Prva procjena Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika pokazuje da je lani zaustavljen trend pada broja stanovnika u našoj zemlji! No, ne zbog većeg broja rođenih ili većeg zaustavljanja iseljavanja, nego zbog povećanog broja stranih radnika. Na kraju prošle godine bilo je, prema procjenama, 3.861.967 stanovnika, a godinu dana prije 3.850.894. U 2011. godini imali smo 4.275.984 stanovnika. U 2022. godini, za koju su zadnje dostupni podaci o procjeni broja stanovnika po općinama, a u odnosu na 2011. godinu, rast broja stanovnika zabilježen je u 43 općine, a čak u 104 općine usporede li se podaci s 2021. godinom. Kada je riječ o općinama, rast stanovnika ipak je povezan u velikom broju njih s boljom kvalitetom života.
Kako je pokazala nedavno objavljena procjena DZS-a na kraju 2023. godine bilo nas je u RH 3.861.967, dok je procjena za sredinu prošle godine bila znatno manja, 3.853,2 milijuna. Odnosno, od sredine do kraja prošle godine procijenjen je rast stanovnika za oko 8 tisuća, a u odnosu na kraj 2022. godine, za oko 11.000.
Prema procjeni stanovništva sredinom 2022., bilo nas je 3.855.641 i to je bilo smanjenje na godišnjoj razini za 23.340 osoba ili 0,6 posto. U odnosu na 2021. godinu 104 općine zabilježile su rast broja stanovnika. U top deset su: Podstrana sa 600 stanovnika više, Viškovo za 341, Klis za 273, Medulin za 257, Plitvička Jezera za 184, Stupnik za 177, Jelsa za 140, Rugvica za 127, Župa Dubrovačka za 125 i Ližnjan za 108 stanovnika više. U postocima, najveći rast broja stanovnika imala je Općina Sveti Petar u Šumi, za 7,90 posto, Funtana za 6,92 posto, Kanfanar za 6,21 posto, Podstrana za 5,77 posto, Milna za 5,69 posto, Sutivan za 5,56 posto, Klis za 5,22 posto, Sućuraj za 5,16 posto, Plitvička Jezera za 5,04 posto i Bale za 4,70 posto.
Usporedili smo i kakva je situacija broja stanovnika u odnosu na 2011. godinu, kada nas je bilo 450 tisuća više.
Stanovništvo Viškova poraslo je za 1.980 stanovnika, Podstrane za 1.874, Klisa za 698, Župe dubrovačke za 499, Stupnika i Medulina za 328 osoba, Dugopolja za 318, Kostrene za 310, Bilica za 304 i Šolte za 301 stanovnik. Podstrana je povećala broj stanovnika prema relativnom pokazatelju za 20,53 posto, Sutivan za 20,19 posto, Šolta za 17,71 posto, Klis za 14,54 posto, Viškovo za 13,71 posto, Bilice za 13,18 posto, Tar-Vabriga za 12,21 posto, Dugopolje za 9,17 posto, Stupnik za 8,78 posto i Bale za 8,70 posto.
Pad broja stanovnika pratio je godinama velik broj iseljavanja stanovništva i pad broja rođenih beba. Neki dan objavljeni podaci DZS-a pokazali su da se je lani rodilo 32.170 beba, godinu prije 33.883 beba, a 2011. godine 41.197 beba. U pet mjeseci ove godine rođeno je oko 13.000 beba. I iseljavanje stanovništva je imalo kontinuirani rast gotovo svake godine. Podaci DZS-a pokazuju da je lani iz zemlje otišlo 39.218 osoba, godinu prije 46.287, a 2021. godine 40.424. U 2011. godini iz zemlje je otišlo 12.699 osoba. Ipak, ponajprije zbog dolaska stranih radnika, migracijski saldo je posljednje dvije godine pozitivan. No, neke općine, a prije svega istarske, privlači i kvaliteta života.
Podsjetimo se, lani je najveći migracijski saldo imala Podstrana, pa Medulin, Viškovo, Plitvička Jezera, Klis, Stupnik, Rugvica, Jelsa, Matulji, Marčana… Migracijski saldo s inozemstvom bio je najveći u Plitvičkim Jezerima, u Medulinu, Podstrani, Jelsi, Donjem Kraljevcu…
Vlada je prije neki dan u prvo čitanje sa sjednice uputila u Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima. Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka. (L. Kiseljak)