Po stanovniku su lani najviše iz europskih fondova povukle općine Vratišinec, Vladislavci, Vrpolje, Kijevo, Đelekovec, Kostrena, Hrvatska Dubica, Karlobag, Hrašćina i Bebrina. Najveći udjel povučenog novca imale su Kostrena, Medulin, Vrpolje, Sveti Filip i Jakov, Bebrina, Vratišinec, Vladislavci, Brdovec, Nijemci i Bibinje. Najveći postotni rast povučenog novca na godišnjoj razini imali su Poličnik, Starigrad, Vratišinec, Garčin, Brinje, Draž, Sveti Filip i Jakov, Medulin, Sali i Vrsar. Pokazala je to naša analiza napravljena na temelju konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima županija za 2024 (PR-RAS)*.
U 2024. godini smanjen je iznos povučenog novca, općine su lani tako povukle 83,4 milijuna eura, a godinu prije 138,2 milijuna eura. U 183 općine su povećana povučena europska sredstva u 2024. u odnosu na godinu ranije.
Kako su prije neki dan priopćili u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, godina iza nas obilježila je zatvaranje prve pune financijske omotnice, iz koje se iskorišteno i ovjereno preko 12 milijardi eura. Pokrenut je i snažan ciklus ulaganja iz aktualne financijske omotnice, vrijedne 25 milijardi eura.
Kako se navodi, u fokusu su ulaganja u tradicionalne sektore – promet, zdravstvo, kultura, socijalna uključenost, zelena tranzicija i digitalizacija te inovacije i poduzetništvo. Najavljuje se i još snažniji odgovor na razvojne posebnosti pojedinih regija te će se dostupna EU sredstva usmjeriti u razvoj gradova i njihovih urbanih područja, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja te pravednu tranziciju.
Naime, jedna od najvažnijih EU javnih politika jest kohezijska politika, čija je osnovna svrha smanjenje velikih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između regija, kao i jačanje globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva. Nju čine Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+) te Fond za pravednu tranziciju (FPT).
Nakon projekta Slavonija, Baranja i Srijem, napravljeni su slični i za ostale dijelove zemlje, poput Sjever Hrvatske, Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovina…Velik dio sredstava lani je još iskorišten kroz Fond solidarnosti, a kapitalni županijski projekti, poput gradnji ili dogradnji škola i sportskih dvorana, krenuli su iz sredstava NPOO-a. Velik dio tih projekata realizira se i u općinama.
Kroz integrirani teritorijalni razvoj – ITU mehanizam na raspolaganju je 800 milijuna eura, a kada se uključi i program HBOR-a, plus participacija lokalnih sredina, to je milijarda eura za središta hrvatskih županija i sve skupa 192 jedinice lokalne samouprave u područjima gdje živi dvije trećine hrvatskih stanovnika.
Samo u ovoj godini planirano je više od 200 novih poziva ukupno vrijednih više od 4 milijarde eura. Osigurana su sredstva za regionalne programe, odnosno ulaganja u gradove, otoke, industrijsku tranziciju regija, brdsko-planinska i potpomognuta područja te pravednu tranziciju Istarske i Sisačko-moslavačke županije.
U aktualnoj financijskoj perspektivi iz Integriranog teritorijalnog programa rezervirala 150 milijuna eura isključivo za ulaganja koja pokrivaju specifične potrebe otoka, i to one koje su definirali sami otočani.
Po stanovniku je lani najviše europskih sredstava povukla Općina Vratišinec (717 eura), slijede Vladislavci i Vrpolje s povučenih 707 eura po stanovniku, Kijevo sa 687 eura, Đelekovec s 562 eura, Kostrena s 557 eura, Hrvatska Dubica s 551 eurom, Karlobag s 499 eura, Hrašćina s povučenih 438 eura po stanovniku i Bebrina s 468 eura. Stavi li se u odnos povučena sredstva pojedine općine u odnosu na ukupno povučena sredstva svih općina, predvodi Kostrena s udjelom od 2,94 posto, Medulin s 2,54 posto, Vrpolje s 2,39 posto, Sveti Filip i Jakov s 2,35 posto, Bebrina s 1,58 posto udjela, Vratišinec s 1,44 posto, Vladislavci s 1,32 posto, Brdovec i Nijemci s 1,10 posto i Bibinje s 1,04 posto udjela povučenih europskih sredstava.
U apsolutnom iznosu najveći rast povučenog novca iz europskih fondova u 2024. godini u odnosu na 2023., imali su: Kostrena (+2,2 milijuna eura), Medulin (+2 milijuna eura), Sveti Filip i Jakov (+1,88 milijuna eura), Vrpolje (+1,5 milijuna eura), Vratišinec (+1,2 milijuna eura), Vladislavci (+954,5 tisuća eura), Netretić (+816,3 tisuće eura), Dicmo (+796,2 tisuće eura), Bibinje (+793,1 tisuća eura) i Brckovljani (+786,6 tisuća eura). Najveći postotni rast na godišnjoj razini od preko milijun posto imao je Poličnik, Starigrad za preko 14 tisuća posto, Vratišinec za 4,4 tisuće posto, Garčin za 3,4 tisuće posto, Brinje za blizu 3 tisuće posto, Draž i Sveti Filip i Jakov za oko 2,5 tisuće posto te za nešto više od 2 tisuće posto Medulin, Sali i Vrsar. (L.K.)
*Korištena su konta za direktne pomoći (konto 6323 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te konta indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU)
