Do jučer nismo mogli ni sanjati da će investicija od 75 milijuna eura doći u jednu općinu kao što je Križ. Razgovori i pregovori sa Lidlom su trajali gotovo godinu dana. Njima lokacija naše poduzetničke zone odgovara prije svega zbog geografskog položaja i prometnog pravca kojima pokrivaju ovaj dio Hrvatske. U svakom slučaju, postigli smo dogovor na način da smo smanjili potraživanja prema njima, odnosno njihova davanja u vidu komunalnog doprinosa, prilagodili prostorne planove u rekordnom roku, dok zauzvrat dobivamo razno razne benefite – od zapošljavanja do budućih prihoda s osnova komunalne naknade.
Marko Magdić dva mandata je na čelu Općine Križ. U prvome mandatu je, kaže, bio ‘stečajni upravitelj’ a protekle tri i pol godine drugog mandata opisuje kao period konsolidacije u kojemu se krenulo sa projektima i podizanjem kvalitete života na području Općine. Što je sve napravljeno, koji su planovi i koliko su oni poremećeni zbog korone, te kako se bore s izazovima koje je donijela pandemija, Magdić je odgovorio u intervjuu za načelnik.hr.
G.Magdić, ulazimo u posljednje polugodište Vašeg drugog mandata na čelu Općine Križ – kako ste zadovoljni rezultatima, jeste li realizirali sve što ste planirali u ovom razdoblju?
-Većina projekata i investicija planirana proračunom, kao i u našim predizbornim obećanjima, već su realizirana ili su u završnoj fazi. Sve aktivnosti koje provodimo rezultat su prije svega pomnog planiranja ali i fiskalnih kapaciteta naše općine. Problem nam je stvarala situacija sa pandemijom, međutim dostigli smo korak i uspjeli na sreću ostvariti većinu toga.
Koje biste projekte izdvojili kao najznačajnije u ovome mandatu i zašto?
-Teško je izdvojiti projekte prema prioritetima. Naime svaka vlast fokusirana je, ili bi trebala biti na problematiku i potrebe građana što znači da je nekom investicija ili zahvat od 50 tisuća kuna prioritet i percepcija sposobne i odgovorne vlasti, dok je drugima asfaltiranje ceste koja Općinu košta milijun kuna. U svakom slučaju, izdvojio bih asfaltiranje nekoliko kilometara nerazvrstanih i županijskih cesta i smatram da je na području prometne infrastrukture napravljen značajan iskorak. Nadalje, sanaciju nekoliko društvenih domova, značajnih za stanovnike naselja u sastavu Općine, novu i energetski učinkovitu LED javnu rasvjetu, nastavak izgradnje novog dječjeg vrtića i tako dalje..
Jedna od najvažnijih i najvećih vijesti u posljednje vrijeme za Općinu Križ je svakako dolazak Lidla koji će upravo kod vas graditi logistički centar vrijedan 75 milijuna eura. Ova priča još je značajnija kad se zna da su u konkurenciji za ovu investiciju bili i neki veliki hrvatski gradovi. Čime ste pridobili i privukli Lidl i što za Općinu Križ znači ova investicija?
-Razgovori i pregovori sa Lidlom su trajali gotovo godinu dana. Njima lokacija naše poduzetničke zone odgovara prije svega zbog geografskog položaja i prometnog pravca kojima pokrivaju ovaj dio Hrvatske. U svakom slučaju, postigli smo dogovor na način da smo smanjili potraživanja prema njima, odnosno njihova davanja u vidu komunalnog doprinosa, prilagodili prostorne planove u rekordnom roku, dok zauzvrat dobivamo razno razne benefite – od zapošljavanja do budućih prihoda s osnova komunalne naknade. Do jučer nismo mogli ni sanjati da će ovakva investicija od 75 milijuna eura doći u jednu općinu kao što je Križ. Na to sam posebno ponosan i nadamo se da će investicija krenuti što prije sa izgradnjom.
Imate li još neke specifične mjere i povlastice kojima privlačite investitore i potičete poduzetnike i koliko za njih izdvajate u proračunu?
-Općina Križ ima specifičnu situaciju sa poduzetničkim zonama, ako govorimo o lokacijama namijenjenim u prostornom planu za realizaciju gospodarskih i poduzetničkih investicija. Naime, velik dio tog zemljišta je neiskorišten i neizgrađen iz razloga što su se prije mog dolaska na ovu funkciju sklapali štetni kupoprodajni ugovori i prodavala zemlja koja nije privedena svrsi.
Istovremeno, ako govorimo o kapacitetima i opremljenosti tih zona, onda je interesantan podatak da je u njih uloženo preko 30 milijuna kuna u infrastrukturu.
O geografskom položaju da ne pričamo. 30 kilometara od glavnog grada, tranzitni pravac autoputa, tzv. Pan europski koridor koji spaja jugoistočnu i zapadnu Europu i izlaz na autoput. Svi preduvjeti u u jednom, ili ono što bi se našalio jedan kolega gradonačelnik u okruženju „prvi red do mora“.
Da se vratimo na pitanje, olakšice u vidu smanjenja i oslobođenja komunalne naknade i komunalnog doprinosa postoje. Cijena kvadrata zemljišta je još uvijek povoljnija nego u nekim drugim krajevima Hrvatske i posebno grada Zagreba.
Prirez Općine Križ iznosi svega 2%, subvencija za osnivanje tvrtke ili obrta, odnosno start up društva iznosi do 5 tisuća kuna, itd.
Ova godina je, na žalost, potpuno u znaku korone i krize koju je epidemija izazvala. Kako se Općina Križ nosi sa čitavom situacijom i koliko Vam je ona poremetila planove?
-Situacija je to koju ne možete predvidjeti a kamoli se pripremiti. Globalno, a onda naravno i lokalno. Opravdane mjere u tom trenutku su učinile svoje na način da smo imali desetak zaraženih i cijeli fokus je bio na prevenciji, mjerama i općenito sigurnosti i zdravstvenom stanju građana.
Unatoč navedenom, Općinska uprava radila je punim kapacitetima na način da sam inzistirao da se odradi dio posla koji podrazumijeva pripremu dokumentacije za natječaje i javne pozive te izradu projektno-tehničke dokumentacije, troškovnika, kako bi bili spremni na dan kada će nam ovo biti preduvjet za konkretizaciju svih aktivnosti na terenu. U tom kontekstu, krizu nismo osjetili, osim što nam je samo prolongirala rješavanje i realizaciju nekih planiranih stavaka.
Jeste li donosili posebne mjere za pomoć gospodarstvu u krizi i koliko ste za njih izdvojili?
-Donijeli smo paket mjera u dvije faze, podijelivši ih na pravne i fizičke osobe: tvrtke i obrtnici bili su oslobođeni tri mjeseca plaćanja komunalne naknade; oslobođeni su bili zakupa za poslovne prostore i naknade za korištenje javnih površina; U suradnji s tvrtkom u suvlasništvu Općine Križ, IVAKOP d.o.o., svima koji nisu radili nisu se ispostavljali računi za odvoz otpada; nije bilo poduzimanja mjera prisilne naplate niti obračuna zateznih kamata.
Što se građanstva tiče, svi roditelji čija djeca pohađaju dječji vrtić nisu bili obvezni plaćati uslugu; obveznicima komunalne naknade prolongirao se period plaćanja za 3 mjeseca; nije bilo poduzimanja mjera prisilne naplate niti obračuna zateznih kamata.
Osim svega navedenog, a sa mjerom ne samo uštede već i solidariziranja, odlučio sam svim službenicima i namještenicima u Općini na period od 3 mjeseca smanjiti plaću za 10%; Vijećnici općinskog vijeća odrekli su se vijećničke naknade na 3 mjeseca a zamjenik i ja smo uplatili 1/3 plaće za borbu protiv korona virusa Gradskom društvu crvenog križa.
Kako je cijela ova situacija utjecala na planove, jeste li morali odustati od nekih planiranih projekata?
-Od projekata se nije odustalo kao ni od ostalih stavki u proračunu, međutim logično, morali smo ih prolongirati. Istina, to nam je poremetilo planove terminske planove u vidu realizacije istih. Istodobno pratite kako se prihodi proračuna ostvaruju i strepite da li ćete imati dovoljno sredstava u trenutku kada kriza prođe ili počne jenjavati.
Gradite novi novi vrtić – koliko je vrijedan taj projekt i kako ga financirate?
-Izgradnja novog dječjeg vrtića trebala bi iznositi oko 13 milijuna kuna sa svim radovima. Što se tiče financijske konstrukcije, skoro 50% smo ostvarili na mjeri 7.4.1. iz EU fondova, odnosno 5,9 milijuna kuna. Također, dobili smo i potporu Ministarstva demografije u iznosu od 1,5 milijuna kuna, dok će ostatak biti financiran iz vlastitog proračuna i sredstava iz kredita.
Kad smo kod vrtića, kakva je demografska slika Općine Križ i kojim mjerama se borite protiv negativnih trendova?
-Demografska slika bi mogla biti bolja. Naime, već godinama trendovi nam nisu najbolji, odnosno jednim dijelom smo i mi pogođeni iseljavanjem, za što smatram da je više globalni trend i situacija u državi koja se onda reflektira i na sredine poput naše, a drugo je dosta starija populacija i odnos mortaliteta nad natalitetom. Kako se boriti je pitanje na koji je teško dati suvisli odgovor. Naravno, neusporedivo smo bolji od nekih krajeva Hrvatske gdje su opustošena cijela sela i puno je veći val iseljavanja u potrazi za boljim standardom. Za mene jedini način da se oduprete tom trendu je i daljnje ulaganje u infrastrukturu, utjecanjem na zapošljavanje lokalnog stanovništva s ciljem osiguravanja egzistencije i općenito podizanjem kvalitete i standarda života u našoj zajednici.
Kakvi su planovi do kraja mandata, što stanovnici još mogu od Vas očekivati u ovih nešto više od pola godine, koliko je ostalo do izbora?
-Kod mene je uvijek sve transparentno i otprilike pokušavam komunicirati sve aktivnosti i planove. Istovremeno osluškujemo potrebe i pokušavamo reagirati da se problemi i potrebe rješavaju. Sve to naravno mora pratiti i proračun kao temeljni dokument. Konkretno, očekuje nas još asfalta na cestama, ulaganja u društvene domove, završetak novog dječjeg vrtića i aktivnosti usmjerene da dovedemo još kojeg investitora u poduzetničku zonu.
Na kraju, što biste istaknuli kao svoje najveće postignuće, po čemu je Općina Križ danas bolje mjesto za život i rad nego što je bila prije Vašeg dolaska na načelničko mjesto?
-Ako govorimo o razdoblju od sad već sedam godina, stvarno se puno toga napravilo. Općina Križ administrativno se prostire na velikoj površini i ima u sastavu 16 naselja. To je veliko područje koje treba i održavati i stvarati nove vrijednosti. U prvom mandatu bio sam „stečajni upravitelj“ dok je razdoblje drugog mandata konsolidacija. Ne volim biti pretenciozan, međutim građani su ti koji daju konačnu ocjenu. Ponekad određujete pravac zato što smatrate da su neki projekt ili aktivnost dobri za zajednicu, a ponekad morate poslušati narod jer ste zato i birani. U svakom slučaju, uvjeren sam da je Općina Križ danas puno naprednija jedinica lokalne samouprave nego što je bila prije četiri godine, a kamoli ne prije sedam. (Marija Pulić Drljača)
