Medulin, Podstrana, Plitvička jezera, Viškovo, Župa dubrovačka, Ližnjan, Gornja Vrba, Sali, Konavle i Privlaka Zadarska imale su lani najveći ukupan migracijski saldo, a pri čemu na poredak najviše utječu migracije s inozemstvom. Samo su Vir i Rakovica umjesto općina Ližnanja i Sali u prvih deset gleda li se inozemni migracijski saldo u apsolutnom iznosu. Pokazala je to naša analiza o migracijama u općinama, napravljena na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.
U 2023. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 69 396 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39 218 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30 178. Nakon Zagreba i okolice, najviše na područjima jadranskih regija, ali odakle je istodobno i najviše stanovnika iselilo.
Ukupno doseljenih na područja općina bilo je 40.777, a odseljenih 33.707. Iz inozemstva je došlo 17.677 osoba, a odselilo u inozemstvo 10.771.
Ukupno, na razini RH, u 2023. iz inozemstva se doselilo 15,6% hrvatskih državljana i 84,4% stranaca, a odselilo se 64,8% hrvatskih državljana i 35,2% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 18,8% doselilo ih se iz Ukrajine, a 12,2% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (28,3%).
Što se tiče unutarnjih migracija, u 2023. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73 186 osoba. Između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,3% osoba.
Ukupan migracijski saldo (doseljeni iz inozemstva i unutar RH u odnosu na odseljene), najveći je bio u Medulinu gdje je bilo 606 više doseljenih u Općinu, nego odseljeno, slijedi Podstrana s 393 više doseljenih, Plitvička Jezera s 256, Viškovo s 234, Župa Dubrovačka s 216, Ližnjan sa 194, Gornja Vrba sa 179 više doseljenih nego odseljenih, Sali i Konavle sa 169 te Privlaka Zadarska sa 155. U top deset devet je jadranskih županija i jedna (Gornja Vrba) iz Brodsko-posavske županije. U relativnom pokazatelju, najveći migracijski saldo imale su Vrhovine, u kojima je 16,1 posto više doseljenih nego odseljenih, u Funtani za 13,6 posto, Kanfanaru i Salima za gotovo 10 posto, Medulinu nešto više od 9 posto, Gornjoj Vrbi za nešto više od 8 posto, Privlaki Zadarskoj za nešto više od 7 posto, Sutivanu i Plitvičkim Jezerima za 7 posto te Općini Kaštelar-Labinci za 6 posto ukupno više doseljenih nego odseljenih.
Na migracijski saldo najviše utječu migracije s inozemstvom.
Pa je stoga poredak sličan. U apsolutnom iznosu najviše je doseljenih iz inozemstva u odnosu na odseljene izvan granice bilo u Medulinu, za 505, Podstrani za 271, Plitvičkim Jezerima za 259, Župi dubrovačkoj za 198, Viškovu za 186, Privlaki Zadarskoj za 167, Konavlima za 157, Viru za 155, Rakovici za 150 i Gornjoj Vrbi za 147. U postocima, najveća razlika doseljenih iz inozemstva u odnosu na odseljene, bila je u Vrhovinama, za gotovo 16 posto, u Funtani za preko 13 posto, Salima za 8 posto, Privlaki Zadarskoj i Medulinu za blizu 8 posto, Plitvičkim Jezerima za 7 posto, Gornjoj Vrbi i Rakovici za blizu 7 posto te Vrsaru i Kanfanaru za nešto više od 6 posto.
Jedino u općinama Vir, Rakovica i Vrsar odskače inozemni migracijski saldo, odnosno više je bilo inozemnih migracija nego onih uključe li se i unutarnje. (L.K.)
