Općine Rugvica i Čepin imale su najveći rast rođenih beba u 2023. u odnosu na 2022. u apsolutnom iznosu, a u relativnom Skradin. Ukupno je u 172 općine povećan broj rođenih beba u 2023. godini. Najveći se broj beba rodio u Viškovu, a u odnosu na broj stanovnika u Zadvarju. Podstrana je imala najbolji prirodni prirast, a u odnosu na 2022. razlika rođenih i umrlih najviše se je popravila u Općini Plaški. Pokazala je to naša analiza koju smo napravili na temelju objavljenih podataka DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.
Negativna demografska slika se nastavlja, pad broj rođenih beba nastavio se je i u prošloj godini.
U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1%, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022., a u odnosu na 2019. godinu gotovo 4.000 manje. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32 170 živorođene djece rođeno je 16 355 ili 50,8% muške djece i 15 815 ili 49,2% ženske djece.
Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.
U 172 općine ipak je povećan broj rođenih beba. No, pretežito je riječ o jednoznamenkastom brojčanom povećanju, a tek su rijetke gdje je taj broj veći. Primjerice, Rugvica s 21 više rođenom bebom u odnosu na 2022., Čepin s 19, Nedelišće i Barilović sa 17, Perušić i Nuštar s 14 više rođenih beba te općine Preko, Pašman i Dugi Rat s 13 više rođenih beba u 2023. u odnosu na 2022. godinu.
U postocima, najveći rast je imala Općina Skradin gdje je u godinu dana broj rođenih povećan za 400 posto, s 1 rođene bebe u 2022., na 5 u 2023., zatim slijedi Općina Donji Lapac gdje je povećanje bilo 350 posto, u Prgometu 300 posto, Promini 250 posto, Lovasu, Lokvičićima i Erveniku 200 posto, Šolti 180 posto više, Krnjaku blizu 167 posto i Gornjim Bogićevcima 150 posto.
Broj rođenih beba u 2023. najveći je bio u brojčano najvećoj Općini Viškovo, gdje je rođena 151 beba, u Nedelišću 137, Podstrani 124, Brdovcu 93, Čepinu 89, Rugvici 84 i Župi dubrovačkoj 84, Pitomači i Konavlima 80 te Matuljima 74.
U odnosu na broj stanovnika, top 10 ljestvicu predvodi Općina Zadvarje, s blizu 21 rođenom bebom na 1.000 stanovnika, u Općini Pribislavec nešto više od 19, Orehovici i Dragaliću18, u Općini Sveti Petar u Šumi nešto više od 17, Velikoj Trnovitici 16,5, Jasenicama i Koprivničkim Bregima nešto više od 16, Bedenici blizu 16 beba i Općini Jesenje 15,3 beba na 1.000 stanovnika.
U 2023. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 704 osoba ili 10,0% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (51 275) u 2023. godini 25 617 ili 50,0% bile su muške osobe, a 25 658 ili 50,0% ženske osobe.
Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 13,3.
Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7.
Ukupno je 37 općina imalo pozitivan prirodni prirast, dok je u četiri bio izjednačen broj rođenih i umrlih. Najbolji prirodni prirast imala je Općina Podstrana, s razlikom rođenih i umrlih od 44, Viškovo s 25 više rođenih nego umrlih, Pribislavec s 22, Orehovica sa 17, Župa dubrovačka sa 16, Petrijanec i Mala Subotica s 15 više rođenih nego umrlih, Pakoštane i Nedelišće 14 i Voćin s prirodnim prirastom od 10, koliko je više bilo rođenih nego umrlih.
U odnosu na 2022. godinu najviše je smanjena razlika rođenih i umrlih u Općini Plaški, za čak 33, Petrijancima za 32, Trpinji i Baškoj Vodi 31, Nuštru 30, Starom Petrovom Selu i Otoku za 29, Strizivojni je ta razlika smanjena za 28, a u Dugom Ratu i Nedelišću za 27. (L. Kiseljak)
