Općina Nerežišća donijela je Provedbeni program do 2025. godine u kojem se iznose podaci i planovi o demografiji, gospodarenju otpadom, obrazovanju, digitalizaciji poslovanja… U sljedeće četiri godine za 10 mjera i aktivnosti planirano je izdvojiti 31,7 milijuna kuna. U fazi pripreme su tri projekta, a njih 12 je spremno za provedbu.
Od projekata tri su u fazi projektiranja a 12 ih je spremno za provedbu. U fazi projektiranja su Izgradnja vodospreme Murvica vrijedna 200.000 te izrada projektne dokumentacije za izgradnju cjevovoda Murvica – Vela Farska vrijednosti 300.000 kuna te Projekt cjevovoda Murvica – Vela Farska u vrijednosti 300.000 kuna.
Spremni za provedbu su projekti – Uređenje trga „Stagnica“ u Donjem Humcu vrijednosti 100.000 kuna, Uređenje trga u centru Dračevice vrijedan 300.000 kuna, Sanacija i rekonstrukcija skalinade „Kopila“ vrijednosti 600.000 kuna, Izgradnja i uređenje javnih i hortikulturnih površina na području Općine Nerežišća u vrijednosti 700.000 kuna, Projekt vodoopskrbe izdvojenog građevinskog područja „Brizi“ (Donji Humac) i gospodarske zone „Dumanići“, Donji Humac vrijednosti 2 milijuna kuna, Uređenje terena i nabava mobilnog reciklažnog dvorišta vrijednosti 300.000, pa Priprema, projektiranje, rekonstrukcija i izgradnja objekata prometne infrastrukture (nerazvrstane ceste) u vrijednosti 1,3 milijuna kuna, pa 800.000 kuna vrijedan projekt Rekonstrukcija dijela oborinske odvodnje naselja Nerežišća –istočni krak, zatim nastavak izgradnje i opremanja parka „Borići“ u Nerežišćima, projekt vrijednosti 1,9 milijuna kuna, dogradnja istočnog nogostupa uz istočni rub L67172 u Donjem Humcu vrijednosti 450.000 kuna, Izgradnja procrpnice „Tunel Vidova Gora“ u vrijednosti od 500.000 kuna i Uređenje groblja u Nerežišća u iznosu od 600.000 kuna. Ukupni rok za ostvarenje provedbe svih mjera , odnosno aktivnosti je 2025.
Prioriteti djelovanja Općine u mandatnom razdoblju u potpunosti su usklađeni s ključnim ciljevima Nacionalne razvojne strategije. Od mjera i aktivnosti nabrojeno je njih deset. To su Poticanje razvoja poduzetništva i gospodarstva, Zaštita razvoj i promicanje turizma, kulturne baštine i kulturne manifestacije, Jačanje institucionalnog kapaciteta i redovno poslovanje lokalne samouprave, Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu i programe, Promicanje ulaganja u zabavnu, sportsku i rekreativnu infrastrukturu i programe, Poticanje ulaganja u predškolsku i obrazovnu infrastrukturu i programe, Promicanje demografskih mjera, Promicanje protupožarne i civilne zaštite, Promicanje izgradnje i ulaganja u javne prostore šire namjene te Upravljanje grobljima.
Po godinama, za poticanje razvoja poduzetništva i gospodarstva ove je godine predviđen iznos od 200.000 kuna, pa sljedeće tri po 50.000 kuna. Za zaštitu, razvoj i promicanje turizma, kulturne baštine i kulturne manifestacije ove je godine predviđen iznos od 420.000 kuna, sljedeće tri po 120.000 kuna. U sljedeće tri godine oko 2,5 milijuna kuna namijenjeno je za jačanje institucionalnog kapaciteta i redovno poslovanje lokalne samouprave, a za poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu i programe u sljedeće tri godine planiran je iznos 65.000 i posljednje 75.000 kuna. Za promicanje ulaganja u zabavnu, sportsku i rekreativnu infrastrukturu i programe u sljedeće tri godine planiran je iznos od 40.000, a posljednje 50.000 kuna. Za poticanje ulaganja u predškolsku i obrazovnu infrastrukturu i programe ove je godine planiran iznos od gotovo 2,4 milijuna, sljedeće dvije 1,8 i posljednju 2025. godinu 2,8 milijuna kuna. Za promicanje demografskih mjera ove je godine planiran iznos od 120.000 kuna, sljedeće dvije po 100.000 i 2025. 110.000 kuna. Za promicanje protupožarne I civilne zaštite ove je godine u planu izdvojiti 430.000 kuna, a sljedeće tri pod 320.000 kuna. Za promicanje ulaganja u javne prostore šire namjene, komunalne infrastrukture, zelene površine i druge objekte planiran je ove godine iznos od 5,2 milijuna, sljedeće tri nešto više od milijun kuna. Za upravljanje grobljima ove je godine planirano 200.000 kuna, a sljedeće tri pod 100.000 kuna. Ukupno je riječ o iznosu od 31,7 milijuna kuna.
Općina Nerežišća trenutno ima važeći Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine. Uslugu organiziranog sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada obavlja tvrtka MICHIELITOMIĆ d.o.o.. Kako na području Općine Nerežišća ne postoji odlagalište otpada, sakupljeni otpad se odvozi na službeno odlagalište „Košer“ na području Općine Pučišća.
Miješani komunalni otpad na području Općine se prikuplja putem 42 kontejnera kapaciteta 1.100 L. Biorazgradivi otpad se prikuplja zajedno s miješanim komunalnim otpadom. Za zbrinjavanje organskog otpada zainteresiranim su korisnicama dani na korištenje komposteri te su isti educirani o načinu korištenja, a obrađeni organski otpad koristi se za vlastite potrebe. S obzirom da je područje Općine ruralno područje gdje većina stanovnika raspolaže okućnicama i vrtovima te s obzirom da biootpad čini najveći udio u otpadu, Općina Nerežišća kontinuirano educira stanovnike o mogućnostima i načinu izgradnje i korištenja kompostišta u vlastitom kućanstvu.
Na području Općine nalazi se osam zelenih otoka putem kojih se sakupljaju papir, staklo i plastika.
Otpad se prikuplja specijaliziranim vozilima kapaciteta 15 – 18 m3, a glomazni otpad otvorenim kamionima podizači, kapaciteta 21 m3 i 7 m3
.
Na području naselja Nerežišća je postavljeno pet zelenih otoka za prikupljanje odvojenog otpada (papir, karton, staklena, metalna i plastična amabalaža), na području naselja Donji
Humac dva zelena otoka, a na području naselja Dračevica jedan zeleni otok.
Općina Nerežišća je potpisnik sporazuma o udruživanju u provedbi projekta „Zeleni Brač – edukacijom do održivog gospodarenja otpadom na Braču“ od 10.05.2018., a koji su potpisale sve JLS otoka Brača, temeljem otvorenog Poziva za dostavu projektnih prijedloga „Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom“ koji je raspisao FZOEU. Zaključno se može istaknuti da s obzirom na propisane aktivnosti i mjere u gospodarenju otpadom iz Plana gospodarenja otpadom Općine Nerežišća te još uvijek prisutnim nedostacima i problemima u sustavu gospodarenja otpadom na području općine, da je gospodarenje otpadom velikim dijelom usklađeno i uređeno s relevantnom regulativom, uz napomenu da predstoji usklađenje na terenu u pojedinim segmentima s novom regulativom, posebno u dijelu koji se odnosi na prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada s područja Općine te nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta. Definirani ciljevi u području gospodarenja otpadom ostvaruju se postupno, zavisno od provedbenih i financijskih mogućnosti Općine Nerežišća, navodi se u Programu.
Uspostavljeni sustav sakupljanja otpada zadovoljava potrebe stanovništva općine, što potvrđuju podaci o prikupljenom, obrađenom i odloženom otpadu. Međutim, tek će se realizacijom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom stvoriti nužni preduvjeti za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Uspostavom sustava prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstva pomoću posuda za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija otpada iz kućanstava unaprijedit će se mogućnost za adekvatno tretiranje otpada na području općine. Navedeni sustav omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka, tj. kućanstvima i pogodan je za primjenu prvenstveno u sredinama manje gustoće naseljenosti. Potrebno je stoga intenzivirati provedbu izobrazno informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, te osigurati svim korisnicima usluge odvojeno prikupljanje otpada, ali i mogućnost zbrinjavanja ostalih kategorija otpada iz kućanstva. Ovaj zahtjev biti će ispunjen nabavom mobilnog reciklažnog dvorišta na području općine Nerežišća.
Razvoj širokopojasnih usluga od iznimnog je značaja za gospodarski razvoj Općine Nerežišća. Najnovije širokopojasne potrebe (obrazovanje putem interneta, rad od kuće, televizija visoke
kakvoće, društveno umrežavanja i drugo) zahtijevaju odgovarajuće prijenosne kapacitete više od 20 Mbit-s koje je moguće ostvariti uz pomoć pristupne infrastrukture i bežičnih tehnologije nove generacije. Općina Nerežišća je omogućila prostorno-planske preduvjete koji ne ograničavaju daljnji razvoj širokopojasnih mreža. Uvođenje širokopojasnih usluga u različitim segmentima pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti. Na području Općine Nerežišća postoje mjesta bez mreža pokretnih komunikacija od dva Mbit-s do 30 Mbit-s, mjesta na kojima pojedini operateri mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu.
Općina Nerežišća kontinuirano ulaže u digitalizaciju poslovnih procesa te isti trend planira zadržati i u narednom period kroz uvođenje visoke tehnologije u poslovanju, posebice u upravljanju dokumentima, javnim uslugama i vođenju projekata.
Treća verzija Plana tranzicije prema čistoj energiji otoka Brača je donesena 2020. godine. Mjere koje se spominju bioplinska postrojenja, sunčane elektrane, elektromobilnost.
Na otoku Braču u općini Pučišća se planira proizvodnja manje količine električne energije u bioplinskom kogeneracijskom postrojenju u kojem bi se obrađivao biootpad prikupljen na otoku jer se on zasad ne odvaja, nego završava u miješanom komunalnom otpadu. Kada bi se na Braču napravilo bioplinsko postrojenje za bio otpad, smanjila bi se količina odvoza za 40%. Bračko odlagalište otpada u svom sastavu ima sortirnicu za miješani komunalni otpad i to je jedina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, također otok Brač jedini u županiji ima dva hektra zemljišta predviđenog općinskim i županijskim prostornim planom za gospodarenje otpadom.
Otok Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati godišnje. Unatoč velikom potencijalu i površini od 395,5 km2 Brač trenutno ne posjeduje niti jednu elektranu na sunčevu energiju. Ljetna sezona počinje početkom svibnja i traje do kraja listopada. U tom periodu Brač posjeti više od 250.000 turista. Kao posljedica toga, energetska potrošnja je gotovo dvostruko veća u odnosu na zimsku potrošnju. Također, u tom razdoblju ima najviše sunca, stoga izgradnja sunčane elektrane na otoku svakako smanjuje ovisnost uvoza energije s kopna. Prema prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, u svrhu korištenja sunčeve energije, na otoku Braču, određeno je područje za smještaj sunčane elektrane i ostalih oblika korištenja energije Sunca ukupne površine oko 327 ha, od čega oko 197 na području Općine Pučišća i oko 130 na području Općine Selca. 2021. godine u planu je izgradnja prve sunčane elektrane na otoku Braču, SE Gornji Humac. SE Gornji Humac imat će snagu 9,9 MW, a nalazit će se većim dijelom na području Općine Pučišća i manjim na području Općine Selca. Predviđena godišnja proizvodnja iznosi 18 GWh, što će zadovoljiti oko 20% trenutne godišnje potražnje otoka Brača za električnom energijom. Uzevši u obzir prostorno-planske odrednice, topografiju terena, privatne čestice, postojeći način uporabe dijela lokacije te dostupnu tehnologiju pretpostavlja se da je na predmetnoj lokaciji za sunčanu elektranu na otoku Braču moguća izgradnja dodatnih 10 – 20 MW sunčanih elektrana čija proizvodnja bi iznosila 18- 38 GWh, što bi predstavljalo preko 40% godišnje potrošnje električne energije otoka Brača.
Stanovnici otoka Brača gotovo i ne koriste električnu energiju u svrhu mobilnosti. Samo 6 vozila (4 mopeda i 2 hibridna automobila) koriste elektromotorni pogon u nekom dijelu svog rada, što je zabrinjavajuće s obzirom na to da već postoje 4 električne punionice na otoku Braču (prvenstveno za upotrebu turista). Jedan od najvećih problema električnih automobila jesu trajanje baterije i infrastruktura, odnosno nedovoljan broj punionica. Na otoku Braču, uz postojeće tri punionice, planira se izgradnja dvije punionice za električna vozila. Njih bi većim dijelom financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Lokacije na kojima bi bile punionice su sljedeće: Grad Supetar (u blizini trajektne luke i kod hotela Svpetrvs, parkiralište trgovačkog lanca Lidl), Nerežišća (u blizini tvornice Favorit), Gornji Humac, Pučišća (u blizini Osnovne škole Pučišća)
Najveći broj stanovnika nalazi se na području naselja Nerežišća (71,46%), a najmanji na području naselja Dračevica (10,32%). Tijekom razdoblja od 80 godina, od 1931.-2011., broj stanovnika Općine smanjio se za 54,63%. Spomenimo da prema privremenim podacima od lani, Općina ima porast stanovnika u odnosu na 10 godina ranije.
Kako piše u Programu, navedeno ukazuje da je osim emigracije nastupio i denatalitet koji potencira depopulaciju i onemogućava revitalizaciju domaćeg stanovništva. Prema podacima, vidljivo je da 59,05% stanovništva živi na području Općine od rođenja, dok se ostalih 40,95% naknadno tijekom života doselilo u Općinu. Od ukupnog broja doseljenih na području Općine 85,55% se doselilo s područja Republike Hrvatske, dok se 14,45% doselilo iz inozemstva. Među onima koji su se doselili iz inozemstva, najbrojniji su doseljenici iz Njemačke koji čine 29,41% doseljenika iz inozemstva.
Općina Nerežišća zajedno s Gradom Supetrom su osnivači Dječjeg vrtića Mrvica kojemu je sjedište u Supetru. U sastavu ustanove djeluju Dječji vrtić Supetar i Dječji vrtić Nerežišća.
Dječji vrtić Mrvica u pedagoškoj 2021./2022. ima ukupno 12 skupina koje ukupno broje 207 djece. Od 207 djece njih 27 su polaznici programa u DV Nerežišća.
Vidljivo je povećanje broja djece u odnosu na pedagošku godinu 2019./2020. u postotku od 7,69% (2020./2021.) te povećanje za 3,84% (2021./2022.).
Osnovna škola Nerežišća je područna škola Osnovne škole Supetar na Braču. U školi u Nerežišću nastava se odvija za učenike od I.-IV. razreda i to za naselja Nerežišća, Donji Humac
i Dračevica. Broji svega 36 učenika raspoređenih u 4 odjela. Osnovna škola Nerežišća u 2021./2022. ima ukupno 36 učenika što je u odnosu na 2020./2021. povećanje od 2,78%.
Na području otoka Brača djeluju DVD Supetar, DVD Bol, DVD Selca, DVD Milna i DVD Pučišća. Od DVD-a Supetar su se vatrogasna vozila sve do sada parkirala u garaže ispod tribina nogometnog igrališta što je bilo neprikladno za pravilno čuvanje vatrogasnih vozila i tehnike kojom vatrogasna postrojba dobrovoljnog društva raspolaže, a uz to riječ je bila o prostoru koji nije u vlasništvu grada i samo je bilo pitanje vremena kad će se iz njega trebati iseliti. 2021. godine izgradnja novog vatrogasnog doma u Supetru realizirana je u suradnji Grada Supetra i općina Nerežišća, Postira i Sutivan. Projekt je vrijedan nešto više od 21 milijun kuna. Važno je reći kako osim za Grad Supetar, vatrogasci DVD Supetar brinu i o sigurnosti općina Nerežišća, Postira i Sutivan (što je zemljopisno gotovo 50 % površine otoka), a usvajanjem zajedničkog Plana zaštite od požara DVD-Supetar postaje i njihova vatrogasna postrojba, pa će sve četiri jedinice lokalne samouprave zajedno nastaviti razvijati zaštitu od požara na svojem području baš kroz razvoj dobrovoljnog vatrogasnog društva Supetar.
Sport je sastavni dio života u Općini Nerežišća, zahvaljujući blagoj klimi, povoljnim vjetrovima i velikom broju sunčanih sati, pa time i manjom količinom oborina, tijekom godine.
Unutar općine osnovane su 5 sportskih udruga
U svrhu zdravstvene i socijalne skrbi na području Općine nalazila se ambulanta opće medicine kao područna ispostava, no ona kao takva više nije u funkciji. U humanitarne svrhe se koristi galerija u Nerežišćima.
Općina Nerežišća pripada VI. skupini jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti 102,384. Splitsko-dalmatinska županija pripada III. skupini prema indeksu razvijenosti koji iznosi 103,930.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na području Općine Nerežišća u 2020. godini bilo je 34 nezaposlenih osoba, od toga 38,24% muškaraca i 61,76% žena. U razdoblju od 2016. – 2020. godine broj nezaposlenih se smanjio za 17,65%. Na razini županije u 2020. je bilo 25.692 nezaposlenih osoba, od toga 44,37% muškaraca i 55,63% žena. Broj nezaposlenih u promatranom razdoblju je varirao, no ne izvan očekivanih okvira. Najveći broj nezaposlenih u Općini je zabilježen 2016., kada je bilo 40 nezaposlenih osoba.
Prema Registru poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore u Općini Nerežišća 2020. godine je ukupno registrirano 21 poduzeće što je udio u ukupnom broju poduzeća SDŽ od
0,14%. Vidljivo iz tablice koja slijedi broj poduzeća se iz godine u godinu smanjiva, dok se uočava trend povećanja zaposlenika u istim tim poduzećima. Na razini Županije, broj
poduzeća i zaposlenika u istim tim poduzećima raste.
Na području Općine postoje znatne površine planirane za izdvojenu gospodarsku namjenu. Poduzetničke zone koje su većim dijelom privedene svrsi su: Poslovna zona „Žedno“ u sklopu koje se nalazi i slobodna carinska zona „Nerežišća“ i Poslovna zona „Balun-Vrpovje“.
U Općini Nerežišća je ukupno registrirano 129 poljoprivrednih gospodarstva od čega je 126 OPG-ova, 2 obrta i jedno trgovačko društvo. Ipak udio PG-ova iz Nerežišća u ukupnim PG-ovima Županije iznosi 0,97% iz čega se može doći do zaključka da postoji dosta prostora za razvoj poljoprivrede na ovome području. Činjenica da ne postoji niti jedna registrirana zadruga ukazuje na čitav niz problema primarnog sektora i njegov mali značaj za socio-ekonomski status stanovništva.
Indeks turističke razvijenosti za 2020. godinu za Općinu Nerežišća iznosi 13,91 i pripada III. kategoriji. Indeks turističke razvijenosti pokazuje stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, a u izradi je model koji će prikazivati turističku razvijenost na razini turističkih zajednica područja te županija. Na području Općine je u 2020. godini zabilježen pad dolazaka i kao posljedicu toga i noćenja što je negativan utjecaj COVID-19 pandemije. Vidljivo je iz prethodnih godina da je Općina bilježila dobre turističke rezultate. Već su se u 2021. godini ovi podaci uvelike poboljšali, a procjenjuje se da će i narednih godina rasti. Što se tiče smještajnih kapaciteta u 2020. godini u Općini Nerežišća je ukupno bila registrirana 61 smještajna jedinica sa ukupno 234 kreveta. (L.K.)
