Na zoom panelu Načelnici(e) u sridu naša Lidija Kiseljak o položaju žena u politici razgovarala je sa Marijanom Junušić, Petrom Radić, Katarinom Gugić i Ksenijom Krivec Jurak, načelnicama općina Ernestinovo, Podgore, Vela Luke i Zagorskih Sela
Novo izdanje našeg panela ‘Načelnici u sridu’ povodom Dana žena posvetili smo načelnicama i izazovima s kojima se one susreću u obavljanju svog posla. Kako je biti žena u lokalnoj politici, koliko je teško ovaj zahtjevan posao i dužnost svakodnevno usklađivati sa obiteljskim obvezama i jesu li se, zbog toga što su žene, ikada našle u diskriminirajućem položaju i situaciji, naša Lidija Kiseljak pitala je Marijanu Junušić, Petru Radić, Katarinu Gugić i Kseniju Krivec Jurak, prve žene općina Ernestinovo, Podgore, Vela Luke i Zagorskih Sela.
Niti jedna od njih, kako kažu, nije imala loša iskustva niti se, zbog toga što je žena našla u diskriminirajućem položaju. U samom početku bilo je izazova i težih situacija u kojima se trebalo jače i više dokazivati nego što je možda slučaj s muškim kolegama, no svojim radom i rezultatima vrlo su brzo savladale i te izazove.
‘Možda je u početku trebalo uložiti malo više truda i dokazivanja u ostvarivanju određenih projekata jer još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu u kojem je pozicija žene više vezana uz obitelj i kuću, pa se u početku treba malo više truditi da se dokažeš, no u drugom mandatu ne primjećujem više te razlike koje bi bile uzrokovane spolom’, kaže načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak. U politiku je, kaže, krenula jer je imala energiju i volju za promjenom, te je htjela napraviti promjenu na bolje i ostaviti pozitivan trag. Svim ženama, pak, poručuje da se odvaže i budu hrabre, te krenu u ostvarenje svojih ciljeva i snova jer se, uz dobru organizaciju, može uspješno voditi obiteljski i poslovni život.
‘Imam troje djece i uspjela sam spojiti ta dva svijeta, obiteljski i poslovni. Naravno, tu je nužna podrška obitelji, no ništa nije nemoguće kad se ima volja i želja. U zajedništvu s muškarcima možemo postići izvanredne rezultate jer se, uz sve različitosti, nadopunjujemo’, kazala je Ksenija Krivec Jurak.
Načelnica Ernestinova Marijana Junušić u politiku se, kaže, uključila sasvim slučajno, povukla ju je želja i volja da napravi nešto za dobrobit svoje lokalne zajednice.
‘Nisam nikad osjetila diskriminaciju od svojih muških kolega. Dapače, kad sam krenula u svoju političku priču bila sam sama, jedina žena u svojoj lokalnoj sredini, okružena muškarcima i od njih sam imala samo podršku, kako na općinskoj tako i na županijskoj i nacionalnoj razini. Jedino, na samom početku, kako mi kroz općine moramo obuhvatiti sve segmente djelovanja, pa tako i one komunalne segmente i kapitalnu infrastrukturu, bilo je dosta pitanja i upitnika kada sam rješavala neke komunalne probleme i pitanja, ali kad pokažeš svoju stručnost, želju i volju za učenjem novih stvari, svi ti upitnici nestanu i ljudi shvate da s druge strane stola sjedi sugovornik koji je voljan i željan učiti i napraviti pomak bez obzira o kojoj se temi pričalo’, ispričala je načelnica Ernestinova.
U čitavoj priči bitno je, kaže, održati ravnotežu između poslovnog i obiteljskog, privatnog života. Iako je to ponekad teško, uz podršku i razumijevanju obitelji i to se može, kaže.
Što se tiče položaja žena u politici, Marijana Junušić ističe kako osoba, bez obzira kojeg je spola, može postići iznimno velike uspjehe ukoliko ima viziju, uporna je i spremna se uhvatiti u koštac za izazovima.
Najmlađa načelnica u ovom mandatu lokalnih vlasti, Petra Radić iz Podgore kaže kako se još kao studentica arhitekture (inženjerski smjer) znala naći u situacijama u kojima se, jer je žena, trebala dodatno dokazivati, no u politici taj problem nema.
‘Na gradilištima se, kad ste žena, morate posebno dokazivati, no kad imate znanje onda ni tu nema problema. U politici sam jedina žena načelnica na cijeloj rivijeri i tu zaista nemam nikakvih problema i osjećam se potpuno ravnopravno. No, unutar svoje zajednice još uvijek osjećam taj mentalitet da je muško taj koji treba voditi glavnu riječ. No mislim da to ne ovisi toliko o spolovima nego generaciji. Starije generacije, pa i žene, još uvijek percipiraju da muškarci trebaju biti na vodećim pozicijama, no mislim da se to mijenja i da će se promijeniti’, ističe Petra Radić.
Smatra kako danas spol uopće nije diskriminirajući faktor već da žene trebaju iskoristiti svoje prednosti i snage, prvenstveno činjenicu da imaju pojačanu empatiju, što je izuzetno bitno u uspješnom upravljanju. ‘Trebamo razmišljati na način da spol nije diskriminirajući nego da muškarci i žene zajedno, u sinergiji i odličnoj suradnji mogu napraviti jako puno’, zaključuje Petra Radić.
Katarina Gugić 2017. je postala prva načelnica u povijesti Vela Luke i čitave Korčule i kaže kako nikad nije osjetila diskriminaciju jer je žena.
‘Mislim da mi je to bila čak i prednost. No, imala sam drugi problem – postala sam načelnica s 28 godina pa su mnogi bili sumnjičavi hoću li ja to, tako mlada, moći i znati. No, vrlo brzo sam dokazala da mogu’, kazala je načelnica Korčule i pohvalila se velikim brojem žena na čelnim pozicijama u Veloj Luci – od ravnateljice škole, vrtića, knjižnice, udruženja obrtnika, pa sve do prve predsjednice nogometnog kluba u povijesti Korčule.
Osim o položaju žena u politici, ovaj panel iskoristili smo i za razgovor o projektima kojima ove četiri načelnice podižu kvalitetu života u svojim općinama.
Ernestinovo: Investicijski boom, briga o djeci i najosjetljivijim mještanima
Marijana Junušić istaknula je, tako kako je Općina Ernestinovo u posljednje četiri godine napravila značajan pomak.
‘Imali smo puno investicija, vrijednost je preko 97 milijuna kuna, uspješno smo proveli 68 projekata, a oko 31 prosto svih investicija se odnosi na povučena sredstva iz EU fondova. Mi kao mala zajednica nemamo svoju agenciju niti angažiramo konzultante nego projekte isključivo pripremamo sami čime smo uštedjeli znatna sredstva, o čemu najbolje govori podatak da od šest djelatnika, koliko nas ima u jedinstvenom odjelu, tri plaće konstantno financiramo iz EU sredstava’, navela je načelnica Junušić.
Od većih projekata navodi projekt gradnje novog vrtića, vodovodne mreže, biciklističkih staza, cestogradnje, nogostupa, energetske obnove…, a niz je i manjih projekata sa izraženom socijalnom komponentom kojima su podigli kvalitetu života svojih mještana.
Povećali su, tako, naknade za bebe sa dotadašnjih 1.000 na 3.000 kuna, sufinanciraju rad vrtića u kojemu su osigurali i jedan besplatan mjesec za sve polaznike, te osigurali EU sredstva za unaprjeđenje rada vrtića i produženje radnog vremena. Nadalje, sufinanciraju besplatnu prehranu u školi, osigurali su sredstva za nagradu za najbolje učenike, za besplatne pripreme za maturu, stipendije za učenike i studente, a u suradnji sa županijom i gotovo beskamatne kredite za kupnju kuća za obitelji koje se planiraju nastaniti na području općine. Tu su još i uskrsnice i božićnice za umirovljenike, pomoć u kući i besplatan prijevoz za stare i nemoćne u suradnji sa Crvenim križem. Najnoviji projekt kojeg najavljuje je i dostava besplatnog toplog obroka za najugroženije stanovnike općine.
Nadalje, čekaju i početak 3. faze projekta ZAŽELI, a pokrenuli su i projekt podrške djeci s teškoćama u razvoju do 12. godine i članovima njihove obitelji.
Što se infrastrukture tiče, kreće razvoj projekta za sekundarnu kanalizacijsku mrežu pri čemu je bitno istaknuti kako će se, kao i u prvoj fazi, osigurati besplatni kanalizacijski priključci za sve mještane.
U planu je i gradnja druge faze biciklističko pješačkih staza, te gradnja Kreativnog dječjeg centra. ‘Ernestinovo je koljevka naivnog kiparstva i izvorne naivne umjetnosti i bitno nam je stvarati nove generacije novih umjetnika mladih, a Centar će biti na raspolaganju djeci i mladima, ali i svim udrugama koje aktivno djeluju u našoj Općini’, kazala je načelnica. U prve četiri godine njezinog mandata Općina Erenstinovo je sedam puta investicijama premašila vrijednost izvornog proračuna, a plan je nastaviti istim tempom i u ovom mandatu ostvariti što više projekata kojima će se dodatno podići kvaliteta života naših mještana, zaključila je načelnica.
Zagorska Sela: Fokus na komunalnoj infrastrukturi, osluškuju se potrebe mještana
Općina Zagorska Sela u proteklom se mandatu, kaže načelnica Krivec Jurak, fokusirala na komunalnu i društvenu infrastrukturu.
‘Proveli smo projekte vrijedne oko 14 milijuna kuna, što su itekako značajna ulaganja za našu malu općinu čiji su izvorni prihodi 1,8 milijun kuna. Radilo se na asfaltiranju cesta, komplet smo zamijenili energetska rasvjetna tijela na području općine, izgradili novi dječje igralište, rekonstruirali drugo… Imamo velike problema se klizištima pa svake godine saniramo jedno do dva klizišta, završili smo rekonstrukciju društvenog doma i s time podigli vizuru općine na višu razinu u turističke svrhe. Stavili smo naglasak na ljude pa od rođenja do kraja školovanja pratimo našu djecu kroz poticaje, naknade, stipendije, sufinanciramo vrtić, školski pribor, u prošlom mandatu dvaput smo podizali naknade za bebe… Trudimo se osluškivati potrebe naših mještana i tako prilagođavati naše mjere kako bi podigli kvalitetu života na višu razinu’, ističe načelnica.
Što se tiče planova, dosta projekata čeka natječaje – uglavnom su to projekti za nerazvrstane ceste od kojih je najveći vrijedan čak osam milijuna kuna. Nadalje, spreman je i projekt uređenja dječjeg igrališta, gradnje nove mrtvačnice, planira se obnova zgrade kulturnog centra i rekonstrukcije vatrogasnog doma u kojemu će biti uređena i multifunkcionalna dvorana.
‘Sa susjednim općinama radi se i na revitalizaciji kumrovečke pruge, a jedan od značajnijih projekata je revitalizacija državne ceste Kumrovec-Zagorska Sela koju dogovaramo već četiri godine i nadam se da će to ove godine krenuti jer je jako bitno za naš kraj i otvaranje prema većim gradovima. Nadamo se da ćemo ove godine nakon dvije godine pauze ponovo počet provoditi i naše manifestacije jer korona nam je nanijela dosta štete i u proračunima i projektima, mnoge stvari smo zaustavili i nadam se da ćemo sad konačno opet ponovo prodisati i nastaviti normalno živjeti’, zaključila je načelnica Krivec Jurak.
Vela Luka: Darovnicom Svjetske banke sanirali deponij, većina projekata realizirana EU sredstvima
Većina projekata koji su u proteklom razdoblju realizirani u Vela Luci financirani su bespovratnim sredstvima iz EU i nacionalnih fondova, ističe ponosno načelnica Katarina Gugić.
Veliki trud je, kaže, uložen u domenu gospodarenja otpadom pa su, jedini u Hrvatskoj, 18 milijuna kuna bespovratne darovnice Svjetske banke za sanaciju deponija Sitnica. Nadalje, izgradili su reciklažno dvorište, u potpunosti uredili i adaptirali ribarnicu, nakon 30 godina pokrenuli gradnju novih trafostanica, ulažu u komunalnu opremu za razvrstavanje otpada, kupnju novih kamiona, ceste, uređenje puteva, itd.. Osnovali su Poduzetnički inkubator u kojem žele umrežiti i educirati svoje mlade poduzetnike, što je prvi takav projekt na Korčuli.
Kao jedan od ljepših i interesantnijih projekata ističe uređenje šetnice koju, u suradnji sa Udrugom likovno stvaralaštvo, popločavaju umjetničkim mozaicima, te projekt uređenja memorijalne zbirke Olivera Dragojevića.
Značajno su, nastavila je načelnica, podigli izdvajanja za sport, povećali su stipendije, udvostručili stipendije za studente medicinskog faksa, potpore za novorođenu djecu i uveli poklon bonove za kupnju nastavnog materijala za učenike osnovne škole i sve učenike koji upišu srednju školu u Veloj Luci.
Što se planova tiče, upravo započinju s projektom ‘Radost za obitelj’ kojim, EU sredstvima, unaprjeđuju rad vrtića i produljuju radno vrijeme do 21 sat. Nadalje, nastavljaju s uređenjem šetnice i novim mozaicima, na jesen očekuju početak radova na trećoj fazi memorijalnog centra Olivera Dragojevića, gradi se novi pomorsko-putnički terminal, u tijeku su i izmjene i dopune prostornog plana, a kreće i digitalizacija općinskih procesa pa i sjednica općinskog vijeća.
Podgora: Pripremaju nove projekte i uvode reda u raspodjelu sredstava
Petra Radić jedina je nova načelnica na našem panelu, na čelo Općine Podgora izabrana je na prošlogodišnjim lokalnim izborima no već je postala poznata i široj javnosti svojom beskompromisnom borbom protiv divljeg odlaganja otpada kao i ‘zauzimanja’ plaža.
U proteklih sedam mjeseci uspjeli su, kaže, realizirati puno toga unatoč i činjenici da su upali u, kako kaže, međurazdoblje u kojemu nije bilo mogućnosti za povlačenje EU sredstava. Pa ipak, uspjeli su povući sredstva Fonda za zaštitu okoliša za čak četiri projekta – od postavljanja sustava nadzora nad ilegalnim deponijima, pa do digitalizacije uprave i izrade GIS sustava.
‘Dobili smo i sredstva za rekonstrukciju kino dvorane i postavljanje podnog grijanja, te za razne manifestacije koje planiramo ovo ljeto. Neke stvari se pokreću i imamo niz projekata koje planiramo, ali trebamo više vremena za njihovu pripremu, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, izradu idejnih projekata, itd..’, kaže načelnica Radić i navodi kako revidirali i sve postojeće projekte koje su naslijedili, no na žalost, niti jedan od njih nije bio spreman niti za izdavanje građevinske dozvole, a neki su čak i odbijeni.
Ono u čemu su uveli reda je sustav općinskog financiranja, i tu su mijenjali kriterije prvenstveno kako se novci ne bi dodjeljivali bilo kome nego samo mještanima. (m.p.d.)
Imamo 428 općina i samo 41¸načelnicu
Istraživanje Vijeća europskih općina i regija, koje je prije dvije godine analiziralo zastupljenost žena u 41 europskoj državi – od lokalnih vijeća do Europskog parlamenta – pokazalo je da žene čine tek trećinu ukupnog broja zaposlenih, te da obavljaju gradonačelničku dužnost u tek 15 posto europskih gradova. Od 41 europske prijestolnice, žene su na čelu njih tek osam. Hrvatski prosjek je, što se tiče broja gradonačelnica, tu negdje, imamo 17 gradonačelnica u 128 gradova, no prosjek u općinama je znatno niži. Imamo nešto manje od 10 posto načelnica, njih 41 u 428 općina. Minoran je i napredak u odnosu na prošli mandat kada ih je bilo tek četiri manje.
U prvom krugu izbora izabrane su 33 načelnice, a u drugom još njih osam. Od načelnica koje su pobjedu osigurale već u prvom krugu, čak sedam ih je bilo bez protukandidata – Ankica Zmaić u Općini Vrpolje, Maja Vrnoga u Zažablju, Tanja Cirba u Lovasu, Sanja Borovec u Jakovlju i Brankica Benc u Rakovcu, te Ksenija Krivec Jurak u Zagorskim Selima i Danijela Mlinarević u Jagodnjaku.
Najbolji rezultat među načelnicama ostvarila je, pak, Mladenke Mikulec iz Mača koja je ostvarila najbolji izborni rezultat među načelnicama – 84,58 posto glasova, druga je Lucija Matković iz Donjih Kukuruzara sa ostvarenih 75,06 posto, a treća Lara Samošćanec koja je osvojila 75,08 posto glasova. Slijedi Đurđica Slamek koja je drugi mandat u općini Sveta Marija u Međimurskoj županiji osvojila sa 74,05 posto podrške, Marica Jančić koja je u Općini Marija Gorica također drugi mandat osvojila sa 70 posto, te Marija Mačković u općini Jasenovac – 67,87 posto. U deset najuspješnijih načelnica prvoga kruga su još Irena Mikić Brezina iz Trnave – 67,53 posto, Ružica Karagić iz Hrvatske Dubice – 66,19 posto, te Klementina Karanović iz Majura – 65,76 posto glasova. Listu top deset najuspješnijih zaključuje Marijana Junušić koja je drugi mandat u Ernestinovu osigurala sa osvojenih 65,58 posto glasova, 13 posto više nego je osvojila prije četiri godine kad je prvi put izabrana.
