Uz državnu tajnicu Željku Josić, na panelu su sudjelovali načelnici i predstavnici općina koje se ističu jakim demografskim mjerama a zajednički je zaključak da je za pozitivne pomake i ponovno oživljavanje, posebno ruralnih krajeva, nužna suradnja na svim državnim razinama
Jesu li lokalne demografske mjere dovoljne za promjenu negativnih trendova zbog kojih je Hrvatska u posljednjih 10 godina izgubila preko 400 tisuća stanovnika bilo je pitanje na kojemu su u srijedu, na još jednom u nizu Zoom panela načelnik.hr-a, razgovarali državna tajnica Državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić i načelnici nekih od općina s jakim demografskim mjerama.
Na panelu su tako svoje dobre prakse predstavili načelnici i predstavnici općina koji se ističu najvišim naknadama za bebe, besplatnim vrtićima i mjerama kojima svoju djecu prate od rođenja pa do zaposlenja i stjecanja prve nekretnine – načelnik Općine Baška Toni Juranić, načelnik općine Cista Provo Božo Čubić, načelnik Općine Draž Stipan Šašlin, načelnik Općine Gola Stjepan Milinović, te voditeljica odjela za društvene djelatnosti u Općini Blato Fani Bačić i voditelj odsjeka za provedbu razvojnih projekata i javnu nabavu u Općini Ivankovo Igor Dojmi. Panel je moderirala naša Lidija Kiseljak.
Zajednička ocjena i zaključak svih njih je – lokalne mjere su korisne i dobre, one čak i donose određene rezultate, ali za spas hrvatske demografije i ponovno oživljavanje posebno ruralnih krajeva potrebna je sveobuhvatna strategija, jake nacionalne mjere u povezivanju obrazovanja i gospodarstva kako bi se potaklo otvaranje što više kvalitetnih novih radnih mjesta, te jaka sinergija države i jedinica lokalne samouprave.
Josić: Potrebna je suradnja na svim razinama
Državna tajnica Josić istaknula je tako kako se zadnjih nekoliko godina intenzivno radi na demografskim mjerama te su gotovo svi lokalni čelnici osvijestili njihovu važnost i krenuli s pojačanim ulaganjima, no kako bi se postigli pravi rezultati i promjena trenda potrebna suradnja na svim razinama.
‘Ako želimo zadržati mlade i vratiti život u depopulirane krajeve, na nacionalnoj razini moramo ulagati u obrazovanje i povezati obrazovanje s tržištem rada, te mladima osigurati kvalitetne uvjete rada jer jedino kvalitetan posao može mlade ljude zadržati ili vratiti u naše ruralne krajeve. Sve mjere na kojima se radi moraju biti koordinirane i svi resori i na državnoj razini moraju u tome sudjelovati. Lokalne mjere su dobre, ali najbitnija mjera je ulaganje u gospodarstvo koje će otvarati nova radna mjesta. Iako po trenutnom zakonu o strateškom planiranju nije zamišljeno da strategija, ima i konkretne mjere, mi ćemo u našoj Strategiji na kojoj radimo naznačiti i točan smjer i mjere kojima se ova loša situacija može popraviti’, istaknula je.
U razgovoru s mladima, napomenula je Josić, jasni su da im je od plaće veći prioritet imati kvalitetan i siguran posao, jer iako su mjere stambenog zbrinjavanja dobre, ipak, svi nisu kreditno sposobni. U tom smjeru se Ured zalaže kod kreiranja izmjena i dopuna Zakona o radu. Za mlade obitelji je i ključno da imaju dostupan i siguran vrtić, pa je posljednje četiri godine u Hrvatskoj izgrađeno oko 200 novih vrtića a još 300 ih je obnovljeno i prošireno. Pomak je vidljiv i u broju djece koja pohađaju vrtiće – prije četiri godine u Hrvatskoj je tek 50 posto djece vrtićke dobi bilo uključeno u predškolski odgoj, a sad smo na 72 posto. S obzirom da se kroz NPOO planira uložiti još 1,6 milijardi kuna za gradnju novih vrtića tu se u narednim godinama očekuju daljnji pozitivni pomaci.
Također, Državni ured od 2019. je počeo sufinancirati predškolski odgoj i obrazovanje u općinama slabijeg stupnja razvijenosti, a od prošle godine i gradovima, pa oni kroz javne pozive mogu osigurati bespovratna sredstva za financiranje rada vrtića. Ove su godine, navela je, prvi put otvorili i poziv za općine i gradove od 5. do 8. razine razvijenosti kako bi vidjeli kakav je interes jer i oni razvijeni često imaju slične probleme sa financiranjem vrtića kao i oni manje razvijeni.
‘Ako želimo da nam ljudi ostanu, moramo ulagati u predškolski odgoj i obrazovanje, pa tu trebamo općinama pomoći. Brojne male općine tu su već napravile veliki iskorak, a oni koji su to mogli priuštiti napravili su i korak dalje i osigurali besplatan vrtić. Ono što je činjenica jest da naše općine veliki dio sredstava odvajanju za predškolski odgoj i obrazovanje, neki čak i 20-ak prosto proračuna.
Sve što se radi je pohvalno, ali i mi kao država moramo pomoći jer ne smijemo dopustiti da nam ljudi više odlaze. Ovo je jedan od načina’, kazala je državna tajnica.
Draž: Besplatni vrtići, 7.500 kuna za bebe, besplatna prehrana, prijevoz, đački domovi za školarce i stipendije za studente…
Osim besplatnog vrtića za svu djecu Općina Draž, iznio je načelnik Stipan Šašlin, osigurava i naknade za bebe od 7.500 kuna, besplatne radne bilježnice, školski pribor, školski obrok i prijevoz za školsku djecu, besplatne đačke domove za svu djecu koja su na školovanju, a osiguravaju i po 1.000 kuna mjesečno studentskih kredita za studente.
‘Sve je to lijepo i mi se jako trudimo, ali bez pomoći i intervencije s državne razine te mjere nisu dovoljne. Ono što je najvažnije su nova, kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta jer naši visokoobrazovani mladi ljudi nakon završetka fakulteta nemaju radnih mjesta u našoj općini i zato nam odlaze. Često se govori i da odlaze mladi poljoprivrednici, to kod nas na sreću nije slučaj. Svi oni koji se bave poljoprivredom i imaju svoje OPG-ove ostaju, no na žalost, limitirani smo s poljoprivrednim površinama i na njima nema generiranja novih radnih mjesta.
Zato bi se tu moralo uključiti i Ministarstvo poljoprivrede, kako bi nekako zaokružili poljoprivrednu proizvodnju i na tom terenu i površinama stvorili što više novih radnih mjesta za mlade’, kazao je načelnik Šašlin.
Što se tiče infrastrukture, kaže, dobro stoje – sva njihova naselja imaju plin, struju, vodu, Internet, društvene domove…, ali bez novih radnih mjesta ne možemo popraviti trendove. ‘Država bi kroz poreznu politiku morala stimulirati investitore da dolaze i na ova rubna, ruralna područja kako bismo zadržali mlade. Mi smo svjesni da se problem ne može riješiti preko noći i da su potrebne dugoročne mjere ali ne smijemo zabijati glavu u pijesak – ako nam ova ruralna područja ostanu prazna, a to se upravo događa, neće biti dobro. Moramo otvoreno počet pričati i uhvatit se u koštac s tim problemom’, poručio je Šašlin.
Gola: Prioritet je ulaganje u ljude
Općina Gola ulaže značajne napore na demografskom planu i, kaže načelnik Stjepan Milinković, ima dobre rezultate.
‘Prioritet nam je ulaganje u ljude i sad bilježmo pomake. Dijelimo naknade za bebe od 10 tisuća kuna, osigurali smo besplatan dječji vrtić za svu djecu, a trenutno imamo 109 djece u 6 odjeljenja pa se ukazuje i potreba gradnje novog velikog vrtića. Imamo pripremljenu dokumentaciju i čekamo Ministarstvo obrazovanja da nam odobri projekt. Sufinanciramo i školu, besplatnu školsku kuhinju, podupiremo mlade obitelji koje nam se vraćaju, to je veliko zadovoljstvo’, istaknuo je načelnik.
Zahvalio je Državnom uredu za demografiju na njihovoj pomoći i nastojanjima, a ističe i doprinos Ministarstva poljoprivrede jer samo u Općini Gola djeluje preko 150 OPG-ova i nekoliko sjajnih gospodarskih subjekata koji zapošljavaju mlade ljude, a to su sve momenti koji su bitni u tom procesu oživljavanja i zadržavanja mladih
‘Veseli me što imamo jako malo napuštenih kuća, nastavit ćemo dalje raditi sa svim mjerama – imamo i potpore za stambeno zbrinjavanje, adaptaciju i rekonstrukciju kuća. Nakon ulaganja u infrastrukturu, sad nam je prioritet ulaganje u ljude i jako sam sretan jer smo uspjeli vratiti život u ovo naše područje. Idemo dobrim smjerom ali to je dugotrajan proces’, zaključio je Stjepan Milinković.
Ivankovo: Izgradili dva nova vrtića i obnovili treći, čekaju natječaj za četvrti
Cijeli je niz demografskih mjera kojima se ističe i Općina Ivankovo – od naknada za bebe (2.000 za prvo i drugo, 5.000 za treće. i 10.000 za četvrto i svako iduće) za koje godišnje izdvoje oko 200 tisuća kuna, i oni su među općinama koje su osigurale besplatan vrtić za svu djecu. Za to, kazao je Igor Dojmi, voditelj odsjeka za provedbu razvojnih projekata i javnu nabavu u Općini Ivankovo, godišnje izdvajaju oko tri milijuna kuna.
U posljednjih nekoliko godina jako su puno uložili u nove vrtiće – prije 2 godine otvorili čak dva nova vrtića – vrtić Ivankovo vrijedan 7,5milijuna kuna kojega su u potpunosti izgradili proračunskim sredstvima, drugi vrtić Retkovci ostvarili 3,5 milijuna kuna iz programa ruralnog razvoja i oko milijun kuna iz proračuna. Iste godine, 2020. obnovili i treći vrtić, uložili oko pola milijuna kuna. U planu je i četvrti vrtić za oko 60 djece, za koji čekaju natječaj za financiranje i kojim će konačno zaokružiti i sve potrebe za smještajem djece.
Za osnovnoškolce, njih 680, financiraju kupnju bilježnica, radnih materijala i mapa, sufinanciraju prijevoz učenika, škole plivanja, nogometa, rukometa, tambure, financiraju pomoćnike u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju.
Za srednjoškolce imaju jednokratnu naknadu za smještaj u đačke domove, godišnje 3.500 kuna, a financiraju i prijevoz učenika do srednjih škola. Za redovne studente, pak, imaju jednokratne naknade za studiranje od 7.000 kuna godišnje, za što izdvajaju do 900 tisuća kuna.
‘Nadalje, mladim obiteljima sufinanciramo kupnju kuća, stanova i građevinskog zemljišta, do 30 tisuća kuna je iznos, a u protekle tri godine je 26 obitelji riješilo svoj smještaj kroz ovu mjeru. Naposlijetku, uveli smo i mjeru neradne nedjelje za sve trgovine u Općini Ivankovo, i mislim da bi to mogao biti primjer i za sve ostale. No, da bi sve skupa išlo u boljem smjeru ključna su kvalitetna radna mjesta’, zaključio je Dojmi.
Baška: Besplatan vrtić, naknade za bebe do 30 tisuća kuna, stanovi za mlade…
Toni Juranić, načelnik općine Baška zadovoljan je demografskim trendovima u Baškoj koja je, pokazuju i neslužbeni rezultati novog Popisa stanovništva, zadržala svoj broj stanovnika.
I Baška je svoj svojoj djeci osigurala besplatan vrtić, a kad su naknade za bebe u pitanju za prvo dijete dijele 5.000 kuna, za drugo 7.000, za 3. 15.000 a za četvrto i svako iduće po 30 tisuća kuna. Osiguravali su besplatne udžbenike prije nego je to država preuzela, a sada radne bilježnice i školske materijale, sufinanciraju produženi boravak, prijevoz, financiraju rad psihologa u školi, stipendije za učenike i studente. Kod stipendija nagrađuju izvrsnost pa studenti s prosjekom iznad 3,8 dobivaju po 1.000 kuna mjesečno, a oni s nižim po 500 kuna. Učeničke stipendije iznose od 500 do 750 kuna.
Otkako je on na čelu Općine, ističe, izgrađen je novi vrtić, rekonstruirana škola, izgrađena nova sportska dvorana…
Mladima pomažu i u rješavanju stambenog pitanja pa mladima koji u Baškoj borave preko 10 godina daju 75 posto popusta na komunalni doprinos pri gradnji nove kuće. Uz to, u suradnji s APN-om upravo završavaju i 13 novih stanova za mlade obitelji.
No isto tako smatra da bi ‘bogatije’ općine koje su zakinute za razne pogodnosti zbog visokog stupnja razvijenosti, trebali barem biti drugačije kategorizirani kod potpora za stambeno zbrinjavanje od strane države kroz APN, s obzirom na to da kvadrat četvornog metra nije isti primjerice u Baškoj, kao i u slavonskim općinama.
Cista Provo: Za 3. dijete 50.000 kuna, mladim obiteljima 25.000 za gradnju kuće
Općina Cista Provo ove je godine povećala naknade za bebe pa dijele po 5.000 za prvo, 10.000 za drugo te 50.000 kuna za treće. dijete kroz 10 godina, a za svako iduće dijete po dodatnih 5.000.
Vrtić nije besplatan ali je cijena jedna od nižih u zemlji – za 6 satni program roditelji za prvo dijete plaćaju 200 kuna, ako u vrtić ide dvoje djece iz obitelji plaća se ukupno 300 kuna, kao i ako vrtić pohađa troje djece.
Svakom školarcu na početku školske godine dijele po 2.500 kuna za školski pribor i sve ostale potrepštine, a svim studentima koji polože godinu po 6.000 kuna stipendije (600 kuna mjesečno kroz 10 mjeseci).
Općina Cista Provo nadovezuje se i na Program Splitsko-dalmatinske županije Tu je tvoj dom kroz kojega obitelji s više djece u ruralnim područjima mogu dobiti do 120 tisuća kuna pomoći za kupnju i adaptaciju kuća. Općina na tih 120 tisuća nadodaje još 25 tisuća kuna.
‘Ipak, sve ove mjere ne rješavaju problem – potrebna je sveobuhvatna strategija i mjere, potrebna je sinergija svih da bi napravili značajnije promjene i pomake’, poručuje načelnik Božo Čubić.
Blato: Za bebe do 72 tisuće kuna, posebne potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje
Kad su naknade za bebe u pitanju Općina Blato svakako je u samom vrhu – za prvo dijete dijele 5.000, za drugo 10.000, za treće 60.000, a za četvrto i svako iduće – 72.000 kuna.
‘Unatoč tome pada nam broj rođene djece jer imamo staro stanovništvo, mladi nam odlaze na školovanje u gradove i vrlo malo ih se vraća u Blato jer tu za njih nema posla, i zato gubimo jako puno stanovništva. Iseljavanje nam je veliki problem i tu gubimo mlade obitelji, a ako nema ljudi, sve te mjere nemaju smisla’, kazala je Fani Bačić, voditeljica odjela za društvene djelatnosti u Općini Blato.
Mlade pokušavaju potaknuti da ostanu pa sufinanciraju 75 posto cijene smještaja u vrtiću, kao i nabavku udžbenika za srednjoškolce. Već tri godine sufinanciraju prijevoz učenika i studenata koji se školuju izvan otoka, studentima dijele stipendije od po 700 kuna, za što godišnje izdvajaju 120 tisuća kuna. Na kraju godine, učenike osnovnih i srednjih škola nagrađuju poklon bonom u vrijednosti od 300 kuna, a imaju i mjere jednokratne pomoći mladim obiteljima.
Općina Blato ima i poseban program poticanja zapošljavanja pa za svaku novozaposlenu osobu poslodavcu odobravaju 50 posto troškova plaće, za samozapošljavanje osiguravaju po 1.500 kuna mjesečno kroz godinu dana, za svaku zaposlenu osobu s višom stručnom spremom daju po 10 tisuća, a s visokom po 20 tisuća kuna.
Državna tajnica Josić zaključno je ponovila kako pojedinačne mjere, ma koliko dobre bile, neće zadržati mlade ljude i da je ključno ulagati u obrazovanje, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i stambeno zbrinjavanje mladih. Upravo zato, osim programa kreditiranja stambenih kredita za mlade sad pregovaraju o uvođenju novog programa najma stanova za mlade. Nadovezala se je i na opasku načelnika Baške o poticajima koji nemaju jednak učinak za sve općine, zbog različite kategorizacije i različitih cijena proizvoda i usluga, te istaknula kako će se i o tome voditi briga. (m.p.d.)
