Najveći problem mjesta, ali i čitavog otoka je depopulacija i iseljavanje protiv kojih se borimo nizom mjera – od jednokratnih naknada za bebe i mjesečne pomoći od po 500 i 1.000 kuna za roditelje s troje i četvero djece na period od 5godina pa do stipendija koje iznose i do 1.400 kuna za studente Medicine. Od ove godine, svi učenici Osnovne škole dobili su poklon bon za kupnju nastavnog materijala u vrijednosti od 150 kuna, a Općina je za sve učenike prvih razreda Srednje škole Vela Luka osigurala po 1.000,00 kn, kako bi roditeljima olakšali izdatke obrazovanja.
Katarina Gugić na čelo Općine Vela Luka došla je na izborima 2017. kao prva načelnica u povijesti Korčule i jedna od najmlađih načelnica općenito – sa 28 godina. Iako je, kako i sama kaže, dočekana s ‘puno upitnika’ i zbog mladosti i zbog toga što je žena, nizom projekata koje je pokrenula, a uskoro i konkretnim rezultatima, pokazala je da itekako efikasno upravlja općinom o čemu najbolje govore brojke – u tri godine proračun Vela Luke povećan je za preko šest milijuna kuna pa je u 2019. iznosio 16,5 milijuna kuna. Realizirano je niz projekata, a krenula je s radom i luka nautičkog turizma koja pogotovo u doba korone znači potpuno novu perspektivu i razvojni potencijal za Vela Luku….
Što je sve napravljeno u protekle tri i pol godine i koji su planovi do kraja mandata ispričala nam je sama načelnica.
Gđo Gugić, ulazimo u posljednje ‘polugodište’ Vašeg prvog mandata na čelu Općine Vela Luka. Kako ste zadovoljni rezultatima, jeste li uspjeli realizirati sve što ste planirali i obećali?
-Moram priznati da sam u kampanji 2017.g. izbjegavala davati pretjerana obećanja, već sam Velolučanima ponudila i prezentirala svoju viziju smjera i razvoja Vele Luke. Danas, tri ipo godine nakon, rezultatima sam itekako zadovoljna i veseli me kada pogledam bilten koji smo radili u kampanji sa planovima za ovaj mandat, što smo jako puno toga realizirali, započeli, kad vidim projekte koji su u tijeku… Svakako ima i onih koje nismo uspjeli realizirati iz više razloga, a što nam ostaje izazov i zadatak za ubuduće. Ono što sam se posebno trudila jest biti na raspolaganju mještanima, svakog primiti i saslušati, čuti drukčija mišljenja.. Veseli me suradnja s ljudima, a i onaj tko se želi bavit ovim poslom mora shvatit da je tu zbog mještana i da nitko nije nezamjenjiv.
Što biste, koje projekte i mjere koje ste realizirali, istaknuli kao najvažnije za poboljšanje kvalitete života u Vela Luci?
-Da smo veliku smo pozornost u prošloj godini posvetili projektima gospodarenja otpadom, gorućeg problema u Hrvatskoj, govore i naši realizirani projekti – sanacija deponija, izgradnja reciklažnog dvorišta, nabavka komunalne opreme, novo komunalno vozilo. Na samom početku mandata hvalili smo se budućim projektima, desetljećima iščekivanih trafostanica u uvalama pa mi je još i više drago što smo u ovom periodu s Elektrojugom i pokrenuli elektrifikaciju naših uvala što smatram jednim od naših najvećih postignuća. Izgradnja gravitacijskih kolektora u centru mjesta, konačno dovedena infrastruktura u industrijskoj zoni,sanacija rive,uređenje šetnica, dvorišta vrtića, parka za djecu, cesta, kupljena Meneginova kuća za potrebe udruga u kulturi, ishođena građevinska dozvola za Rekonstrukciju zgrade dječjeg vrtića Radost kao i ishođena građevinska dozvola za sekundarnu mrežu kanalizacije – sve su redom dodatni projekti koje smo realizirali u ovom mandatu. Prilikom uređenja šetnica u centru mjesta, nastavili smo s projektom „Luka mozaika“ kojeg je pokrenula udruga Likovno stvaralaštvo iz Vele Luke s ciljem izrade najdužeg kamenog podnog mozaika na svijetu u Veloj Luci. Od strane obitelji Dragojević ukazana nam je velika čast osnivanjem Memorijalne zbirke „Oliver Dragojević“ koja će se nalaziti u Centru za kulturu Vela Luka. Dug i složen je to projekt osmišljen s ciljem da Vela Luka, i po Oliverovoj vlastitoj želji, postane središnjim mjestom evociranja uspomene na njegovo glazbeno stvaralaštvo. Kao ključni preduvjet svih ovih projekata svakako su sređeni imovinsko pravni odnosi,ali i izrada projektne dokumentacije. Aglomeracija Vela Luka, Rekonstrukcija zgrade dječjeg vrtića Radost, Rekonstrukcija zgrade veslačkog kluba Ošjak, Temeljna infrastruktura aktivnog turizma, Uređenje park šume – otočića Ošjak, idejno rješenje Rekonstrukcije Zadružnog doma kao i projekti u području širenja vodoopskrbe i elektrifikacije samo su jedan dio projektne dokumentacije koja je napravljena ili čija je izrada u tijeku.
Puno se govorilo i buke diglo oko projekta gradnje nautičke marine vrijedne 47 milijuna kuna. Kakva su Vaša očekivanja od ovoga projekta, što on znači za Vela Luku?
-Ponosni smo da se nakon više desetaka godina nastojanja izgradila i otvorila nova marina u Veloj Luci i našoj Županiji. Time konačno možemo predstaviti Velu Luku kao novu luku hrvatskog nautičkog turizma. Od davnih 80-tih godina projekt Luke nautičkog turizma je čekao da zaživi i donese dugo očekivane promjene velolučkom turizmu i budućem razvoju mjesta. Projekt Marine Korkyra je jedan od najvećih projekata od interesa budućeg razvoja našeg mjesta, a pogotovo sada u ovo teško vrijeme kada se zbog Covida 19 i nakon epidemije, moramo ponovno pozicionirati kao destinacija koja može osigurati ne samo potpuni odmor nego i sigurnost svakom gostu. Sada se možemo istaknuti novom vrhunskom nautičkom marinom u najsigurnijoj luci na Jadranu, upravo u našoj velolučkoj uvali. Mogućnosti promocije i brendiranja destinacije se ovim projektom značajno povećavaju, te buduća vidljivost mjesta a nadamo se i potrošnja turista budućih gostiju u mjestu će rasti. Gosti koji nam dolaze u marinu tražit će kulturni, gastronomski doživljaj našeg mjesta, očuvanu baštinu i prirodu kao i kvalitetnu ponudu. Ukoliko svi zajedno napravimo iskorak u daljnjem razvoju turizma uz potpore krovnih institucija zasigurno ćemo uspjeti produžiti pred i post sezonu. Marina Korkyra ima 132 veza, te bar i restoran koji pružaju nezaboravan pogled na cijelu uvalu Vele Luke. Marina je napravljena kao otok sa dva moderna paviljona koji su povezani mostićima sa obalom čime se stavlja pečat na prepoznatljivi vizualni izgled marine. U prvom paviljonu smještena je recepcija, suvenirnica i sanitarni čvorovi, a u drugom paviljonu smješteni su bar i restoran koji su otvoreni za nautičare kao i za sve goste Vele Luke, mještane, gurmane i one koji jednostavno vole sjesti na dobru kavu, čašu domaćeg vrhunskog vina i uživati u odmoru u Veloj Luci.
Ova je godina, na žalost, apsolutno u znaku korone i krize koju je epidemija izazvala. Kako se Općina Vela Luka nosi sa čitavom situacijom i koliko Vam je ona poremetila planove?
-Cijela situacija s koronavirusom i posljedicama istog, kao i Odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, prisilile su nas da usporimo svoje aktivnosti i projekte, ali i pokazale kako se znamo nositi sa neočekivanim, teškim i stresnim situacijama što ne bi bilo moguće bez zajedničkog angažmana svih ljudi na terenu i svakako bez svih mještana i otočana. Pred nama je jedna neizvjesna bitka i nitko ne zna što donosi sutra, kako u zdravstvenom tako i u ekonomskom pogledu pa je tim više potreban zajednički angažman i razumijevanje na svim područjima kako bi sa što manje posljedica svladali buduće izazove koje nam nosi ova situacija. S obzirom da je turizam glavna gospodarska djelatnost u Veloj Luci sve ovo se itekako odrazilo na život Velolučana i turističku sezonu. Za 9 mjeseci zabilježili smo 106.495 noćenja, tj. 53% noćenja u odnosu na 2019.g. S obzirom na iznimno zahtjevnu i neizvjesnu situaciju još od početka turističke sezone, istu ipak možemo okarakterizirati kao zadovoljavajuću.
Također, unatoč cijeloj situaciji, u prvih šest mjeseci o.g.uspjeli smo ostvariti višak prihoda u iznosu 2.444.000,00 kn i time osigurati određene mjere za poduzetnike i sufinanciranje započetih i planiranih projekata.
Jeste li već donosili posebne mjere za pomoć gospodarstvu u korona krizi i koliko ste za njih izdvojili?
-U cilju smanjenja troškova i očuvanja likvidnosti proračuna te solidariziranja s aktualnom situacijom u cijelom društvu odmah sam predložila Općinskom vijeću smanjenje svoje plaće kao i naknada zamjeniku, predsjedniku vijeća i svim vijećnicima za 10% kao i svim direktorima, ravnateljima i zaposlenicima Općine Vela Luka, Centra za kulturu, Narodne knjižnice, Dječjeg vrtića „Radost“ Turističke zajednice, Komunalca d.o.o. i Komunalnih djelatnosti d.o.o. na period od tri mjeseca. Kao gospodarskeolakšiceuslijedovenepovoljnesituacijenapodručjuopćine Vela Luka oslobodili smo plaćanja zakupnine poslovnih prostora u vlasništvu Općine i javnih površina sve one čije je obavljanje djelatnosti obustavljeno od 19.ožujka, prolongirali dospijeća plaćanja komunalne naknade, ukinuli naplatu vrtića za cijelo vrijeme nekorištenja usluge. Za period od 11. svibnja do 31.12. smanjili smo zakupninu javnih površina za 30%, a time je i umanjen iznos poreza na javnu površinu. Općina Vela Luka podmirila je i račune plaćanja smeća umjesto onih čije je obavljanje djelatnosti obustavljeno od 19.ožujka kao i jedan mjesec plaćanja računa za smeće umjesto vlasnika smještajnih kapaciteta. Značajna su sve to sredstva kojih smo se odrekli, s obzirom na naš proračun, ali smo zato olakšali bar dijelom cijelu ovu situaciju pomogli poduzetnicima i obrtnicima.
Kakva je demografska slika Vela Luke i kojim mjerama se borite protiv negativnih trendova?
-Najveći problem mjesta, ali i čitavog otoka je očit – depopulacija i iseljavanje. Međutim, postoji niz mjera kojima se borimo protiv negativnih trendova. Jedna od mjera su svakako potpore za novorođenu djecu. Za prvo dijete naknada iznosi 3.000,00 kn, za drugo dijete 4.000,00 kuna, a za treće i svako slijedeće dijete 3.000,00 kn s tim da roditeljima za treće dijete pripada pravo na stalnu mjesečnu pomoć od 500,00 kn/mjesečno za razdoblje od 5 godina. Roditeljima četvrtog i svakog slijedećeg djeteta pripada pravo na stalnu mjesečnu pomoć od 1.000,00 kn/mjesečno za razdoblje od 5 godina. Općina subvencionira i boravak u vrtiću na način da se roditelji koji imaju dvoje i više djece u Dječjem vrtiću, oslobađaju plaćanja dijela troškova u iznosu od 40% od pune cijene boravka po djetetu. Tu su i stipendije učenicima i studentima za deficitarna zanimanja. Stipendija se isplaćuje u svoti od 800 kuna mjesečno, a za studij medicine iznosi 1.400 kuna. Od ove godine, svi učenici Osnovne škole dobili su poklon bon za kupnju nastavnog materijala u vrijednosti od 150 kuna, a Općina je za sve učenike prvih razreda Srednje škole Vela Luka osigurala po 1.000,00 kn, kako bi roditeljima olakšali izdatke obrazovanja.
Planirate li još neke mjere do kraja mandata?
-Istaknut ću Program poticanja razvoja malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva koji smo uveli prije dvije godine preko kojeg želimo potaknuti male gospodarstvenike i obrtnike da budu nositelji razvoja u našoj općini te potaknuti osnivanje novih gospodarskih subjekata i proširenje poslovanja postojećih. Subvencije kamata na poduzetničke kredite, mjere poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa i komunalne naknade kad je obveznik plaćanja gospodarski subjekt u Poduzetničkoj zoni Vela Luka samo su neke od mjera koje su donesene u ovom periodu te me veseli da se iste u velikoj mjeri prepoznate i koriste se od strane gospodarstvenika. Trenutno smo u izradi Proračuna za 2021.g.te pripremamo dodatne mjere pomoći gospodarstvenicima.
Veliki ste iskorak napravili u korištenju EU fondova. Što kažu brojke, koliko ste dosad osigurali EU sredstava i koji su najvažniji projekti?
-Najprije želim spomenuti kako je izvršenje Proračuna Općine Vela Luka u 2019.g.za više od 6 mil.kn.veće u odnosu na 2017.g.npr. a iznosi 16,5 mil.kn i svakako je napravljen iskorak po pitanju korištenja EU i nacionalnih fondova. Za izgradnju reciklažnog dvorišta povukli smo 2.894.971,22 kn iz Kohezijskog fonda. Provodi se projekt „Želim pomagati“ u ukupnoj vrijednosti 6.057.031,16 kn u sklopu Europskog socijalnog fonda, nositelja LAG5 koji projekt zajednički provodi sa otočnim općinama, gradom Korčula i općinom Orebić. Nositelj smo izrade Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama otoka Korčule preko Programa INTERREG Italija – Hrvatska koji koristi javno financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a za projekt Jonit_SECAP, zajedno sa 8 partnera iz Italije i Hrvatske. Od strane Europske komisije odobrena su nam bespovratna sredstva u vrijednosti 15.000 eura za troškove ugradnje pristupne točke WI-FI na javnom mjestu. Izgradnja gravitacijskih kolektora, uređenje šetnica, uređenje dvorišta dječjeg vrtića i izrada projektne dokumentacije rekonstrukcije zgrade dječjeg vrtića, uređenje Centra za kulturu za potrebe Memorijalne zbirke „Oliver Dragojević“ sve su redom projekti za čiju smo realizaciju sredstva osigurali putem natječaja i javnih poziva raznih ministarstva. Projekt sanacije deponija Sitnica u vrijednosti 30.638.416,25 kn sufinancirali su Svjetska banka sa 18 milijuna kuna bespovratnih sredstava i Fond za zaštitu okoliša sa 10 mil.kn. Najnoviji projekt koji nam je odobren je uređenje, tj. Adaptacija ribarnice u Veloj Luci i u vrijednosti 871.930,00kn i to u 100% – tnom iznosu s obzirom da je EU sufinanciranje 85%, a RH – 15%. Veliku smo pozornost posvetili izradi projektne dokumentacije i rješavanju imovinsko – pravnih odnosa. Velik je to posao, ljudima nevidljiv, ali ključan i neizostavan za razvoj svih naših projekata i povlačenje sredstava.
Veseli me što se uskoro nastavljaju radovi na izgradnji Pomorsko putničkog terminala u Veloj Luci, projekt kojeg vodi ŽLU Vela Luka, a kojeg također sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda u iznosu 77.191.708,72 kuna, a ostatak 13.622.066,24 kuna pokriva se iz Državnog proračuna.
Koji su još važni projekti i mjere koje planirate realizirati do kraja ovoga mandata?
– Unatoč i usprkos koronavirusu i ekonomskim posljedicama istog želim istaknuti da smo osigurali sredstva za nove projekte koji od jeseni kreću sa realizacijom. To su redom: opremanje dijela dječjeg vrtića Radost, uvođenje javnog besplatnog interneta, nabavka nove komunalne opreme, uređenje šetnice ispred Osnovne škole, širenje priključaka za kanalizaciju, asfaltiranje ceste prema uvalama Tankaraca i Pičena, potpuna adaptacija i uređenje ribarnice u centru mjesta i početak radova na uređenju Memorijalne zbirke Oliver Dragojević.Upravo u uređenje Memorijalne zbirke Oliver Dragojević ulažemo maksimalan trud kako bi se na pravi način obilježio život i rad velikana hrvatske glazbe, a istovremeno se osmišljavaju i drugi sadržaji i aktivnosti s ciljem da Vela Luka, po Oliverovoj vlastitoj želji, postane središnjim mjestom evociranja uspomene na njegovo glazbeno stvaralaštvo.
I na kraju, ne samo da ste najmlađa nego ste i prva načelnica u povijesti otoka Korčule. Koliko Vam je to bila prednost, a koliko otegotna okolnost?
-Kao prva žena načelnica na otoku Korčuli postala sam s 28 godina i moram priznat da sam u načelničkoj fotelji dočekana s nizom upitnika ne samo zbog mladosti, nego i zbog činjenice da sam žena. Ipak smatram da sam se vrlo brzo uspjela nametnuti snalažljivošću, energijom i upornošću, svježino i poznavanjem stanja rodnog mjesta. Ženska se ruka u Veloj Luci itekako osjeća budući da su na čelu Općine, Narodne knjižnice, Dječjeg vrtića, Osnovne i Srednje škole, Doma za starije osobe i Specijalne bolnice Kalos – žene. Svakodnevno vodim glavnu riječ na sastancima s osobama starijima od sebe i imam odličnu suradnju i s muškim i ženskim kolegama. (Marija Pulić Drljača)
