Borba za ravnopravnost spolova nije, nažalost, završena stvar. Pomaci su prisutni, međutim nejednakosti je i dalje previše u mnogim društvenim sferama, a da bi se ignorirala. Ohrabrujući je podatak da je Hrvatska, primjerice, na prvom mjestu unutar Europske unije po broju znanstvenih publikacija kojima su autorice žene, ali je na 26. po pitanju zastupljenosti žena na pozicijama donošenja odluka unutar istraživačkih organizacija. Možemo povući paralelu s načelničkim dužnostima budući da je kod nas ukupno 428 općina, a na načelničkom mjestu radi 41 žena što čini tek 9,28 posto zaposlenih na ovoj funkciji.
Danas točno 114. put obilježavamo Međunarodni dan žena, dan koji ne bi trebao biti samo prilika za protokolarno darivanje cvijeća i prigodno izražavanje zahvalnosti već važan podsjetnik na dugu povijest borbe za ravnopravnost. Zahvaljujući prije svega Clari Zetkin i Rosi Luxemburg, ali i brojnim drugim hrabrim ženama koje su diljem svijeta izlazile na ulice tražeći bolje radne uvjete, pravo glasa i jednakost u društvu, sada možemo reći, iako se ponekad čini da je tek deklarativno uistinu tako, kako baštinimo sve ono za što su se hrabre borkinje (iz)borile.
Izazovi, dakle, i dalje postoje – od jaza u plaćama do problema obiteljskog i seksualnog nasilja. Prema različitim istraživanjima, žene su i dalje u većem riziku od siromaštva, nesigurnih uvjeta rada i neplaćenih, nerijetko zamornih i repetitivnih, kućanskih poslova koji se još uvijek prema nepisanom pravilu smatraju „ženskom dužnošću“.
Kako bi obilježila 11. veljače, što je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, Glavna uprava za istraživanje i inovacije Europske komisije nedavno je objavila trogodišnje izvješće o stanju rodne ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama (She figures 2024). Podaci su pokazali kako su žene daleko nadmašile muškarce u sveučilišnom obrazovanju, ali su izrazito podzastupljene u zapošljavanju u STEM-u, sektorima poput IKT-a te na čelnim pozicijama. Kako pokazuje izvješće, upravo je Hrvatska napravila važne iskorake u području istraživanja i razvoja u EU te po ukupnim rezultatima zauzima drugo mjesto s indeksom rodne ravnopravnosti od 79,6 (od mogućih 100 bodova). Hrvatska je, što je naročito ohrabrujuće, među vodećim europskim državama po broju samozaposlenih žena, po napretku žena u karijeri na trećem je mjestu, po sudjelovanju u istraživanjima na četvrtom, a po zastupljenosti u svim istraživačkim sektorima na petom mjestu. Na koncu, po broju znanstvenih publikacija kojima su autorice žene Hrvatska je na prvom mjestu unutar Europske unije. Međutim, prema istom izvješću, Hrvatska je na 26. mjestu po pitanju zastupljenosti žena na pozicijama donošenja odluka.
Iako u Hrvatskoj žene sve češće zauzimaju ključne političke i društvene pozicije i dalje su nedovoljno zastupljene na visokim funkcijama. Posebno važnu ulogu u toj promjeni imaju žene na čelu gradova i općina, koje svojim radom ne samo da poboljšavaju život svojih sugrađana, već i osnažuju druge žene da se uključe u politiku i javni život.
Što se naših općina tiče, od njih ukupno 428 žene su na čelu 41, što je 9,28 posto. Mali, ali ipak napredak u odnosu na mandat prije kad je na čelo općina izabrano 37 žena. Na izborima 2013. na tu funkciju izabrano je tek 28 žena.
Upravo su lokalni izbori 2017. bili prvi u kojima su zaživjele obavezne kvote od 40 posto žena na izbornim listama pa je to dovelo i do povećanja broja kandidatkinja u odnosu na izbore 2013., s 28,2 posto na 41,6 posto.
Kako se navodi u izvješću Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova, broj vijećnica u županijskim skupštinama na izborima 2017. povećao se za 6% u usporedbi s izborima 2013. godine i u tom je mandatu iznosio 243 (26,8%). Na tim izborima niti jedna žena nije izabrana na položaj županice, dok se broj zamjenica župana povećao za 5%, te iznosio je 30,9%, odnosno zamjenica župana je ukupno 16. U odnosu na izbore 2013. godine, broj gradonačelnica se povećao s 11 na 13, dok je broj načelnica sa 28 na izborima 2013. porastao na 37. Broj vijećnica u gradskim vijećima porastao je za gotovo 7% u odnosu na izbore 2013. godine (s 21,4% na 27,1%). Još više je porastao broj općinskih vijećnica – za gotovo 11%, sa 15,5% na 26,1%.
Lokalni izbori 2021. donijeli su nastavak blagog trenda rasta udjela žena i na kandidacijskim listama te na izabranim pozicijama. Ključna je promjena i napredak da su na posljednjim izborima, za razliku od prethodnih, izabrane čak dvije županice – Martina Furdek Hajdin u Karlovačkoj i Antonija Jozić u Požeško-slavonskoj županiji. Kao što smo već naveli, na općinskoj razini izabrano je pet načelnica više nego na prethodnim izborima pa sad u Hrvatskoj imamo 41 načelnicu općina.
U prvom krugu izbora izabrane su 33 načelnice, a najbolji rezultat među ženama ali i jedan od najboljih uopće postigla je načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec koja je osvojila preko 84 posto glasova svojih sumještana. Nakon nje po popularnosti i snazi u svojoj općini rangirala se Lucija Matković iz Donjih Kukuruzara sa ostvarenih 75,06 posto, a treća Lara Samošćanec koja je u Općini Đelekovac osvojila 75,08 posto glasova. Na načelničku poziciju izabrane su, nadalje, Đurđica Slamek koja je drugi mandat u općini Sveta Marija u Međimurskoj županiji osvojila sa 74,05 posto podrške, Marica Jančić koja je u Općini Marija Gorica također drugi mandat osvojila sa 70 posto, te Marija Mačković u općini Jasenovac – 67,87 posto. U deset najuspješnijih načelnica prvoga kruga su još Irena Mikić Brezina iz Trnave – 67,53 posto, Ružica Karagić iz Hrvatske Dubice – 66,19 posto, te Klementina Karanović iz Majura – 65,76 posto glasova. Listu top deset najuspješnijih zaključuje Marijana Junušić koja je drugi mandat u Ernestinovu osigurala sa osvojenih 65,58 posto glasova, 13 posto više nego je osvojila prije četiri godine kad je prvi put izabrana.
Ženski postav na načelničkoj sceni u ovom mandatu, uz njih, čine još Jasna Miklec Horvat (Zrinski Topolovac), Ankica Zmaić (Vrpolje), Maja Vrnoga (Zažablje), Katarina Gugić (Vela Luka), Roberta Medica (Lanišće), Glorija Paliska (Raša), Anica Domladovac (Draganić), Marina Kalić (Cetingrad), Božica Trnski (Hlebine), Ljubica Jembrih (Lobor), Ksenija Krivec Jurak (Zagorska Sela), Dijana Novak (Orehovica), Danijela Mlinarević (Jagodnjak), Jasna Matković (Punitovci), Mirela Ahmetović (Omišalj), Ivana Cvitan Polić (Čavle), Željka Šarčević Grgić (Klana), Katarina Marčić (Bol), Sanja Kočet (Donja Voća), Tanja Cirba (Lovas), Sanja Borovec (Jakovlje), Brankica Benc (Jakovlje), Ljubica Ambrušec (Gradec), Gordana Jureković (Krapinske Toplice), Anita Krok (Konjščina), Blanka Stipčić Berić (Kraljevac), Sanja Udović (VIškovo), Petra Radić (Podgora), Vesna Mikulec (Zlatar Bistrica), Verica Vitković (Trnovac Bartolovečki) i Anita Jančić Lešić (Lastovo).
Sanja Kočet, Donja Voća: Dan žena je dan kad slavimo pravo na odabir da budemo što želimo, a ne ono što nam odredi obitelj, vjera ili politika
Na čelo Općine Donja Voća diplomirana ekonomistica Sanja Kočet izabrana je 2021. godine, a u krug njezinih najbližih suradnika najvećim je dijelom sačinjen od žena.
„Moramo biti svjesni kako su upravo žene nosivi stup svakog funkcionalnog društva, počevši od obiteljskog doma do aktivnog sudjelovanja u gospodarstvu, politici i kulturi, žene svojim radom grade i jačaju zajednicu pa tako niti naša mala zajednica ne bi bila ista bez žena. Danas su žene u općini Donja Voća majke, sestre, kćeri, prijateljice i k tome svemu i poduzetnice, liderice i pokretačice cijelog društva na bolje“ – kaže nam načelnica Kočet te ističe kako u Općini, kroz svakodnevni rad u JUO, zdravstvo, školstvo, kulturu i civilno društvo djeluju žene koje kroz rad na brojnim EU projektima i uključivanjem u društveni i politički život, svojim sumještanima stvaraju prilike za rad, rast i razvoj.
„Svaki dan se divim tim ženama, njihovoj upornosti, sposobnosti i prije svega ustrajnosti. Izrazito sam ponosna na aktivne i jake žene u svojoj sredini. Od mojih cura u JUO koje uz korak sa mnom rade na pripremi i realizaciji brojnih projekata te pronalaze svakodnevno rješenja problema sumještana, tu su i žene koje kroz projekt Zaželi svakodnevno brinu o 40-tak domaćinstva, do aktivnih cura (aktivnih operativnih članica) u vatrogastvu koje svojim projektima poput provedbe projekta „Seksizam naš vatrogasni“ podižu glasno i jasno svijest o rasprostranjenosti seksizma u vatrogastvu. Sve one su inspiracija svima nama!“ – daje konkretne primjere Sanja Kočet.
Oduvijek je, kaže, politiku smatrala muškim poslom, no i tu su vidljivi određeni mali pomaci.
„Žene imaju sasvim drugačije poglede na izazove i rješenja za stvari te je ženska perspektiva veliko osvježenje u političkom životu. Smatram kako žene trebaju iskoristiti svoje prednosti i snagu, a prije svega to je pojačana empatija. Dan žena je dan kad slavimo pravo na odabir da budemo što želimo, a ne ono što nam odredi obitelj, vjera ili politika. Neka to bude dan kada se istakne važnost zajedništva, podrške i solidarnosti među ženama, ali i među svima nama. Samo zajedno možemo ostvariti pozitivne promjene i stvoriti bolju budućnost za sve nas“- poručuju načelnica Kočet te navodi svoju baku koja joj je zbog njihovog prijateljstva, hrabrosti, znanja i velike životne mudrosti najveći ponos i uzor.
Brankica Benc, Rakovec: U našoj općini žene su na mnogim važnim pozicijama – od općinske i školske uprave do trgovina i ugostiteljskih objekata
Osim što je načelnica Općine Rakovec, Brankica Benc je i vijećnica u Županijskog skupštini Zagrebačke županije te ujedno i predsjednica njezina Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Kako kaže, cilj Povjerenstva je ostvarenje pune ravnopravnosti spolova, promicanje ljudskih prava i jednakih mogućnosti za sve, bez obzira na dob, spol, nacionalnu pripadnost, socijalni status te se zalaže za vrijednosti Opće deklaracije o ljudskim pravima prema kojima se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava. Zadaća povjerenstva je i provedba nacionalnih dokumenata za promicanje ravnopravnosti spolova i zaštite od svih oblika nasilja na području Zagrebačke županije.
Načelnica Benc kao najznačajniji projekt tijekom aktualnog mandata te ujedno i najveći projekt u povijest Općine Rakovec navodi gradnju dječjeg vrtića. Pored toga, kao također važne projekte navodi i obnovu zgrada Područne škole i Općine, zatim uređenje prostorija lokalnog nogometnog kluba, gradnju dječjih igrališta po općinskim selima te daljnju gradnju nogostupa u Rakovcu. Nadalje, spominje i uređenje društvenih domova, asfaltiranje cesta te uređenje poljskih putova, gradnju Raspela u Golom Vrhu i poklonca u Mlaki. U Općini Rakovec tijekom aktualnog mandata proširena je i vodovodna mreža za daljnjih 11 kilometara, nabavljeno novo vatrogasno vozilo te izgrađen prvi poslovni objekt u poduzetničkoj zoni Mlaka. Za sve te projekte, kaže načelnica, korištena su sredstva EU fondova, sredstva Zagrebačke županije, državna sredstva i sredstva same Općine.
„Gradnja dječjeg vrtića promijeniti će općinu Rakovec i stvoriti novu uslugu za njene stanovnike. Naravno vrtić pozitivno utječe na sve sfere života, tako i na položaj žena, stvarajući nove mogućnosti organizacije života i zapošljavanja. Na početku mojeg prvog mandata 2013. godine Općina Rakovec bila je u II skupini indeksa razvijenosti, a od prošle godine u IV je skupini indeksa razvijenosti. Ujedno načelnica sam s najvećim postotkom glasova u Republici Hrvatskoj gledajući i ostale kolege njih 40 koji su također bili 2021. godine na izborima bez protukandidata“ – pojašnjava okolnosti u Općini Rakovec načelnica Benc te kaže kako žene u tamošnjem okruženju imaju i te kako važnu ulogu.
„Uz ženu načelnicu, pročelnica i referentica su žene, žena je i direktorica općinskog komunalnog poduzeća, voditeljica područne škole je žena, stomatologinja je žena, poštarica je žena. U Rakovcu uspješno žene vode dvije trgovine. Vlasnica i voditeljica ugostiteljskog objekta također je žena“ – rekla nam je Brankica Benc.
(V.H.)
