Darda, Perušić, Nijemci, Lekenik, Matulji, Svetvinčenat, Podstrana, Rešetari, Antunovca i Jasenovac vodećih je deset općina po povučenim EU sredstvima u razdoblju od 2014. do 2022. godine. U odnosu na broj stanovnika, najviše su u tih devet godina povukle općine Perušić, Primorski Dolac, Lećevica, Jasenovac, Darda, Podravska Moslavina, Svetvinčenat, Šandrovac, Nijemci i Lovas. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna općina za svih devet godina, zaključno s 2022. godinom, za koju su dostupni podaci o izvršenju.
Ukupno su općine u devet godina povukle 2,7 milijardi kuna (358,4 milijuna eura). Dvije su povukle više od 70 milijuna, slijede dvije s više od 40 milijuna povučenog novca, jedna između 30 i 40 milijuna, 13 između 20 i 30 milijuna kuna…
Ovih je dana obilježeno 10 godina članstva u EU i završetak prve financijske perspektive. Kako je istaknuo resorni ministar Šime Erlić od ukupno dostupnih bespovratnih 12 milijardi eura u prijašnjoj financijskoj perspektivi,13 milijardi eura je odobrenih zahtjeva za nadoknadu EU sredstava u idućoj godini.
Još nekoliko dana traje zatvaranje omotnice 2014. – 2020., korisnici privode kraju svoje projekte. Konkretno, to znači da intenziviraju aktivnosti i troškove i prema tijelima u sustavu šalju zahtjeve za nadoknadu sredstava. Račune moraju podnijeti do 31. prosinca, no isplata i pravdanje prema Europskoj uniji, odnosno ovjeravanje, trajat će do lipnja 2024.
Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2021.-2027. na raspolaganju 25 milijardi eura za EU projekte. Fokus je na jačanju gospodarstva i poduzetništva te poslovne konkurentnosti. Nadalje, znatan novac bit će na raspolaganju i za projekte obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i zeleni razvoj te ravnomjerni regionalni razvoj u kojemu će veliku ulogu igrati industrijska tranzicija regija kao i ITU mehanizam. Znatna sredstva bit će usmjerena i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, otoke i planove industrijske tranzicije.
Općina Darda povukla je iz EU fondova u razdoblju od 2014. do 2022. godine 77,5 milijuna kuna, odnosno 2,82 posto u odnosu na ukupno povučena sredstva. Perušić je povukao 76,4 milijuna kuna ili 2,78 posto od ukupno povučenih, Nijemci 44 milijuna tj. 1,60 posto, Lekenik 43,2 milijuna što je 1,57 posto u odnosu na ostale, Matulji 38,9 milijuna ili 1,41 posto, Svetvinčenat i Podstrana 29 milijuna što čini 1,05 posto od ukupno povučenih EU sredstava, Rešetari su povukli 27 milijuna što je udjel od 0,99 posto, Antunovac je povukao 26,2 milijuna, a u odnosu na ostale općine to je udjel od 0,95 posto te Jasenovac s 26 milijuna i udjelom od 0,94 posto od ukupno povučenih sredstava svih općina.
Općina Nijemci je povukla 44 milijuna kuna u devet godina iz europskih fondova, odnosno 1,60 posto. U odnosu na broj stanovnika također su među prvih deset općina s povučenih 12,5 tisuća kuna.
Općina Nijemci je tijekom razdoblja 2014.-2022. uspješno provela mnogobrojne projekte financirane EU i nacionalnim sredstvima u raznim područjima poput turizma, komunalne i socijalne infrastrukture, poduzetništva, energije i zaštite okoliša. U Općini navode i neke od najznačajnijih projekata u navedenom razdoblju. Među njima je projekt PA.CON kojemu je glavni cilj izravno doprinijeti razvoju održivog turizma u ciljanoj regiji (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora), korištenjem i aktiviranjem neiskorištenih prirodnih resursa i dobara povezanih s orinto-faunom. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,8 milijuna eura. Nadalje tu je Centar za potporu poduzetnicima kroz koji se doprinijelo stvaranju potrebnih preduvjeta za poticanje razvoja poduzetništva na području općine Nijemci, što se realiziralo dogradnjom Centra za potporu poduzetnicima, gdje su na jednom mjestu objedinjene sve usluge potrebne za razvoj poduzetništva i lokalnih gospodarskih subjekata. Centar za potporu poduzetnicima sadrži 10 poslovnih prostora i 1 konferencijsku dvoranu. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 5,4 milijuna kuna. Važan je i bio projekt dječjeg vrtića koji je doprinio stvaranju osnovnih preduvjeta za razvoj općine, povratak i ostanak mladih stanovnika na području Općine, dok sam objekt dječjeg vrtića zadovoljava visoke standarde energetske učinkovitosti, a svojim kapacitetima zadovoljava potrebe mještana i važeće pedagoške standarde bez naknade za korisnike dječjeg vrtića. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 6,4 milijuna kuna. Projekt HORIS pridonio je rješavanju problema i izazova koji se odražavaju u nedostatku mogućnosti iskorištavanja neiskorištenog turističkog potencijala u relevantnom području temeljenog na tradiciji jahanja i bogatom kulturnom konjičkom baštinom. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,4 milijuna eura, a financiran je kroz INTERREG IPA CBC. Rekonstrukcija postojeće nerazvrstane ceste ulici Braće Radić još je jedan od bitnih projekata čija je ukupna vrijednost bila 6,5 milijuna kuna, a glavni cilj projekta bila je obnova kanalske mreže s obje strane ulice Braće Radića, postavljanje solarne lampe, obnova pješačke staze s obje strane ulice, koje su dotrajale i dijelom ruinirane, te uređenje zelene površine, osiguranje i rješavanje odvodnje oborinskih voda koje je bilo u vrlo lošem stanju.
Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi 5,7 milijuna eura.
‘Ovi projekti nisu samo značajno poboljšali kvalitetu života stanovnika, već su doprinijeli ukupnom razvoju i prosperitetu regije. Strateško raspoređivanje sredstava Europske unije i nacionalnih fondova omogućilo je Nijemcima implementaciju utjecajnih rješenja, potičući rast i održivost. S vizijom procvata i održive budućnosti, Nijemci ostaju posvećeni svojoj zajednici i vrijednostima stoga je bitno spomenuti i vrlo značajne projekte vrijedne ukupno 7,8 milijuna eura, a koji su trenutno u fazi evaluacije: PA.CON II – ukupne vrijednosti 2,3 milijuna eura, RISE ukupne vrijednosti 1,7 milijuna eura, Sportsko rekreacijski centar ukupne vrijednosti 6,9 milijuna eura i Rekonstrukcija i dogradnja društvene zgrade – kulturnog centra i uređenje okoliša, ukupne vrijednosti gotovo 950 tisuća eura.
Općina Primorski Dolac povukla je 18,2 tisuće kuna po stanovniku iz europskih fondova u devetogodišnjem razdoblju.
Izgradnja dječjeg vrtića kapitalni je projekt Općine, od životnog značaja za daljnji razvoj ruralnog područja i zadržavanja mladih obitelji u Dalmatinskoj Zagori, jer osiguranje temeljenih usluga od strane lokalne samouprave je glavni uvjet ostanka stanovništva na ovim područjima. Izgradnja dječjeg vrtića financiran je sredstvima EU fondova, Mjera 7.4.1. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, podmjera 7.4. građevine za ostvarivanje njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu – dječji vrtić.
Među projektima je i izgradnja i opremanje dječjeg igrališta u Primorskom Docu financiran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, čime su osigurani uvjeti za sigurnu igru i druženje, projekt vrijednosti 651 tisuću kuna.
Općina je od 2018-2021. godine provodila program Zajedno želimo zajedno možemo I., kojim se osiguralo zapošljavanje ciljanih skupina, žena u nepovoljnom položaju i uključivanje žena na tržište rada kroz pružanje podrške u svakodnevnom životu i pružanje podrške krajnjim korisnicima projekta, a to su osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom ili nemoćne osobe kojima je potrebna pomoć, skrb i njega.
Općina Lovas je po stanovniku povukla 12,4 tisuće kuna iz fondova EU u devet godina.
Kako pojašnjava općinska načelnica Tanja Cirba, vlastita proračunska sredstva Općine su skromna i iznose oko 400 000 eura godišnje te su zato primorani projekte financirati sredstvima EU, a dio i sredstvima državnog proračuna.
‘U uspješnoj pripremi i prijavi projekata značajna nam je pomoć Razvojne agencije TINTL, lokalne razvojne agencije čiji rad financiraju četiri općine – Općina Lovas, Tovarnik, Tompojevci i Stari Jankovci. Sredstvima EU fondova financirali smo realizaciju brojnih projekata, iz sfere komunalne i društvene infrastrukture, zaštite okoliša, socijalne zaštite, gospodarstva, napose poljoprivrede.’, navodi načelnica i izdvaja neke od najbitnijih projekata u kojima je Općina bila nositelj ili partner. Izdvaja se tako projekt IRRI – projekt navodnjavanja financiran iz IPA II – Prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina vrijednosti 240 tisuća eura. Zatim, izgradnja Vatrogasnog doma u naselju Lovas – EIB II, vrijedan 316 tisuća eura, izrada Strategije razvoja Općine Lovas, mjera 7.1. Programa ruralnog razvoja; 12,5 tisuća eura, sanacija odlagališta mješovitog otpada „Šljivici“ – Europski kohezijski fond, 542 tisuće eura, energetska obnova dječjeg vrtića Lovas – Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, 98 tisuća eura, ZAŽELI – FAZA I, 507 tisuća eura, Europski socijalni fond, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, mjera 7.2. Programa ruralnog razvoja, 158 tisuća eura, WiFi4EU – javne pristupne točke besplatnom internetu, 15 tisuća eura, „Mladi u poljoprivredi – budućnost“ – Europski socijalni fond, Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijal – 87 tisuća eura, FED CCNET – Unapređenje prekograničnog poslovnog okruženja kroz razvoj Centara kompetencija – Interreg – IPA CBC – Croatia – Serbia – 722 tisuća eura, ZAŽELI FAZA II – Europski socijalni fond – 307 tisuća eura, izgradnja suvremenog dječjeg igrališta u Športskom centru Lovas – mjera 7.4.1. Programa ruralnog razvoja, 43 tisuće eura, nabavka opreme za razvrstavanje otpada, Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, 85 tisuća eura, INNER – Inteligentni energetski menadžment i promocija obnovljivih izvora energije; Interreg IPA HR-BIH-CG 2014. – 2020.; 46 tisuća eura te ZAŽELI FAZA III – Europski socijalni fond; 163 tisuća eura.
Pored navedenih značajnijih projekata dva su u kojima je Općina Lovas bila partner ili sudjelovala u pripremi, a to su Centar za održivi razvoj lokalne zajednice Općine Lovas – Europski socijalni fond, 260 tisuća eura. U projektu je provedeno 16 programa za unaprjeđenje kvalitete lokalnog života; od programa digitalnih kompetencija, 3D printa i građanskog aktivizma preko programa revitalizacije kulturne baštine, oživljavanja starih zanata, održivog gospodarenja lokalnim resursima, marketinga i promocije lokalnih proizvođača do organiziranja slobodnog vremena i društvenih aktivnosti za male i velike te izgradnja Zimske luke na Dunavu u Opatovcu – projekt čiji je nositelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, financiran sredstvima Europskog Kohezijskog fonda, vrijedan nešto više od 6,4 milijuna eura; a koji će značajno utjecati na daljnji razvoj Općine Lovas, ali i okoline.
‘Sve u svemu, sredstva europskih fondova igraju značajnu ulogu u svekolikom razvoju Općine Lovas. Stoga smo i za ovo, tekuće programsko razdoblje pripremili brojne projekte, koje namjeravamo prijavljivati za su/financiranje. ‘ – ističe načelnica Cirba. (L.K.)
