Pozitivan migracijski saldo (razliku doseljenih i odseljenih stanovnika) imalo je lani 160 općina, a najbolji je bio u općinama Podstrana, Lobor, Viškovo, Medulin, Klis, Kanfanar, Fažana, Stupnik, Jelsa i Vir. U odnosu na broj stanovnika najbolji je bio u Kanfanaru i Civljanima. Najbolji migracijski saldo s inozemstvom (odnos broja doseljenih izvan granice i odseljenih u druge zemlje) lani je bio u Kanfanaru, Jelsi, Tar-Vabrigi, Krnjaku, Medulinu, Konavlima…, a u odnosu na broj stanovnika u Civljanima i Kanfanaru. Pokazala je to naša analiza, napravljena iz podataka Državnog zavoda za statistiku.
Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u 2021. iz inozemstva se doselilo 29,6% hrvatskih državljana i 70,4% stranaca, a odselilo se 64,2% hrvatskih državljana i 35,8% stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja doseljenih osoba, 22,4% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32,3%). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%).
U 2021. mjesto stanovanja unutar RH promijenile su 71 864 osobe.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2021., najviše osoba (40,5%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,5% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2021. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji (Podstrana, Jelsa, Klis, Sutivan, Milna, Sućuraj…u SDŽ te Viškovo i Lovran u PGŽ).
Među vodećih deset općina gotovo su sve uz obalu, izuzetak su Lobor u Krapinsko-zagorskoj županiji, Stupnik u Zagrebačkoj županiji te Krnjak u Karlovačkoj županiji.
Podsjetimo da upravo Splitsko-dalmatinska i Karlovačka županija imaju mjeru stambenog zbrinjavanja mladih u ruralnim područjima.
Ukupno je 160 općina imalo pozitivan ukupan migracijski saldo, a 7 nula (isti broj je bio doseljenih i odseljenih). Inozemni migracijski saldo bio je pak pozitivan u 136 općine, a kod 18 bio je nula.
Najbolji migracijski saldo (razliku doseljenih i odseljenih stanovnika) imala je lani Podstrana (196), u Loboru je migracijski saldo bio 133, Viškovu 106, Medulinu 105, Klisu 101, Kanfanaru 98, Fažani 97, Stupniku i Jelsi 94 te Viru 80. Promatra li se migracijski saldo u odnosu na broj stanovnika, tada najbolje stoji Kanfanar s udjelom migracijskog salda od 6,54 posto u odnosu na broj stanovnika, u Civljanima je lani bio 5,26 posto, Loboru 4,94 posto, Oprtalju 4,56 posto, Sutivanu 3,84 posto, Tar-Vabrigi 3,44 posto, Milni 3,27 posto, Sućuraju 3,26 posto, Krpnjaku 3,09 posto i Fažani 2,79 posto.
Najbolji migracijski saldo s inozemstvom (odnos broja doseljenih izvan granice i odseljenih u druge zemlje) lani je bio u Kanfanaru (77), a slijedi Jelsa s migracijskim sladom od 71, Tar-Vabriga 49, Krnjak 41, Medulin 39, Konavle 38, Fažana 36, Stupnik i Lovran 32 te Kršan 31. U odnosu na broj stanovnika, najbolje stoji Općina Civljani, gdje je migracijski saldo s inozemstvom bio 5,26 posto stanovništva Općine, u Kanfanaru je iznosio 5,14 posto, Krnjaku 3,01 posto, Sućuraju 2,33 posto, Tar-Vabrigi 2,28 posto, Jelsi 2,02 posto, Janjini 1,85 posto, Funtani 1,64 posto, Kolanu 1,60 posto i Milni 1,58 posto.
S udjelom od 3,44 posto u odnosu na broj stanovnika, Općina Tar-Vabriga je u vodećih deset po visini ukupnog migracijskog salda, isto kao i po visini inozemnog migracijskog salda koji iznosi 2,28 posto. Migracijski saldo s inozemstvom bio je 49, koliko je više osoba doselilo izvan granica, nego iz Općine otišlo u inozemstvo.
Podsjetimo se da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku i posljednjeg popisa stanovništva Općina Tar-Vabriga jedna od rijetkih u kojoj je broj stanovnika veći u odnosu na 10 godina prije. Tako je lani imala 2.148 stanovnika, a 2011. godine 1.990, odnosno, povećan je broj stanovnika za 248. Lanjski podaci pokazuju da je u odnosu na 2020. godinu i migracijski saldo bio pozitivan, pa je tako doseljeno 152 stanovnika, najviše iz inozemstva, a odselilo se je 78 osoba. I prirodni prirast je pozitivan, tj. više je rođenih nego umrlih. Lani je rođeno 25 beba.
Kako se može iščitati iz ovogodišnjeg proračuna, Općina puno ulaže u kvalitetu života.
Primjerice, za novorođene bebe daje se 2.000 kuna vrijedan poklon paket. Za redovnu djelatnost predškolskih ustanova planirano je ove godine izdvojiti gotovo milijun kuna iz proračuna Općine, za program financiranja Osnovne škole Tar-Vabriga iznad standarda – produženi boravak planirano je 503.000 kuna, raspisan je natječaj za stipendije učenicima i studentima u ovoj školskoj i akademskoj godini, a ove je godine planiran iznos od 285.000 kuna, raspisan je i natječaj za sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolaca za što je predviđen iznos od 200.000 kuna, za dogradnju područne škole 20.000 kuna i za izgradnju škole u Taru 270.000 kuna.
Izdvaja se i za razne programe socijalne skrbi, zatim sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede i ribarstva u iznosu od 182.000 kuna, za isplatu subvencija trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima planirano je 20.000 kuna (subvencioniranje kamata za poduzetničke kredite) i za gospodarsku zonu Tar planirano je 640.000 kuna (rashodi za usluge i građevinski objekti).
Konavle su imale inozemni migracijski saldo 38, za koliko je osoba više došlo iz inozemstva u Općinu, nego iz nje otišlo preko granice.
Od nekih mjera koje Općina provodi, spomenimo socijalnu, gdje Općina odobrava pomoć roditeljima najpotrebitijih učenika, pa se tako za učenike od 1. do 4. razreda dodjeljuje 200, za učenike od 5. do 8. razreda iznos je 250 kuna, a za učenike srednjih škola 350 kuna.
Pravo na novčanu pomoć temeljem demografskih mjera ostvaruju roditelji koji imaju četvero i više malodobne i uzdržavane djece ( do 26. godine starosti ) u obitelji, koja se redovito školuju i to za učenike osnovnih škola 250 kuna, a za učenike srednjih škola u iznosu od 550 kuna.
Za učenike Područne škole Čilipi pri Osnovnoj školi Cavtat te za učenike Osnovne škole Gruda osiguran je produženi boravak.
Očekuje se i osiguravanje sredstava za novu zgradu Osnovne škole Cavtat.
Za prvo i drugo rođeno dijete Općina daje naknadu od 3.000 kuna, a za treće 5.000.
Stipendije se dodjeljuju putem natječaja i to u 2 kategorije: Uspješni i daroviti i iz obitelji lošijeg imovnog stanja. Stipendije za uspješne i darovite iznosi 1000 kuna za studente koji studiraju izvan Dubrovnika, a studentima koji studiraju u Dubrovniku stipendija iznosi 750 kn. Studentima iz obitelji slabijeg imovnog stanja ( mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi 1700 kn ) a studiraju izvan Dubrovnika iznos stipendije je 700 kn, a koji studiraju u Dubrovniku iznos stipendije je 450 kn.
Općina sufinancira rad jednog tima hitne medicinske pomoći; pedijatrijske, fizijatrijske i kardiološke ambulante, te usluge labaratorijskih nalaza – sve locirano na području Općine kako bi stanovnici Općine imali bolju medicinsku skrb i za ove usluge ne moraju putovati u Dubrovnik. (L.K.)
