Perušić je lani bila vodeća općina po povučenim EU sredstvima u odnosu na ostale općine, a slijede Lećevica, Kravarsko, Brodski Stupnik, Podstrana itd. Najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2021. godinu imale su općine Kravarsko, Brodski Stupnik, Špišić Bukovica, Veliko Trgovišće… Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka o izvršenju proračuna za 2022. godinu (konsolidirani izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima općina).
Prema posljednjim službenim podacima Europske komisije, zauzimamo 9. mjesto od 28 zemalja po povučenim EU sredstvima, a do kraja godine intenzitet isplate se i povećava. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH. Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja u EU proračunu. Sredstva iz financijske perspektive 2014.-2020. godina mogu se trošiti još do kraja ove godine, a vrijednost joj je 11,3 milijarde eura.
Do kraja lipnja ove godine trošila su se i sredstva iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu od potresa i sva su potrošena. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju nam je bespovratnih 5,5 milijardi eura, a treći smo u EU po visini dosad uplaćenih sredstava, koja dosežu više od 2,2 milijarde eura, a odobrena je ovih dana i nova tranša. Već su iz NPOO-a odobrena sredstva za domove za starije, koji se grade i u pojedinim općinama, također i za vrtiće, prvi je i otvoren ovih dana, te za gradnju ili dogradnju školu i sportskih dvorana, a u cilju uvođenja jednosmjenske nastave.
Tijekom 2025. godine morat će se završavati aktivnosti NPOO-a, a s druge strane morat će biti ugovoreni svi projekti nove financijske perspektive.
U okviru financijske omotnice za razdoblje 2021. -2027., dosad je objavljeno 15 poziva. Do kraja godine raspisat će se još 15 natječaja iz programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa, koji prate velika infrastrukturna ulaganja.
Nakon Programa za Slavoniju, Baranju i Srijem kroz koji je do kraja lipnja za 5 slavonskih županija ugovoreno 2,92 milijarde eura, po istom načelu je i potpisan krajem 2021. godine Razvojni sporazum Sjever za pet županija na sjeverozapadu zemlje i vrijedan je gotovo 2 milijarde eura. Velik dio sredstava usmjeren je i u općine.
Novo programsko razdoblje korištenja EU fondova donosi velik iskorak kad su u pitanju sredstva namijenjena hrvatskim otocima u 7 jadranskih županija putem Integriranog teritorijalnog programa vrijednosti 150 milijuna eura.
A evo kakva je situacija s povučenim sredstvima u 2022. godini po općinama. Kako su proračuni pisani lani u još uvijek službenoj valuti kuni i naš je izračuna u kunama. Ukupno su općine lani povukle 528 milijuna kuna (70,1 milijun eura).
Po stanovniku lani je najviše povukla iz EU fondova Općina Perušić, 10,7 tisuća kuna, Lećevica 8,9 tisuća, Kravarsko 6,2 tisuće kuna, Brodski Stupnik 4,4 tisuće kuna, Sutivan 3,9 tisuća, Jasenovac 3,8 tisuća kuna, Brtonigla i Šrigova 3,7 tisuća kuna, Farkaševac 3,4 tisuće i Donji Kukuruzari 3 tisuće kuna. Perušić je vodeći i po udjelu povučenog novca u odnosu na ostale općine, 4 posto, upola manje povuklo je Kravarsko 2,13 posto, Brodski Stupnik povukao je 1,98 posto, Podstrana 1,89 posto, Sukošan 1,77 posto, Štrigova 1,67 posto, Bebrina 1,61 posto, Darda 1,43 posto, Špišić Bukovica 1,41 posto i Dugopolje 1,33 posto.
U apsolutnom iznosu, najveći rast povučenog novca u 2022. godini u odnosu na godinu prije, imala je Općina Kravarsko, 10,1 milijun kuna, za 7,9 milijuna kuna više je novca u godinu dana povukao Brodski Stupnik, Špišić Bukovica 7,4 tisuće kuna više, Štrigova 7 milijuna više, Medulin 6,3 milijuna više, za 5,8 milijuna kuna više povukla je u godinu dana Općina Bebrina, Podstrana 5,5 milijuna više, Farkaševac 5,4 milijuna kuna više, Pokupsko 4,8 milijuna više i Brdovec koji je povukao 4,5 milijuna kuna više u 2022. u odnosu na 2021. godinu. U relativnom pokazatelju, vodeće je Veliko Trgovišće, s rastom povučenog novca u godinu dana za preko 17 tisuća posto, Klenovik za preko 5 tisuća posto, Ivanska za nešto više od 3 tisuće posto, Poličnik za blizu 3 tisuće posto, Medulin i Malinska-Dubašnica za nešto više od 2 tisuće posto, Mrkopalj za oko 1,7 tisuća posto te Desinić, Strizivojna i Mikleuš za nešto više od 1.000 posto.
Općina Strizivojna povećala je u godinu dana povučeni novac iz EU za gotovo 1.300 posto.
Proteklih 30 godina Općina se razvijala sukladno svojim financijskim i administrativnim mogućnostima, a ulaskom u EU otvorile su se dodatne prilike i mogućnosti za realizaciju kapitalnih projekata te je upravo provođenje projekata ono na čemu temeljimo razvoj naše općine – kazao je načelnik Josip Jakobović prilikom obilježavanja Dana Općine u lipnju.
Kao najvažnije projekte koji su trenutno u provedbi izdvojio je rekonstrukciju zgrade NK Šokadija, financiranu u 100% iznosu od APPRRR-a (3 milijuna kuna), zatim izgradnju komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni u iznosu od 6 milijuna kuna (3,5 milijuna kuna sufinancirano od strane MRRFEU), projekt „Poslijepodne iz bajke“ – produženi boravak u vrtiću u iznosu od 2,5 milijuna kuna (100%) financiran od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te projekt „Zaželi bolji život u općini Strizivojna 3“ u iznosu od 0,5 milijuna kuna također financirano u 100% iznosu od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. (L.K.)
