U 2022. godini rođene su 33 883 bebe, 2 625 manje nego godinu prije. U općinama je rođeno preko 9,5 tisuća beba. Najviše u Viškovu, Podstrani, Nedelišću, Brdovcu, Župi dubrovačkoj, Konavlima… Na 1.000 stanovnika najviše je rođenih beba lani bilo u Lanišću, Orehovici, Pribislavcu, Galovcu, Jasenicama… U 165 općina broj rođenih beba je bio veći nego godinu prije. Pozitivan prirodni prirast imalo je lani 20 općina, a najveći su imale Podstrana, Sveti Filip i Jakov, Viškovo, Mala Subotica, Pribislavec.., dok je u odnosu na godinu prije najveće poboljšanje u razlici rođenih i umrlih bio u općinama Sveti Filip i Jakov, Gvozd, Brinje, Radoboj… Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka DZS-a.
U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Od 33 883 živorođena djeteta, rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 8,8.
U 2022. broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Ukupan broj umrlih bio je 56 979. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 14,8.
Stopa prirodnog prirasta u 2022. bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U 20 općina prirodni prirast je bio pozitivan, a u 4 je bio na nuli. Bolji prirodni prirast u odnosu na 2021. godini imalo je čak 245 općina.
Vodećih deset po prirodnom prirastu bile su općine: Podstrana s 58 više rođenih nego umrlih, Sveti Filip i Jakov s pozitivnom razlikom od 24, u Viškovu je bila na 22, u Maloj Subotici i Pribislavcu 16 je bilo više rođenih nego umrlih, Đulovcu 13 više, Župi dubrovačkoj i Jasenicama 10 više, Orehovici 9 i Donjoj Motičini, kao jedinoj slavonskoj općini, 6 više rođenih nego umrlih. U odnosu na 2021. godinu najveća razlika u korist rođenih u odnosu na umrle, odnosno razlika prirodnog prirasta, bila je u Općini Sveti Filip i Jakov, gdje je s negativnog prirodnog prirasta od 22 osobe u 2021. godini u ovoj godini prešao na pozitivan od 24 osobe, pa je tako trend bolji za 46 osobe. U svim drugim općinama s najboljim trendom riječ je samo o smanjenju negativnog prirasta. U Gvozdu za 41 osobu, Brinju za 40, Radoboju za 31, Dežanovcu i Borovu za 31, Koški za 29, Starim Jankovcima za 28, Čepinu za 27 i Velikom Grđevcu za 26.
U 165 općina povećan je broj rođenih beba u odnosu na 2021. godinu, a u 26 je broj rođenih bio nepromijenjen.
Najviše rođenih beba na 1.000 stanovnika imala je Općina Lanišće u Istarskoj županiji, 26,1 bebu, međimurske Orehovica i Pribislavec, 18,8, odnosno 16,9, Galovac i Jasenice u Zadarskoj županiji 16,7, odnosno 16,3 bebe na 1.000 stanovnika, zatim, Mala Subotica 15,9 beba, Đulovac i Štefanje ispred Bjelovarsko-bilogorske županije 15,5, odnosno 15,4 bebe, Vrhovine iz Ličko-senjske županije 15,3 beba i opet istarska Sveti Petar u Šumi 15,2 rođene bebe na 1.000 stanovnika u 2022. godini.
Ukupno gledajući, najveći broj rođenih beba imala je lani Općina Viškovo, 163, Podstrana 129, Nedelišće 120, Brdovec 104, Župa dubrovačka 91, Konavle 89, Čepin 70, Mala Subotica 69 te Pitomača i Ivankovo po 68 rođenih beba u 2022. godini.
U odnosu na 2021. godinu, najveći rast rođenih beba, za čak 300 posto, imala je Općina Dubravica, za 280 posto porastao je broj rođenih u Općini Vratišinec, za 250 posto u Lanišću, za 180 posto u Siraču, za 150 posto u Tompojevcima, za 137,50 posto u Kuli Norinskoj, za 128,57 posto u Krašiću, za 120 posto u Lasinju, za 114,29 posto u Luki i 112,50 posto u Donjoj Motičini. (L.K.)
