U 2020. godini 27 općina je imalo pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih, a u 191 općini je povećan broj rođenih beba. Stopa nataliteta je u 141 općini veća ili jednaka s prosjekom RH, a kod vodećih tri je trostruko, odnosno dvostruko veća od prosjeka u zemlji. 

U 2020. u padu je broj rođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8%, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35 987 djece, od toga 35 845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Podsjetimo se, u 2019. godini rođeno je 36 135 djece.  Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 229 osoba ili 10,1% više nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2020. bila je 14,1.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21 178 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,9.

Iako je RH u 2020. godini imala negativan prirodni prirast, 27 općina bilježi pozitivan prirodni prirast, odnosno više je djece rođeno nego je osoba umrlo. Desetak ih ima tek jednog ili dvoje rođenih više od umrlih, a samo 10 ih ima dvoznamenkastu cifru. Najbolja je situacija u Podstrani, u Splitsko-dalmatinskoj županiji – imaju čak 44 više rođenih nego umrlih. Na drugom mjestu je Općina Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj je rođeno 37 beba više nego što je umrlih, a treće mjesto dijele Župa Dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Nedelišće iz Međimurske županije u kojima su rođene 32 bebe više nego što je umrlih. Dvoznamenkasti plus imaju još općine Pribislavec, Omišalj, Konavle, Bibinje, Dugi Rat, Mala Subotica i Orehovica.

Gleda li se pak trend, koja je općina najviše popravila sliku odnosa umrlih i rođenih, tj. gdje je najviše povećan broj rođenih u odnosu na umrle, predvode općine Martinska Ves, Brodski Stupnik i Privlaka, gdje je u odnosnu na godinu prije 24 osoba više rođeno nego umrlo, u Općini Dubrava 21, Brod Moravice i Sukošanu 20, Laboru te Svetom Filipu i Jakovu 19, dok je u Josipdolu, Pitomači i Donjoj Dubravi smanjena stopa prirodnog prirasta za 18, koliko je više bilo rođenih nego umrlih na godišnjoj razini. Ipak, svih deset županija gdje se trend popravio, imaju negativan prirodni prirast.

Najviše rođenih beba na tisuću stanovnika bilježi  splitsko-dalmatinska općina – Zadvarje u kojemu je rođeno 8 beba, no s obzirom da imaju samo 289 stanovnika to je stopa nataliteta od zavidnih 27,7,  trostruko veća od RH prosjeka. U svih vodećih deset županija stope nataliteta su veće od prosjeka u zemlji, a nakon Zadvarja slijedi Općina Pribislavec, sa stopom od 21,7, pa Orehovica 17,9, Lanišće 15,2, Omišalj 14,4, Nerežišća 13,9, pa 13,5 u Konavlama i Zrinskom Topolovcu, 13,2 u Lumbardi te stopa nataliteta od 13 posto u općinama Podstrana i Stankovci.
Gledajući u apsolutnim brojkama, najviše je beba lani rođeno u općinama Nedelišće (Međimurska županija) i Viškovo (Primorsko-goranska županija), 154 i 153, a na trećem je mjestu Podstrana sa 119 rođenih beba. Slijede Konavle sa 116 rođenih beba, Župa dubrovačka 98, Brdovec 90, Pitomača 86, Čepin 81, Dugi Rat 74 i Matulji 73 rođenih beba.

U odnosu na godinu prije, najveći rast rođenih, od 700 posto imala je primorsko-goranska općina Mrkopalj, lani je rođeno 8 beba, a preklani svega jedna. S jedne na pet beba, odnosno za 400 posto povećan je trend rođenih u Općini Lanišće, a slijede općine s rastom iznad 100 posto povećanja rođenih – Klana, Šodolovci, Zadvarje, Trpanj, Dubravica, Bedenica, Kamanje i Brodski Stupnik. (L.K.)