Vrhovine, Plitvička Jezera, Funtana, Medulin, Podstrana, Jelsa, Milna, Sveti Petar u Šumi… bile su lani općine u kojima je više stranaca doselilo nego iz njih iselilo u inozemstvo, a iste općine predvode i po ukupnom migracijskom saldu, odnosno razlici ukupno doseljenih u odnosu na iseljene u druge krajeve zemlje ili u inozemstvo. Pokazuje to naša analiza napravljena iz podataka DZS-a o migracijama u 2022. godini.
Kako se u računicu uzimaju i raseljene osobe iz Ukrajine, a kojih je najviše doseljenih od ukupnog broja doseljenih stranih državljana, teško je ustvrditi koliki je broj stranaca doselio zbog posla ili privremenog boravka. Podaci DZS-a pokazuju da je u u ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad te spomenutih raseljenih osoba iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Tome treba dodati i Hrvate povratnike iz inozemstva.
Iz analiza ranijih godina vidljivo je ipak bilo da su zanimljivije za život općine uz obalu, a da zbog posla više se doseljavaju u mjesta oko glavnoga grada, odnosno u sjeverozapadni dio zemlje.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 19,3% osoba doselilo se iz Ukrajine, a 14,6% osoba iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (31%).
Čak 67 posto iz inozemstva jesu doseljeni muškarci, pretežito spomenute osobe koje su dobile dozvolu za rad i boravak. No veći je i broj odseljenih muškaraca nego žena, 61,9 posto i to u dobi od 20 do 39 godina, odnosno 44,1 posto od svih odseljenih.
U 2022. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva su doselile 57 972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46 287 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 11 685. U 2022. iz inozemstva se doselilo 17,8% hrvatskih državljana i 82,2% stranaca, a odselilo se 70,7% hrvatskih državljana i 29,3% stranaca.
Najveći migracijski saldo u prošloj godini imala je Podstrana, s 399 više doseljenih nego odseljenih, Medulin s 282 više osoba doseljenih nego odseljenih, Viškovo 267, Plitvička Jezera 227, Klis 215, Stupnik 152, Rugvica 138, Jelsa 131, Matulji 111 i Marčana 98 više doseljenog stanovništva nego . U postocima ukupan migracijski saldo je najveći bio u Vrhovinama, 8,42 posto, zatim u Općini Sveti Petar u Šumi, 7,23 posto, Funtani 6,59 posto, Milni 6,23 posto, Plitvičkim Jezerima 6,22 posto, Sutivanu 5,77 posto, Općini Bale 5,56 posto, Općini Kijevo 5,51 posto, Općini Sali 5,15 posto i Općini Sućuraj 4,69 posto više doseljenih u odnosu na odseljene. Gleda li se samo migracijski saldo s inozemstvom, lani je najveća razlika doseljenih stranaca u odnosu na odseljeno stanovništvo izvan RH, bilo u Plitvičkim Jezerima, 248, u Medulinu 192, Podstrani 189, Jelsi 98, Donjem Kraljevcu 93, Stupniku i Kršanu 89, Općini Gornja Vrba 87, Nedelišću 74 i Lovranu 72 više doseljenih stranca nego iz Općine odseljenih u druge države. U postocima, najviše je doseljenih iz inozemstva u odnosu na iseljene izvan granice zemlje bilo u Vrhovinama, 9,80 posto, Plitvičkim Jezerima 6,80 posto, Funtani 6,26 posto, Svetom Petru u Šumi 5,42 posto, Gornjoj Vrbi 4,01 posto, Milni 3,87 posto, općinama Bale i Sućuraj 3,76 posto, Lupoglavu 3,23 posto i Kršanu 3,15 posto više doseljenih stranaca nego odseljenog stanovništva izvan RH.
Plitvička Jezera imala su ukupan migracijski saldo u visini od 227 osoba, odnosno 6,22 posto, što ju je svrstalo na 4., odnosno 5. mjesto među ostalim hrvatskim općinama. No, kada je u pitanju migracijski saldo s inozemstvom koji iznosi 248, vodeća je, a druga po ino migracijskom saldu izraženom u postocima, 6,80 posto.
‘Visoki postotak doseljenog stanovništva se odnosi nažalost uglavnom na migrantske krize i privremeno prijavljene ukrajinske izbjeglice. Nekoliko obitelji se doduše i trajno doselilo pa se nadamo da će se takav trend i nastaviti. Obzirom na poziciju same općine, i blizinu NP Plitvička jezera, svakako smatramo da je općina privlačna za obiteljski život, a to primjećujemo i po tome što se mlade obitelji sve više zadržavaju tu i počinju baviti vlastitim poslovima (privatni iznajmljivači najviše). Smatramo kako imamo još uvijek dosta prostora za napredak, ali i da sve ovo doprinosi tome, da se iz dana u dan razvijamo u destinaciju poželjnu i turistima ali i našim obiteljima.’ – odgovorili su nam iz Općine Plitvička Jezera. (L.K.)
