Ključni je problem, zaključak je ovoga panela, što sustav nije zaokružen pa i se i oni najnapredniji u smislu odvojenog prikupljanja otpada prije ili kasnije nađu pred zidom i nemaju više gdje sa prikupljenim otpadom jer ne postoje Centri za gospodarenje otpadom iako smo u proteklom razdoblju na raspolaganju imali čak 475 milijuna eura iz EU fondova upravo za tu namjenu

Gospodarenje otpadom postaje sve važnija i važnija tema, pogotovo na razini jedinica lokalne samouprave koje su direktno odgovorne za njegovo što bolje funkcioniranje, pa smo zato još jedan zoom panel ‘Načelnici u sridu’ posvetili upravo ovoj temi. Uz Irenu Relić, konzultanticu i stručnjakinju za područje gospodarenja otpadom, na panelu su gostovali i načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević, te pročelnica iz Općine Visoko Jasmina Ceglec. Panel je moderirala naša Lidija Kiseljak.

Ključni je problem, zaključak je ovoga panela, što sustav nije zaokružen pa i se i oni najnapredniji u smislu odvojenog prikupljanja otpada prije ili kasnije nađu pred zidom i nemaju više gdje sa prikupljenim otpadom jer ne postoje Centri za gospodarenje otpadom iako smo u proteklom razdoblju na raspolaganju imali čak 475 milijuna eura iz EU fondova upravo za tu namjenu. Ništa od toga nismo iskoristili, prilika je prošla i neće se ponoviti. Upravo zato veliki je pritisak na jedinicama lokalne samouprave kojima su ‘na leđa’ prebačene i obveze i kazne, a ne postoji infrastruktura niti sustav koji bi omogućio održivo gospodarenje otpadom, upozorila je Irena Relić.

‘Problem je što se nismo paralelno krenuli razvijati čitav sustav. Manji dijelovi sustava su se razvili, jedinice lokalne samouprave većinom su se osvijestile i educirale, puno ulažu u svoje sustave odvojenog prikupljanja, ali se krajnje točke sustava gospodarenja otpadom nisu razvile. Sve bi trebalo istovremeno funkcionirati – ako netko razdvaja otpad, trebalo se omogućiti uvjete privatnicima da imamo što više ovlaštenih sakupljača i prave reciklaže, razvilo bi se tržište, svi bi mogli raditi posao s tim materijalom, a JLS-ovi bi ostali barem na nuli i mogli bi smanjiti cijenu komunalne usluge’, istaknula je. Kao svjetlo na kraju tunela Relić ipak vidi nadolazeće EU natječaje koji su okrenuti privatnom sektoru i razvoju prave reciklaže.

Smatra i kako Ministarstvo zaštite okoliša treba napraviti reviziju plana zatvaranja odlagališta jer će se neka od njih umjesto zatvaranja morat širiti, a potrebno je više raditi na samom sustavu odvajanja.

Kako čitav sustav izgleda iz perspektive jedne od najuspješnijih jedinica lokalne samouprave kad je odvojeno prikupljanje otpada u pitanju ispričao je načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević. Općina Semeljci, naime, prva je općina u Osječko-baranjskoj županiji koja je premašila zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, no imaju problem s nedostatkom odlagališnog prostora, a županijski Centar za gospodarenje otpadom još nije niti u fazi projektiranja.

‘Sustavno prikupljanje otpada u našoj Općini provodimo još od 1994. godine, 2015. smo sredstvima Fonda za zaštitu okoliša sanirali odlagalište, zatim smo sanirali još jedno odlagalište i izgradili smo reciklažno dvorište i novu kasetu u koju sad odlažemo otpad. Kupili smo već i drugi kamion za odvojeno prikupljanje otpada, sredstvima Fonda smo nabavili kante i na kućne pragove podijelili

Imamo razvrstavanje otpada – podijelili smo po četiri kante na kućne pragove i to je jako dobro iskustvo i zato smo u vrhu onih kojima ostaje malo otpada. Naše iskustvo je ovakvo- kad netko vidi sve što smo napravili i koliko smo novaca uložili, na koji način prikupljamo otpad, sad smo kupili i 2. kamion za prikupljanje otpada, sve kante nabavili smo preko natječaja i fondova i na kućne pragove podijelili po četiri kante i zato imamo preko 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Sad smo se javili na natječaj za saniranje još tri divlja deponija, ukupno 500 tisuća kuna. Netko bi rekao da je to idealno i da smo uspješni, međutim problem je što imamo prikupljanje 40-ak vrsta otpada na reciklažnom dvorištu, ali nemamo gdje s tim otpadom. Centar još nije u fazi ni projektiranja a kamoli izgradnje, a mi imamo ugovor s Fondom gdje smo sanirali odlagalište i gdje odlažemo otpad do početka rada Centra. Sad smo u situaciji da imamo još vrlo malo prostora u kaseti za odlaganje, Centar nije zaživio i ne znamo što dalje – da li projektirati novu kasetu i odlaganje ili što? Centar neće zaživjet dok se nama napuni kaseta…..’, iznio je Lončarević, na što mu je Irena Relić rekla da bi, da je na njihovom mjestu, ona krenula u projekt druge kasete.

Lončarević je zaključio kako je nužno da se država jače uključi u rješavanje ovih problema i stvori uvjete za funkcioniranje čitavog sustava.

‘Otpad je sirovina, otpad je biznis koji se u Hrvatskoj na žalost ne radi. Ono što bi se moglo koristiti kao gorivo, reciklirati u nove proizvode, mi to na žalost moramo deponirati i odlagati umjesto da se prerađuje, tu je ključni problem. Mi plastiku vodimo u Osijek i plaćamo 700 kuna po toni da nam je uzmu, dakle to su dodatni troškovi koje mi imamo umjesto da prodajemo taj otpad i na taj način stvorimo pretpostavke za još nižu cijenu komunalne usluge za naše mještane’, kazao je Lončarević.

Upozorio je i na sustav u kojem postoje samo kazne, ali ne i pomoć i podrška. ‘Mi imamo obveze ali nema nagrada – ako smo uspjeli doći preko 50 posto odvojeno prikupljenog otpada trebali bismo biti nagrađeni i prihodovati svoj rezultat. Da ga nismo postigli, plaćali bi kaznu – inspekcija kažnjava za svaki detalj, ali kad mi kažemo da imamo problem nema odgovora i pomoći, samo obveze’, istaknuo je.

Da se jedinicama lokalne samouprave sve više stavlja na teret, a ne nude rješenja složila se i pročelnica iz Općine Visoko Jasmina Ceglec. S obzirom da je riječ o vrlo maloj općini od svega 1.300 stanovnika u kojoj se sakupljanje otpada obavlja putem koncesionara i koja nema vlastito odlagalište, u Općini Visoko rješenje vide u zajedničkim projektima sa okolnim JLS-ovima, pa su tako ušli u projekt gradnje sabirališta i prerade otpada sa Gradom Varaždinom i okolnim općinama, te se sada čekaju rezultati.

Irena Relić govorila je i o nadolazećim natječajima, od edukativnih kampanja do natječaja za spremnike i sanacije odlagališta, a posebno pozdravlja natječaje za građevinski otpad i reciklažu, te se nada da će ih privatnici prepoznati te će i na taj način jačati javno-privatno partnerstvo na obostranu korist. (m.p.d.)

.