Institut za javne financije predstavio je rezultate sedmog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti jedinica lokalne samouprave koji pokazuju daljnji napredak i trend rasta transparentnosti. Lani su općine imale ocjenu 4, ove godine 4,4. Ipak, još uvijek 16%, tj. 68 općina ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave, a čak 31% općina ne objavljuje dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Najveći napredak imala je Općina  Galovac koja je skočila s nula na pet. Peticu je dobilo ukupno 267 općina.

Nakon prošlogodišnje zajedničke prosječne ocjene 4,1 (godinu ranije ocjena je bila 3,9), gradovi, općine i županije ove su godine dobili prosječnu ocjenu 4,5 od mogućih 5. Općine stoje najslabije i njihova je prosječna ocjena 4,4, što je ipak napredak u odnosu na lanjsku ocjenu 4 ili onu iz 2019. 3,8.

Pomaci su primjetni kod svih vrsta lokalnih jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane – 2015. ga je objavilo samo 1% općina, a 2021. čak 80%.

No, unatoč kontinuiranim poboljšanjima, u ovom posljednjem ciklusu tri općine nisu objavile niti jedan, a pet općina objavilo je samo po jedan proračunski dokument. Još uvijek 16% općina ne objavljuje tri dokumenta koja su po zakonu obvezni objavljivati (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna). Osim toga, 31% općina ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta (prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane).

U usporedbi s prethodnim ciklusom, Općina Višnjan je primjerice objavili  tri dokumenta manje, ali je zato Općina  Galovac skočila je s nula na pet, a još osam općina objavilo je četiri dokumenta više – Bogdanovci, Donja Voća, Gorjani, Kolan, Lanišće, Lovreć, Sveti Filip i Jakov, te Vrbje.

‘Cilj je istraživanja utvrditi količinu ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Ta razina proračunske transparentnosti može se smatrati tek prvim korakom prema potpunijoj transparentnosti, odnosno temeljnim preduvjetom za edukaciju građana o lokalnim proračunima’, navodi se u  osvrtu na rezultate istraživanja kojeg su provele Mihaela Bronić, Marija Opačak, Katarina Ott, Miroslav Petrušić i Branko Stanić.

Prosječno su najmanje proračunskih dokumenata objavile općine u Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji (3,8 od 5). Sve općine Požeško-slavonske županije objavile su svih pet ključnih proračunskih dokumenata.

Institut za javne financije, od 2015. godine analizira proračunsku transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina koju, pak, ocjenjuju temeljem broja proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama. Otkako se krenulo s ovim istraživanja, u sedam ciklusa, prosječna proračunska transparentnost porasla je sa 1,8 na 4,5. (L.K.)

OCJENA TRANSPARENTNOSTI OPĆINA