„Dugopolje selo u dva reda, iz daleka ki Njujork izgleda“. Tako se, s dozom šale, ali i ponosa, godinama opisuje to selo ispod sjevernih padni Mosora. Ta stara lokalna uzrečica, koja se prenosi s koljena na koljeno, više je predstavljala nekakav vid ironije na račun ravne glavne ulice i pravilnog rasporeda kuća, danas ona poprima novo značenje…
Jer Dugopolje više nije tek „selo u dva reda“, ono polako prerasta u pravi mali gradić. Pa kad se popnete na Ljubljan, njima najdraži Mosorski vrh, i pogledaš prema selu , ono danas izgleda poput malenog „dalmatinskog Manhattana“. Jer sve te nekada osamljene ulice , danas vrve životom. Nova naselja niču na sve strane, a gospodarska zona svakodnevno privlači nove investitore i radnu snagu. Smješteno u neposrednoj blizini Splita , posljednjih godina u ovom se selu naše Zagore, bilježi se izuzetno dinamičan gospodarski i stambeni razvoj. Ova općina, nekoć poznata ponajprije po svojoj prometnoj povezanosti i industrijskoj zoni, danas se sve više profilira kao poželjno mjesto za život. Uređena komunalna i prometna infrastruktura, od kvalitetnih prometnica, kanalizacije, vodovoda i javne rasvjete, do modernih obrazovnih i sportskih sadržaja – stvorila je temelje za stalan rast i napredak. Posebno se ističe poslovna zona koja okuplja brojne domaće i strane tvrtke, čime Dugopolje postaje važno gospodarsko središte regije…
U isto vrijeme, stambeni razvoj prati sve izraženiju potražnju za nekretninama. Novi stambeni objekti niču uz pažljivo planiranje prostora, a sve više ljudi, osobito mladih obitelji, doseljava iz drugih sredina – ne samo iz Splita, već i iz udaljenijih krajeva RH. Takav priljev stanovnika dodatno oživljava zajednicu i potiče razvoj novih sadržaja – vrtića, škola, trgovina, kulturnih i društvenih prostora. Dugopolje se mijenja pred našim očima, postupno prerastajući iz tradicionalnog dalmatinskog naselja u moderno, uređeno i urbano mjesto ,maleni gradić podno Mosora koji sve više ljudi s razlogom bira za svoj dom.
-Svakim danom svjedočimo nečem novom. Zveckanje kravljeg zvona, rijetko se danas može čuti u Dugopolju. Pune je lakše čuti rad bagera, miješalice betona, buku pikamera i svih tih građevinskih strojeva kao nova „glazba“ svakodnevice. Ona simbolizira dinamiku, ulaganje i izgradnju, ali istovremeno podsjeća na to kako se ruralna slika Dugopolja nepovratno mijenja. Tradicionalno i moderno danas ovdje žive jedno pored drugoga. Stariji još drže poneku kravu, kozu ili ovcu, dok mlađi grade kuće, otvaraju obrte i sanjaju život s pogledom na Mosor, ali u modernim uvjetima-ističe za Slobodnu Dalmaciju Stephanie Balić, Amerikanka s Dugopoljskom adresom koja je još 1998 godine zamijenila Kaliforniju s tom podmosorskom općinom u nastajanju. Jer kada znamo da je ista formirana godinu ranije Stephanie s pravom može reći da je u kratko vrijeme svjedočila stagnaciji ruralnog i razvoju urbanog „selu u dva reda“.
-U samim počecima uistinu nije bilo lako. Po dolasku najprije smo živjeli u Splitu na Pujankama. Međutim, dolaskom na selu situacija se korjenito promijenila. U konačnici to nam je i bio primarni cilj, jer smo htjeli svojoj djeci pružiti bolji život. Tada je, a i danas Dugopolje mjesto koje unatoč galopirajućoj urbanizaciji, čuva neke elemente tradicije i onog starog života. Stoga smo 2007 godine organizirali udrugu DAR (Dugopolje aktivno radi) s ciljem pomaganja mladim osobama u svakodnevnim problemima na koje nailaze tijekom odrastanja, od pomoći u učenju preko prevencije rizičnog ponašanja , a sve sa svrhom poboljšanja kvalitete življenja. Jednako radimo na organiziranju različitih radionica, te predavanja, seminara i tribina i što je najvažnije organiziranje i sudjelovanje u različitim kulturnim i sportskim manifestacijama-navodi Stephanie Balić. Ono što je značajno istaknuti to je da ta udruga radi i na očuvanju tradiciji kroz projekte poput, „Stari običaji padaju u zaborav“, ne bi li u tom budućem gradiću nadomak Splitu, sačuvali djelić povijesti.
Ipak živeći u skladu s vremenom , udruga DAR već nekoliko godina uz pomoć općine i tamošnje Turističke zajednice, zadnjeg vikenda u kolovozu organiziraju danas već na daleko poznati „Beer Fest“. Tako je i ove godine 22 i 23 kolovoza izletište Dračanica bilo mjesto zabave, odlične glazbe i hladnog piva.
Sve su to obrisi urbane sredine. Međutim, za razvoj Dugopolja u sredinu poželjnu za život , trebalo je puno toga učiniti. Infrastruktura kao najbitniji faktor modernog razvoja, jedna je od tih ključnih točaka. Načelnik općine Perica Bosančić kao važne segmente koji su usko vezani za razvoj i sve veći priljev stanovnika iz okolnih mjesta , navodi gradnju dodatnih vrtića i uskoro nove škole. Jer tako što nalaže trenutni trend odabira Dugopolja kao poželjne destinacije za život. Zbog čega sve više mladih obitelji biraju upravo ovo mjesto za život. Na tako što se odvažila i mlada obitelj Vukojević. Dario i Marijana zajedno s svojih četvero djece Emanuelom, Mihael-Markom, Maritom i Benediktom nakon godina podstanarstva u Splitu, odlučili su svoj dom izgraditi tu podno Mosora.
-Činilo nam se idealnim mjestom. Sve imate na dohvat ruke. Škola, vrtić, ambulanta, dućani jednaki onim splitskim. Zatim nedavno otvoreni Park Shop i MC Drive kojeg nemaju ni veći gradovi, bio nam je jasan signal. Jednostavno sve što vam je potrebno tu je na dohvat ruke, na početku smo dvojili hoćemo li na Kilu u POS-ove stanove ili eventualno u Podstranu ili Kaštela i hvala Bogu da smo se odlučili na ovu soluciju. Dakako, u susret nam je izišla i općina od koje smo kupili nekih petstotinjak četvornih metara zemljišta na kojem smo evo danas izgradili kuću. Zahvaljujemo dragom Bogu što nas je ponukao da ovdje dođemo-tvrdi Dario inače rođeni Ljubušak iz susjedne Hercegovine…
Njegova supruga Marijana jednako je rječita po pitanju prednosti sredine u koju su došli. Kaže, ovo se ne može s ničim usporediti. Gradski život im je dojadio. Posebno nesnosne gužve i sve te razne gradske prepreke koje vam otežavaju normalan život. Danas se u Split „spuštaju“ jedino zbog posla . Napose Marijana koja radi u pomorskoj policiji. Međutim, to joj je najmanji problem kada se sjeti koliko je vremena trebala provesti u vozilu od Kamena gdje su živjeli do središta grada.
-Užas! Nikada kraja tim kolonama. Osim toga naša djeca ovdje žive sigurnije i slobodnije. Ovi stariji sami odlaze u školu i treninge, jer sve te sportske aktivnosti, imamo u Dugopolju. Nema potrebe odlaziti negdje drugo. Ostala djeca su nam u vrtiću ili jaslicama. Uskoro se gradi i nove škola jer brojno stanje djece prelazi trenutne kapacitete. Uz postojeći vrtić pri kraju je gradnja dodatnih kapaciteta. Sve su vam to pokazatelji da sve više mladih obitelji dolaze u Dugopolje. Prema pričanju domaćih ljudi, sve je više novih prezimena. S razlogom, jer trenutno Dugopolje predstavlja pravi mali gradić s infrastrukturom i sadržajima kojima pariraju i Splitu-dodaje Marijana Vukojević. S tom konstatacijom se slaže i Tomislav Balić, direktor TZ-e Dugopolja.
Po njemu je gospodarska zone temelj razvoja. Njenom izgradnjom generira se sve veći protok ljudi. Stoga je Dugopolje sa stopom od svega tri posto nezaposlenosti , jedna od najrangiranijih općina sa najnižom stopom nezaposlenih , pa mogli bi reći u cijeloj Hrvatskoj. Dakako da tako što prati i odgovarajuća infrastruktura.
Tome zahvaljujući paralelno se stvorila potreba za dodatne smještaje, danas uz postojeći hotel s tristo kreveta, u privatnom smještaju odnosno u pedesetak kuća za odmor, imaju na raspolaganju 360 dodatnih. Konstantno doseljavanje zahtjeva i stambeno zbrinjavanje, produkt toga je da se iz godine u godinu u Dugopolju grade dodatni stanovi kao jasan pokazatelj stremljenja pogodnostima koje pruža ta općina nadomak Splita.
-Kako bi ukorak pratili njen razvoj, Dugopolje ima sve potrebne sadržaje. Uz turističke kapacitete, i spomenuti stambeni razvoj, zdravstvo je podjednako zastupljeno. Imamo dobru medicinsku skrb, a uskoro će svoja vrata otvoriti i nova privatna poliklinika .
Ono što je meni osobno najvažnije to je taj turistički razvoj. Izgradnjom posjetiteljskog centra „Skrivena Dalmacija“ u gospodarskoj zoni Podi uz sportski centar „Hrvatski vitezovi“ kroz koji godišnje prođe desetak tisuća gostiju i školske djece iz cijele županije i šire, i u tom smo pogledu korak ispred drugih sredina. Radi se zapravo o multimedijalnom i edukativnom centru koji na moderan način interpretira prirodnu baštinu naše županije napose biljni i životinjski svijet našeg Mosora-ističe Tomislav Balić.
O tome više zna Katarina Dodaj inače edukatorica u centru izgrađenog novcima iz europskog projekta „Skriveni habitati“. Isti je otvoren početkom 2023 godine sa kojim danas upravlja javna ustanova „More i krš“. Najčešći posjetitelji su im oni domaći. Uglavnom djeca. S obzirom da najviše surađuju s dječjim vrtićima i osnovnim školama čiji su im polaznici najviše u fokusu rada. Već nekoliko godina putem „zelene linije“, kroz projekt splitsko-dalmatinske županije , a posredstvom agencije , podjednako dovode turiste iz Splita u periodu od početka travnja do konca listopada.
Sve su to bitni elementi urbane sredine, ističe Marijana Botić Rogošić inače voditeljica LAG- a Zagora, za koju je značajno sačuvati i dio onog tradicionalnog. Osim primarnog posla u smislu razvoja strategija prilagođene potrebama i specifičnostima određenog LAG područja, tajnica je i utemeljiteljica KUD-a Pleter. Zahvaljujući njenom angažmanu kao i svih članova udruge, za Dugopolje su kroz međunarodne folklorne susrete, čuli i Brazilci, Meksikanci, Indonežani , Mongoli…
Iza njih su brojne radionice, izdavačka djelatnost, suradnja sa mjesnom Narodnom knjižnicom i niz drugi aktivnosti. Ipak što se tiče urbanizacije i njihovog sela s obrisima grada, Marijana smatra da se srž onih navika i tradicije ne smije izgubiti. Tome podjednako pridonosi i kroz svoj rad u LAG-u kroz koji su uz pomoć općine sufinancirali i gradnju nove tržnice u mjestu. Gdje lokalni proizvođači prodaju svoje domaće proizvode…
-Mislim da je važno kazati da se veliki dio našeg rada odnosi na pomaganje ljudima pri nabavi radne mehanizacije. Traktora ili nekakvih priključaka. To znači da smo i dalje ostali vjerni polju i onome što nam ono daje. Stoga vjerujem da će ovo selo ostati selo i paralelno uzeti dio onog urbanog potrebnog za normalan život. Odnosno da ćemo morati prihvatiti i taj mentalitet jednako kao što će doseljenici prihvatiti naš životni ritam u skladu s prirodom.
Jedna stvar u čemu ćemo se svi složiti to je ideja općine o urbanim vrtova predviđenim u pojasu ispod visokonaponske mreže, gdje nema nikakve stambene gradnje. To bi bio svojevrstan spoj novoga s tradicionalnim načinom rada-tom je najavom Marijana Botić Rogošić zaključila ovu priču o dugopoljskoj renesansi. (Slobodna Dalmacija/Općina Dugopolje)
