Za zaštitu okoliša po stanovniku i prema udjelu iz proračuna izdvojila je najviše iz proračuna u 2022. godini Općina Polača, a slijede općine Vir, Bale, Vrhovine, Fažana, Vrbnik, Kostrena, Pitomača, Lastova, Semeljci…. Najveći rast izdvojenih sredstava u odnosu na godinu prije, u apsolutnom i relativnom iznosu, imala je Pitomača, a slijede Kostrena, Marina, Veliko Trgovišće, Maruševec, Polača, Smokvica, Vođinci, Viljevo, Tar-Vabriga… Pokazuje to izračun napravljen na temelju podataka konsolidiranih proračuna za 2022. godinu, posljednju za koju su dostupni podaci o izvršenju proračuna.
Do prije nekoliko godina zaštita prirode i okoliša bila je usputna tema, štoviše gledalo se da je to i ograničavajući faktor razvoja. Danas je to glavni cilj u svim planovima razvoja.
Povećanje recikliranja otpada, smanjene plastike, pročišćavanje vode, energetske obnove… teme su koje se posljednjih godina jače spominju kada se govori o zaštiti okoliša, s obzirom na veličinu štete koju otpad proizvodi. Mnogi EU projekti usmjereni su upravo na područje zaštite okoliša.
Europska agencija za okoliš (EEA) izradila je nekoliko procjena koje vrlo jasno pokazuju da su okoliš i dobrobit ljudi povezani. Unatoč tome što je proteklih desetljeća ostvaren napredak, onečišćenje i drugi rizici za okoliš i dalje štete zdravlju ljudi u Europi. Kako se navodi u izvješću EEA, kada je riječ o zgradama, energetskom obnovom i drugim mjerama za uštedu energije smanjila bi se potreba za grijanjem. Onečišćenje bi se moglo smanjiti i prelaskom na moderna rješenja za grijanje, kao što su dizalice topline, solarni termalni kolektori i sustavi centraliziranoga grijanja koji se temelje na obnovljivim izvorima energije. Oko polovina konačne potrošnje energije unutar EU odlazi na grijanje, što ga čini ključnim područjem za poboljšanje u smislu energetske sigurnosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova.
EEA je inače uspostavila indeks kvalitete zraka u Europi, koji prikazuje najnovija mjerenja iz postaja za praćenje kvalitete zraka u cijeloj Europi, odnosno kvalitete zraka u gotovo 400 gradova Europe.
Cilj je europskog zelenog plana poboljšati kvalitetu zraka u Europi i standarde kvalitete zraka unutar EU bolje uskladiti s najnovijim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Zelene planove izradile su i neke naše županije.
Kada se govori o zaštiti okoliša, važna je i voda. Sve su intenzivnije suše i poplave. Poplave su bile najskuplji ekstremni događaj povezan s klimom te su u protekla četiri desetljeća prouzročile štetu veću od 233 milijardi eura. Kako navodi EEA, nestašica vode bit će još ozbiljnija i utjecat će na sve sektore, posebno u južnoj Europi. Približno 65 % vode za piće u EU dolazi iz podzemnih voda. Kemijsko onečišćenje otkriveno je u približno četvrtini podzemnih voda EU, dok se kod gotovo 10 % podzemnih voda bilježe neodržive razine zahvaćanja. Nadalje, prekomjerne razine jednog ili više pesticida otkrivene su na između 4 % i 11 % mjesta za praćenje podzemnih voda.
Drugi razlozi za zabrinutost u pogledu zdravlja odnose se na onečišćenja plastikom, mikroplastiku iz tekstila i kemijske onečišćujuće tvari, kao što su PFAS_ovi, koji se u cijeloj Europi nalaze u tlu i vodi.
Obilježavanje ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje koji danas obilježavamo, bio je namijenjen borbi protiv plastike koja u velikoj mjeri utječe na opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta. Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona).
Podaci iz tablice pokazuju da je 28 općina izdvojila više od 1.000 kuna po stanovniku, 12 ih je izdvojila više od 20 posto iz proračuna za zaštitu okoliša, a 47 između 10 i 20 posto.
Podaci konsolidiranih proračuna za 2022. godinu pokazuju da je najviše za zaštitu okoliša po stanovniku izdvojila Općina Polača, preko 5 tisuća kuna, više od 3 tisuće kuna izdvojile su općine Vir i Bale, između 2 i 3 tisuće Vrhovine, Fažana, Vrbnik, Kostrena, Lastovo i Medulin, a nešto manje od 2 tisuće Pitomača. Polača je izdvojila i najviše gleda li se udjel u proračunu, 46,23 posto, a u top deset slijede ju općine koje su izdvojile između 20 i 30 posto, počevši od Fažane, Vira, Pitomače, Lastova, pa općina Semeljci, Bale, Slivno, Sveta Nedelja i Tordinci. Najveći rast izdvojenih sredstava u odnosu na godinu prije, u apsolutnom i relativnom iznosu, imala je Pitomača, za 16 milijuna kuna, odnosno za preko 23 tisuće posto. Slijedi Kostrena s rastom za preko 3 tisuće kuna, za između 2 i 3 tisuće kuna sredstva su povećale općine Marina, Veliko Trgovišće, Maruševec, Polača i Okrug, a za nešto manje od 2 tisuće općine Trpinja, Tordinci i Cestica. U relativnom iznosu, sredstva su najviše povećala, nakon Pitomače, Rakovica za preko 20 tisuća posto, Smokvica za blizu 7 tisuća posto, Vođinci za 3,7 tisuća posto, Viljevo i Tar-Vabriga za nešto više od 2 tisuće posto, Klakar za 1,8 tisuća posto, Čeminac nešto manje, Blato za blizu 1,6 tisuća posto i Lastovo za 1,3 tisuće posto.
Kako stoji u dokumentu Proračun u malom za 2024. godinu u Tar-Vabrigi za zaštitu voda planiran je iznos od 10.000 eura, 100.000 za oborinsku kanalizaciju te 367 tisuća eura za zaštitu okoliša i kulturne baštine. Za zaštitu spomenika kulture i ostalih sakralnih objekata iz općinskog proračuna planira se izdvojiti iznos od 70.000 eura, a za zaštitu okoliša izdvaja se 15.000 eura. Za punionice za električne automobile izdvaja se 55.000 eura, za ugradnju solarnih panela 15.000 eura, a ponovno su planirana sredstva za Eko muzej maslinovog ulja Tar-Vabriga i to u iznosu od 212.000 eura. (L.K.)
