Na Dan Svetog Florijana, 4. svibnja, i ove će se godine obilježiti Svjetski dan vatrogasaca, a tim povodom donosimo još jednu mandatnu analizu – istražili smo koje su općine u protekle četiri godine najviše izdvojile za vatrogastvo, a koje najviše povećale izdvajanja…
Požari, poplave, eksplozije, potresi, teške prometne nesreće… dio je samo nesretnih događanja u kojima su vatrogasci neizostavni, na prvoj crti i u opasnim situacijama.
Na područnoj (regionalnoj) razini osnovane su i djeluju županijske vatrogasne zajednice. Na razini lokalne samouprave djeluje 70 javnih vatrogasnih postrojbi s preko 2,5 tisuće profesionalnih vatrogasaca, blizu 2 tisuće dobrovoljnih vatrogasnih društava. Lokalne vatrogasne organizacije su povezane u vatrogasne zajednice općina (130), vatrogasne zajednice gradova (63) i područne vatrogasne zajednice (28), koje su povezane u 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasnu zajednicu grada Zagreba.
Financijska sredstva za osposobljavanje i usavršavanje vatrogasaca osiguravaju Hrvatska vatrogasna zajednica, vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba, vatrogasne zajednice gradova, područja odnosno općina te dobrovoljna vatrogasna društva i javne vatrogasne postrojbe.
Sredstva za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi osiguravaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba, ali i putem minimalnih financijskih standarda za njihovo decentralizirano financiranje (pomoć s državne razine).
Minimalni financijski standardi temelj su za planiranje pomoći osnivačima i suosnivačima javnih vatrogasnih postrojbi za decentraliziranu funkciju vatrogastva, a uz primjenu odgovarajućih indeksa u prethodnom razdoblju, za 2025. iznose 50.920.224 eura.
Nadalje, sredstva za financiranje redovne djelatnosti DVD-a i VZ-a te za opremanje njezinih članica osiguravaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba čije područje pokrivaju, a sredstva za financiranje djelatnosti VZŽ i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu županija, odnosno Grada Zagreba. Osim zakonskih obveza izdvajanja, većina ih ulaže u dodatno opremanje..
Podaci Ministarstva financija o proračunskim izdvajanjima općina pokazuju da su općine u protekle četiri godine za vatrogastvo izdvojile preko 120 milijuna eura, a sredstva su se iz godine u godinu povećavala. U 2021. izdvojeno je, tako, 25,9 milijuna eura, 2022. godine 29 milijuna, 2023. 29,4 milijuna, a u prošloj godini čak 36,2 milijuna eura. Od 428 općina njih 306 je tijekom aktualnog mandata povećalo izdvajanja za vatrogastvo, od čega njih 120 za 100 i više posto. Sedam općina bilježi čak četveroznamenkasti postotni porast, a rekorder je Škabrnja u Zadarskoj županiji sa rastom izdvajanja od 5663,89 posto.
Udio proračunskih izdvajanja za vatrogasce u ukupnim proračunima općina kreće se u prosjeku oko tri posto, a 11 općina izdvaja preko 10 posto proračuna. Rekorder je Općina Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je protekle četiri godine za vatrogastvo izdvajala u prosjeku 35,40 posto proračuna. Sa izdvojenih 2,3 milijuna eura u četiri godine, što je 2.205 eura po stanovniku, Općina Mljet na prvom je mjestu i kada se gleda mandatno izdvajanje za vatrogasce per capita. Iznad 20 posto proračuna za vatrogasce su izdvajale općine Dubrovačko primorje, Selca i Gračac, a u top 10 još su Lovinac, Plitvička Jezera, Udbina, Pićan, Konavle, Ervenik i Ston. Sličan je sastav top 10 općina i kad se gleda izdvajanje per capita – – nakon Mljeta ponovo slijede Dubrovačko primorje i Selca, a potom Lovinac, Gračac, Udbina, Konavle, Plitvička Jezera, Kostrena i Ervenik.
Kao što smo naveli, najveći postotni porast izdvajanja za vatrogastvo u četiri godine napravila je Općina Škabrnja, a nakon nje Gornja Vrba, Kalnik, Povljana, Donji Vidovec, Bukovlje, Punitovci, Ružić, Tuhelj i Gola. Gledano u apsolutnim brojkama, najveće povećanje bilježi Općina Mljet koja je u četiri godine sredstva povećala za preko 400 milijuna kuna i tako se svrstala na vodeću poziciju u zemlji po izdvajanju za vatrogastvo. (l.k., m.p.d.)
