Po stanovniku, ali i ukupno u odnosu na ostale općine, u 2021. godini najviše je iz EU fondova sredstva povukao Perušić, a slijede Lećevica, Primorski Dolac, Ravna Gora, Ernestinovo gledano per capita, a po udjelu ukupno povučenog novca slijede nakon Perušića općine Matulji, Darda, Čepin, Klis, Pisarovina… Najveći rast povučenih sredstava u 2021. u odnosu na 2020. godinu imale su općine Kalnik, Visoko, Zlatar Bistrica, Ližnjan, Vrsi… Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna za 2021. godinu.
Općine su u 2021. godini povukle 613,9 milijuna kuna, dok su godinu ranije povukle 707,07 milijuna kuna. Podaci za 2022. godinu još nisu poznati.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava.
Nadoda li se iznosu od 10,73 milijarde eura još 864,23 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,19 milijardi eura.
Ukupno je kroz EU fondove i NPOO-a na raspolaganju u sljedećem razdoblju oko 25 milijardi eura.
Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Po stanovniku, ali i ukupno u odnosu na ostale općine, u 2021. godini najviše je povukao Perušić, gotovo 17,7 tisuća kuna per capita, odnosno 5,72 posto u odnosu na ukupno povučena sredstva svih općina. Druga najbolja općina je Lećevica koja je povukla 5,9 tisuća kuna po stanovniku, Primorski Dolac 4 tisuće kuna, Ravna Gora 3,7 tisuća, Ernestinovo gotovo 3,6 tisuća kuna, Kalnik 3,3 tisuće, Selca blizu 3,3 tisuće, Drenje nešto iznad 3 tisuće kuna, a tek nešto manje Novigrad i na kraju Generalski Stol koji je povukao blizu 3 tisuće kuna.
Nakon Perušića, najveći udjel povučenih sredstava imali su Matulji, 2,68 posto, Darda 2,04 posto, Čepin 1,54 posto, Klis 1,42 posto, Pisarovina 1,38 posto, Ravna Gora 1,25 posto, Rugvica 1,15 posto, Petrijevci 1,15 posto i Ernestinovo 1,14 posto.
Najveći rast povučenih sredstava u 2021. u odnosu na 2020. godinu imala je Općina Kalnik, nešto više od 3400 posto, Visoko za skoro 3 tisuće posto, Zlatar Bistrica za 2,7 tisuća posto, Ližnjan za 1,5 tisuća posto, Vrsi 1,1 tisuća posto, Ravna Gora tisuću posto, Pisarovina je povukla u godinu dana blizu tisuću posto, Selca nešto manje, Bistra nešto iznad 900 posto, a Jakovlje 901 posto više.
Općina Perušić povukla je 2021. godine 17.685,56 kuna po stanovniku, odnosno 5,72 posto u odnosu na ukupno povučena sredstva svih općina. S iznosom povučenih sredstava odskače od ostalih, ponajprije zbog gradnje jednog od najvećih projekata HES Kosinj. U 2021. dobivena je suglasnost za gradnju tržnice. Niz je još projekata od mrtvačnice, proširenja groblja, rasvjete, obnove i rekonstrukcije Doma kulture, novi Vatrogasni dom, proširenje vrtića, nova školska sportska dvorana..
Kako piše u planu ovogodišnjeg proračuna za izgradnju javne rasvjete planirano je 663,61 eura, 73,4 tisuće eura za obnovu i gradnju općinskog groblja, 92,9 tisuća za obnovu i izgradnju parkova, 92,5 tisuće za uređenje parkirališta…
Primorski Dolac povukao je 4.014,24 kune po stanovniku u 2021. godini iz EU fondova.
Jean od najvažnijih projekata u prethodnom razdoblju u Općini je prije svega gradnja novog vrtića, financiranog kroz mjeru ruralnog razvoja.
‘Izgradnja dječjeg vrtića kapitalni je projekt Općine, od životnog značaja za daljnji razvoj ruralnog područja i zadržavanja mladih obitelji u Dalmatinskoj Zagori, jer osiguranje temeljenih usluga od strane lokalne samouprave je glavni uvjet ostanka stanovništva na ovim područjima.’ – rečeno nam je nedavno u Općini.
Od važnih projekata tu je i gradnja i opremanje dječjeg igrališta, projekt vrijednosti 651 tisuću kuna, rekonstrukcija srednjovjekovnih bunara, uređenje vidikovaca… Općina je sudjelovala i u projektu Zaželi.
Općina Ernestinovo povukla je gotovo 3,6 tisuća kuna po stanovniku, odnosno 1,14 posto od ukupno povučenih sredstava svih općina.
‘Na područje Općine Ernestinovo iz EU sredstava smo uspjeli uložiti gotovo 33 milijuna kuna u 5,5 godina, što je znatno utjecalo na izvršenje našeg proračuna, koji je sa 5 milijuna u 2017. g., porastao na gotovo 17 milijuna kuna u 2021. godini. Neki od značajnih projekata koje smo uspjeli realizirati su izgradnja i opremanje novog dječjeg vrtića financiranog u 100% iznosu iz EU sredstava ukupne vrijednosti 6 milijuna kuna, izgradnja biciklističko-pješačkih staza financiranih iz Kohezijskog fonda ukupne vrijednosti 7,5 milijuna kuna, svakako projekt „Zaželi – Osnažene Ernestine“ faza I., II. i III. (5,4 milijuna kn) u sklopu kojeg smo svakodnevno skrbili o 150 starijih i nemoćnih osoba i zaposlili 20 žena kroz razdoblje od 2. godine, godinu i pola godine. Kroz bespovratna europska sredstva opremili smo i dječje igralište multifunkcionalnom spravom te instalirali besplatni wifi internet na javnim mjestima. U toku je i provedba EU 100% financiranog projekta „Obiteljski sklad kroz produljeni rad DV „Ogledalce“ Ernestinovo„, vrijednog 1,1 milijuna. Realizacijom navedenog projekta unaprijediti će se usluge za djecu u našem vrtiću, omogućiti produljen rad vrtića te daljnjim osposobljavanje naših odgajatelja i oplemenjivanjem prostora utjecati na poboljšanje pružanja usluga za naše mališane koji pohađaju vrtić’ – komentirala nam je načelnica Marijana Junušić i dodala da ove godine Općinu očekuje završetak realizacije zajedničkog EU projekta Osječko-baranjske županije, Općine Ernestinovo i okolnih, susjednih općina, projekta razvoja širokopojasnog interneta na području cijele općine, čime će se brzine povećati sa sadašnjih 30-ak na 100 Mbit/s.
‘Bespovratnim europskim sredstvima uloženim u naš prostor, omogućili smo infrastrukturno uređenje i opremanje naših naselja i ostvarili veliki infrastrukturno- društveni napredak, a kako bismo trend ulaganja i neprekidnog rasta i razvoja nastavili, planiramo izgraditi biciklističko-pješačke staza u naselju Laslovo, odnosnu izgraditi II. fazu biciklističkih staza, revitalizirati i obnoviti Galeriju Petra Smajić Ernestinovo, naše kulturno dobro, izgraditi Kulturni dječji centar u Ernestinovu te u suradnji s Vodovodom Osijek završiti izgradnju sekundarne kanalizacijske mreže u cijeloj općini, naravno sve uz izdašnu potporu EU sredstava.’ – govori o budućim planovima načelnica Ernestinova.
Općina Čepin povukla je 1,54 posto od ukupno povučenih sredstava.
Općina je lani dobila gotovo 14,7 milijuna kuna za nadogradnju i opremanje DV Zvončić. Godinu ranije je Općina otkupila zgradu Dječjeg vrtića Zvončić od Grada Osijeka te se je odmah krenulo u veliki projekt rekonstrukcije i nadogradnje, zbog proširenja kapaciteta. Kako je najavljeno, vrtić će biti gotovo u potpunosti energetski neovisan, povećat će se i standard zahvaljujući novouređenoj kuhinji, većem prostoru koji će značiti i manje grupe.
U novom financijskom razdoblju iz Općine su najavljivali projekte vrijedno oko 70 milijuna kuna – od širokopojasnog interneta, postavljanja solarnih ploča na objekte u vlasništvu Općine, proširenje biciklističke staze te obnovu dvorca Adamović. (L.K.)
