivnim prirodnim prirastom. Takvi pozitivni pokazatelji postaju nam još većom motivacijom da provođenjem demografskih mjera iskoristimo prirodne blagodati Klisa, ali i nastavimo razvijati adekvatne modele podizanja kvalitete življenja za sve naše stanovnike.’ – rekao je nedavno načelnik Jakov Vetma.

Sa 445 više stanovnika od 2011. godine u vodećih deset općina nalazi se još jedna iz Splitsko-dalmatinske županije – Općina Dugopolje.

U Općini Dugopolje lani je razlika između umrlih i rođenih bila samo u dvije osobe, pa iako je prirodni prirast bio negativan ipak je bio daleko bolji u odnosu na niz drugih općina ali i sam prosjek RH. Imala je i pozitivan migracijski saldo.

Nedavno je kao dobar primjer Općina predstavljena na održanoj konferenciji “Doprinos JLP(R)S demografskoj revitalizaciji Splitsko-dalmatinske županije”.

‘Pitanje demografije je pitanje opstanka našeg naroda na ovim prostorima. Svakako nije dovoljno pristupati rješenju ovog problema samo s jedne strane – preduvjeti formiranja mladih obitelji, njihovog ostanka na rodnoj grudi, odluke za djecu, praktički obuhvaćaju sve aspekte života. Prije svega stabilnost države bez prisutnih egzistencijalnih prijetnji, gospodarski razvoj, urbaniziranost ili barem kvalitetna prometna povezanost sredine u kojoj planiraju prebivati; prihvatljivi modeli rješavanja stambenog pitanja; dostupnost predškolskog i školskog odgoja koji omogućava balansiranje njihovog ostvarenja kao roditelja i profesionalnog razvoja (cjelodnevni boravak, jednosmjenski jutarnji rad škola). Ako su osigurana radna mjesta, ako je moguće na zadovoljavajući način riješiti stambeno pitanje i ako su riješeni problemi predškolskog i školskog odgoja na način da su kompatibilni sa današnjim ritmom života, za očekivati je znatno poboljšanje demografske slike. Iznimno je zahtjevno uskladiti profesionalnu karijeru majke u obiteljima sa više djece (4+), stoga je pritom važna mjera roditelj odgajatelj – naravno uz pretpostavku ostvarenja svih ovim prije spomenutih preduvjeta.’ – rekao je načelnik Dugopolja Perica Bosančić.

Sa 98 više doseljenih, nego iseljenih u vodećih deset nalazi se Općina Matulji, koja je ujedno među vodećima i po inozemnom migracijskom saldu od 60 doseljenih stanovnika iz inozemstva više nego iseljenih.

Naknada za rođene bebe je 3.000 za prvo, 4.000 za drugo i 7.000 za treće i svako sljedeće dijete. Općina Matulji sufinancira smještaj djece u vrtiću u punom iznosu svim roditeljima koji ostvaruju prava iz Programa socijalne skrbi Općine Matulji, također za djecu koja se nisu uspjela upisati u Dječji vrtić Matulji zbog nedostatka mjesta u vrtiću, Općina Matulji sufinancira smještaj djece u predškolskim ustanovama u ostalim gradovima i općinama Primorsko-goranske županije u iznosu od 707 kn mjesečno.

Općina sufinancira nabavku radnih bilježnica i ostalog obveznog školskog materijala učenicima osnovne škole – 1. razred osnovne škole 100% od ukupnog iznosa, a ostali razredi 50% ukupnog iznosa. Učenicima srednjih škola koji ostvaruju prava iz Programa socijalne skrbi Općine Matulji sufinancira nabavku školskih udžbenika do iznosa 2.300 kuna.

Općina dodjeljuju se i studentske stipendije. (Lidija Kiseljak)